Krvišek: HAKOM nastoji pomoći sudionicima na tržištu

U svjetlu najnovije blokade alternativnog telekom operatera H1 Telekoma od strane najjačeg domaćeg telekoma HT-a razgovarali smo s predsjednikom Vijeća Miljenkom Krvišekom koji ističe kako je tržište liberalizirano i da će u uvjetima krize njihovo preživljavanje će ipak najviše ovisiti o njima samima, odnosno sposobnosti tih tvrtki da djeluju i razvijaju se u uvjetima pada potrošnje, rasta troška kapitala i jake konkurencije. Podsjetimo, HAKOM je donio odluku po kojem se zabranjuje se, do okončanja postupka, obustava veleprodajnih usluga koje HT pruža operatoru H1 Telekomu.

Možete li procijeniti stanje među telekom „alternativcima“ u svjetlu zadnje blokade H1 Telekoma od strane HT-a? Imaju li alternativni telekom operateri mogućnost da prežive krizu i trenutno stanje na tržištu? Kako im možete pomoći i kako im pomažete?

Različiti „alternativni“ operatori imaju različitu poziciju na tržištu, od broja korisnika do izloženosti financijskim obvezama. Naravno da alternativni operatori imaju mogućnost preživjeti krizu jer je tržište elektroničkih komunikacija liberalizirano. Preživljavanje će ipak najviše ovisiti o njima samima, odnosno sposobnosti tih tvrtki da djeluju i razvijaju se u uvjetima pada potrošnje, rasta troška kapitala i jake konkurencije. HAKOM svojim stručnim odlukama, u skladu sa zakonskim ovlastima, nastoji pomoći svim sudionicima na tržištu.

Koje će se najvažnije promjene dogoditi u regulatornom okviru na telekom tržištu u 2013. godini?

Svakako je najvažnija ulazak RH u Europsku uniju iako su naši propisi već usklađeni s europskom pravnom stečevinom i direktivama. Ulaskom u EU će se početi primjenjivati odredbe o roamingu što će dovesti do nastavka pada cijena za korisnike u pokretnim komunikacijama.

Kakva je situacija s FTTH-om, odnosno uvođenjem optike? Da li je HAKOM odlučio cijelu stvar „presjeći“ i donijeti odluku ili još treba pričekati?

HAKOM je već donio ispravnu odluku! Svatko tko želi ulagati u svjetlovodne mreže može to već dulje vrijeme realizirati. Svi provedbeni propisi su doneseni. Ako se Vaše pitanje odnosi na obećanja HT-a o velikim ulaganjima, možemo još jednom potvrditi neslaganje s HT-om koji bi zauzvrat ulaganju u Republici Hrvatskoj želio posebna pravila igre, svojevrsno izuzeće od regulacije (regulatorne praznike). Kratko, po HT-ovim željama, oni bi navodno ulagali u Hrvatsku uz uvjet da sami pišu pravila. Nas to naravno brine. Osim što bi izravno postupili protivno EU praksi, omogućili bi povijesnom operatoru (HT), za kojeg je utvrđeno da ima značajnu tržišnu snagu, da primjerice svoje maloprodajne usluge nudi po nižim cijenama od veleprodajnih ili da na još mnogo drugih i novih načina koči i sprječava fer tržišno natjecanje.

Kako procjenjujete ulazak države kroz državni telekom, odnosno objedinjenu infrastrukturu? Hoće li oni ući pod regulatorne „škare“, s obzirom na to da će moći kontrolirati veleprodajno tržište?

Svaki novi sudionik tržišta, uključujući i onaj u većinskom državnom vlasništvu, je dobrodošao jer povećava konkurenciju. Dodatni „plus“ je naravno i učinkovitije upravljanje objedinjenom  infrastrukturom, jer se vjerojatno očekuju i veći prihodi od dosadašnjih. Za sada je prerano reći koliku će snagu na veleprodajnom i maloprodajnom tržištu imati ta nova državna tvrtka te kakve će regulatorne obveze biti potrebne.

Hoćete u slučaju 8,7 milijardi kuna ulaganja u FTTH tog novog državnog telekoma spriječiti iste u dumpingu cijena? Hoćete li omogućiti svima ravnopravnu tržišnu utakmicu?

HAKOM će uvijek koristiti sve potrebno u okviru svojih ovlasti kako bi omogućio ravnopravnu tržišnu utakmicu, bez obzira o kome se radilo. Drugim riječima, ako državni telekom bude operator sa značajnom tržišnom snagom na tržištu najma vodova onda ćemo regulirati cijene najma, u suprotnom nema potrebe za reguliranjem cijena ovog operatora. U slučaju da se radi samo o infrastrukturnom operatoru (pristup komunikacijskoj infrastrukturi) već je sam Zakon regulirao da cijene moraju biti troškovno orijentirane.