SES proširuje pregovore s EU radi nadopune Starlinka

Tvrtka SES proširila je pregovore s Europskom unijom i brojnim europskim vladama o planovima za nadopunu usluga koje trenutno nudi Starlink. Europska unija je prvi put kontaktirala operatere, uključujući SES i Eutelsat, u ožujku, nakon što su porasle napetosti u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Izvršni direktor SES-a, Adel Al-Saleh, izjavio je kako su ti početni razgovori sada prerasli kratkoročne planove i prešli u fazu razvoja modela srednjoročne i dugoročne suradnje.

„Ono što vidimo jest da su sve europske vlade ozbiljno odlučile povećati izdvajanja za obranu“, pojasnio je Al-Saleh. „Postoje alternative – ne za potpuno zamjenjivanje Starlinka, to nije moguće – već za njegovo nadopunjavanje i jačanje.“

Posebna zabrinutost pojavila se prošlog mjeseca zbog dogovora između Starlinka i Ukrajine, kojim se toj zemlji omogućuje korištenje satelitskih usluga koje pruža tvrtka Elona Muska. Europska unija požurila je s pronalaskom alternativnog rješenja za Starlink, potaknuta neizvjesnostima u transatlantskim odnosima, kao i bliskim vezama Elona Muska s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Potreba EU za alternativama raste u vrijeme kada se konkurencija u sektoru satelita u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) ubrzano povećava. Osim Starlinka, na tržištu se sve snažnije pozicioniraju i Amazonov Project Kuiper te kineski SpaceSail, koji razvijaju vlastite masivne konstelacije satelita. Ipak, Al-Saleh naglašava da je otpornost globalne mreže pitanje koje nadilazi samo jačanje domaćih satelitskih kapaciteta. Upozorio je na rizike oslanjanja na jednog ili dva pružatelja usluga. „Nije riječ samo o izbjegavanju Starlinka ili kineskih rješenja. Riječ je o izbjegavanju ovisnosti o jednom ili dva dobavljača. Žele fleksibilnost.“

SES trenutačno upravlja flotom od približno 70 satelita u različitim orbitama, od čega je više od 20 u srednjoj Zemljinoj orbiti (MEO), a planira povećati ukupan broj na 100. Sateliti u MEO-u nalaze se na visini od oko 8.000 kilometara iznad Zemlje i omogućuju brži prijenos podataka u odnosu na tradicionalne satelitske sustave. Osim potrošačima, ovi sateliti pružaju usluge povezivanja i vladinim institucijama.

U kontekstu jačanja europske sigurnosne autonomije, Europska komisija je već ranije pokrenula inicijative poput IRIS² (Infrastructure for Resilience, Interconnectivity and Security by Satellite), kojom se planira uspostava europskog suverenog satelitskog sustava do kraja desetljeća. Ovaj program vrijedan više milijardi eura ima za cilj osigurati neovisne i sigurnosno otporne komunikacijske kapacitete za EU, uključujući kritičnu infrastrukturu, obranu i krizne situacije.

Također, analitičke kuće poput Euroconsult i NSR (Northern Sky Research) ističu da će se tržište sigurnih satelitskih komunikacija u Europi značajno proširiti do 2030., osobito u kontekstu rastućih prijetnji cyber napada, klimatskih kriza i geopolitičkih nestabilnosti. U tom svjetlu, diversifikacija pružatelja usluga, uključujući SES i Eutelsat, smatra se ključnim korakom u smanjenju strateške ovisnosti o američkim i kineskim tehnološkim divovima.

Osim geopolitičkih motiva, EU se suočava i s tehnološkim izazovima: iako Starlink ima veliku prednost u broju satelita i operativnoj mreži, europski operateri sada ulažu u nove generacije satelita sa sposobnostima dinamičkog preusmjeravanja signala, smanjenom latencijom i većom šifriranom sigurnošću, što je ključno za vojnu i vladinu upotrebu. Dugoročno, upravo će ta tehnološka konkurentnost odrediti ravnotežu moći u satelitskom prostoru.