Na ovogodišnjem Mobile World Congressu u Barceloni jedna je od ključnih poruka iz Ericssona bila da se telekom industrija više ne nalazi samo u fazi tehnološke nadogradnje, nego u mnogo dubljoj transformaciji poslovnih modela, operacija i same uloge mreže u digitalnom gospodarstvu. Luca Orsini, Head of Customer Unit North Europe u Ericssonu i predsjednik Nadzornog odbora Ericssona Nikole Tesle, ističe da operateri danas istodobno traže monetizaciju golemih infrastrukturnih ulaganja, veću razinu automatizacije, snažniju kibernetičku otpornost i pripremu mreža za eru umjetne inteligencije. Njegove poruke iz Barcelone jasno pokazuju da budućnost telekoma više nije samo u kapacitetu i pokrivenosti, nego u inteligenciji mreže i njenoj sposobnosti da odgovori na različite industrijske i društvene potrebe.
Orsini objašnjava da je Ericsson i ovogodišnji nastup strukturirao oko tema koje proizlaze iz stvarnog dijaloga s korisnicima i operatorima. “Svaki kupac danas traži način kako monetizirati infrastrukturu”, kaže Orsini, dodajući da se zato velik dio fokusa stavlja na konkretne poslovne slučajeve. Među njima navodi fixed wireless access, 5G povezane laptope koji mogu zamijeniti ovisnost o Wi-Fiju te diferencijaciju usluga kroz različite tarifne modele i razine kvalitete usluge. Prema njegovim riječima, operateri sve jasnije segmentiraju korisničke potrebe i pokušavaju od mreže stvoriti platformu za preciznije oblikovane komercijalne ponude.
Drugo veliko područje odnosi se na dubinsku integraciju umjetne inteligencije u čitav tehnološki sloj mreže. “AI je već ušao u cijeli tehnološki stack”, kaže Orsini, naglašavajući da se umjetna inteligencija danas koristi i u softveru i na razini čipova u radijskoj opremi. Cilj pritom nije samo povećati učinkovitost pojedinih funkcija, nego pojačati ukupan izlaz sustava, od optimizacije performansi do boljeg upravljanja resursima. Ericsson, kako objašnjava, paralelno radi i na konceptu “network for AI”, odnosno na pripremi mreža koje će moći podržati AI slučajeve uporabe, uključujući učenje i treniranje modela nad centraliziranim i distribuiranim skupovima podataka.
Upravo na tom tragu Orsini vidi i sljedeću veliku prekretnicu industrije: autonomne mreže. “Uskoro će AI ukloniti svaku vrstu ljudske intervencije”, tvrdi on. U njegovoj viziji mreža će “slušati, učiti, ispravljati i prilagođavati se”, samostalno provoditi korekcije, segmentirati resurse i optimirati rad za različite aplikacije. Takav pristup daleko nadilazi današnje oblike automatizacije. Riječ je o konceptu u kojem se ljudska uloga postupno povlači iz operativnog sloja mreže, dok inteligentni sustavi preuzimaju nadzor nad samoozdravljenjem, oporavkom, širenjem i svakodnevnim upravljanjem infrastrukturom. “Autonomna mreža znači nultu ljudsku intervenciju u operacijama”, ističe Orsini.
No ta tehnološka evolucija ne događa se u vakuumu. Orsini, koji je odgovoran za sjevernu Europu i prati tržišta Ujedinjenog Kraljevstva, nordijskih zemalja, Njemačke, Poljske i drugih država regije, upozorava da operatori istodobno djeluju u sve složenijem geopolitičkom i sigurnosnom okruženju. “Sigurnost vidimo posvuda”, kaže on, dodajući da se razlog nalazi u činjenici da telekom mreže danas služe mnogo široj bazi kritičnih primjena nego prije. U noridjskim zemljama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj, ističe, mreže sve više podupiru ključne sustave, vitalnu nacionalnu infrastrukturu, javnu sigurnost, energetiku i željeznicu. Zbog toga pitanje kibernetičke sigurnosti, sigurnosnih provjera i ukupne otpornosti mreže postaje jedno od središnjih pitanja cijele industrije.
Orsini pritom prepoznaje tri zajedničke teme koje danas dominiraju među europskim operatorima. Prva je monetizacija, odnosno potraga za dodatnim prihodima na temelju već izgrađene infrastrukture. Druga je sigurnost, koja iz tehničkog zahtjeva prerasta u strateški prioritet. Treća je autonomija mreže i smanjivanje potrebe za ljudskom intervencijom u upravljanju i održavanju. “Svi rade na tome da smanje ljudsku intervenciju u mrežnim operacijama”, sažima Orsini trend koji postaje zajednički nazivnik telekom sektora.
Poseban dio razgovora odnosio se na Ericsson Nikolu Teslu, tvrtku koju Orsini danas prati i iz uloge predsjednika Nadzornog odbora. Naglašava da je njegova veza s kompanijom mnogo starija od sadašnje funkcije. “Vrlo sam strastven kada je riječ o ovoj kompaniji”, kaže Orsini, podsjećajući da je tijekom dvadeset godina rada u Ericssonu često surađivao s hrvatskim stručnjacima koji su doprinosili projektnom izvođenju, dizajnu i nizu drugih poslova. Upravo zato u Ericssonu Nikoli Tesli vidi znatno više od lokalne podružnice ili razvojne baze.
“Vidim veliku priliku za jačanje suradnje s Ericssonom”, poručuje Orsini. ENT, kako navodi, Ericsson koristi i za istraživanje i razvoj i za projektnu izvedbu, no njegov pogled ide i dalje od toga. Smatra da kompanija ima “fantastičnu platformu za razvoj poslovanja lokalno i u susjednim zemljama”, posebno u kontekstu rastuće potrebe za povezivošću, digitalnom transformacijom poduzeća i širenjem naprednih mrežnih rješenja izvan tradicionalnog telekom okruženja. “Vrlo sam optimističan oko budućnosti ENT-a”, zaključuje.
Orsinijeva poruka iz Barcelone zato nije samo pregled tehnoloških prioriteta jednog velikog dobavljača mrežne opreme. Ona otkriva i širu sliku europske telekom industrije koja pokušava istodobno riješiti tri velika izazova: kako iz postojećih ulaganja izvući više vrijednosti, kako mreže učiniti dovoljno sigurnima za kritične nacionalne sustave i kako operacije prepustiti sve autonomnijim AI sustavima. U tom trokutu monetizacije, sigurnosti i autonomije leži i buduća uloga telekoma kao infrastrukture digitalnog društva.
