Predstavnici Uprave Hrvatskog Telekoma te Hrvatskog sindikata telekomunikacija i Republičkog sindikata radnika danas su potpisali novi Kolektivni ugovor koji vrijedi za razdoblje od 1. listopada 2022. godine do 31. prosinca 2023. godine.
Novim Kolektivnim ugovorom HT je potvrdio status najpoželjnijeg poslodavca u telekomunikacijskoj industriji osiguravajući svojim zaposlenicima najvišu razinu socijalnih i materijalnih prava. Kroz novi Kolektivni ugovor HT će, koristeći među ostalim i mjere Vlade Republike Hrvatske, osigurati povećanje prosječnih primanja svakog zaposlenika za 1.000 kuna neto mjesečno. Ovakav pristup ima bitnu socijalnu komponentu koja zaposlenicima s najnižim neto plaćama, a koji su najviše pogođeni inflacijom, osigurava najveća prosječna povećanja primanja.
„Naši zaposlenici su u središtu svih naših uspjeha. Ulaganja u zaposlenike i njihov razvoj preduvjet su našeg rasta, ali i ostvarenja nacionalnih digitalizacijskih ciljeva. Kolektivni ugovor, sa značajnim materijalnim pravima i socijalnim dodacima predstavlja naš odgovor na izazove inflacije s kojima se svi zaposlenici danas suočavaju, pri čemu su donesene mjere Vlade Republike Hrvatske pozitivno pridonijele rastu neto primanjima naših zaposlenika“, izjavio je Kostas Nebis, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma.
Zaposlenici HT-a Kolektivnim ugovorom, uz cjeloviti karijerni put koji je od uvođenja omogućio napredovanje više od 1.000 zaposlenika u svim dijelovima kompanije imaju i zajamčena prava: regres i božićnicu, pomoć rodiljama za drugih šest mjeseci rodiljinog dopusta u iznosu od 1.200 kuna mjesečno, pomoć za rođenje i/ili posvojenje djeteta u visini od 10.000 kuna, dar za djecu zaposlenika koja imaju poteškoće u razvoju u iznosu od 3.000 kuna bruto godišnje te dar djeci zaposlenika samohranog roditelja kao i djeci zaposlenika iz obitelji s četvero i više djece u iznosu od 3.000 kuna bruto godišnje te dar za djecu do 15 godina starosti koji će u 2023. godini iznositi 1.000 kuna.
Globalna telekom industrija ubrzava pripreme za 6G eru, a prve komercijalne usluge očekuju se oko 2030. uz prve provedive specifikacije do kraja 2028. ili početka 2029., navodi se u lipanjskom izdanju Ericsson Mobility Reporta. Za razliku od prethodnih generacija, 6G se od početka projektira kao AI-native mrežna platforma sposobna podržati autonomnu mobilnost, masovne digitalne blizance, mješovitu stvarnost širokog dosega, pametne gradove i industrijsku automatizaciju, uz punu podršku za integrirano detektiranje i komunikaciju (ISAC) koje mrežama omogućuje ne samo povezivanje uređaja nego i osjet okoline.
Odluka operatora poput VMO2-a da definiraju kraj 2G mreže pokazuje da se europske mobilne mreže postupno čiste od naslijeđenih slojeva. 2G je dugo opstajao zbog široke pokrivenosti, jednostavnih glasovnih usluga, roaminga i M2M uređaja, ali održavanje stare tehnologije troši spektar, energiju, opremu i operativnu pažnju. U eri 4G, 5G i budućeg 6G-a, operatori sve teže opravdavaju paralelno održavanje više generacija mreže. Promjena se ne događa u praznom prostoru: korisnici istodobno traže niže troškove, veću automatizaciju, strožu sigurnost i predvidljivije ugovorne obveze.
Godišnja ulaganja u radijski pristupni dio šeste generacije mobilnih mreža mogla bi premašiti raspon od 100 do 500 milijardi dolara, procjenjuje istraživačka kuća Dell'Oro Group u svom izvješću o naprednom istraživanju 6G tehnologije.