Telekom industrija nalazi se u razdoblju dubokih tehnoloških i poslovnih promjena u kojima se paralelno razvijaju nove mrežne tehnologije, satelitska povezanost i umjetna inteligencija. Prema riječima Dana Haysa, partnera u PwC-u i voditelja konzultantske prakse za strategiju poduzeća u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija za ICTbusiness Media, industrija je danas u fazi u kojoj se istodobno dovršava ciklus implementacije 5G-a, dok se već raspravlja o sljedećoj generaciji mobilnih mreža.
Govoreći o stanju mobilnih mreža, Hays ističe kako je 5G sada u sredini svog globalnog razvoja. „5G je sada šest ili čak gotovo sedam godina u fazi implementacije u nekim zemljama, dok je u drugima još uvijek u ranoj fazi“, objašnjava. Dodaje kako upravo sada dolazi trenutak kada usvajanje tehnologije počinje značajno rasti. „Nalazimo se na prijelomnoj točki krivulje usvajanja 5G-a, posebno kako se tehnologija širi na tržišta u razvoju.“
Unatoč tome što 5G još nije u potpunosti dosegnuo svoj potencijal, industrija već intenzivno raspravlja o 6G-u. „Jedna od ključnih rasprava oko 6G-a jest hoće li on donijeti samo još veće brzine ili potpuno nove funkcionalnosti za korisnike“, kaže Hays. Posebno otvoreno pitanje ostaje spektar koji će se koristiti za nove mreže. „U sljedećih godinu ili dvije očekujemo da će se 6G standardi stabilizirati i da će proizvođači infrastrukture početi razvijati rješenja temeljena na tim specifikacijama.“
Jedna od tema koja je snažno obilježila rasprave na Mobile World Congressu u Barceloni jest satelitska povezanost. Prema Haysu, riječ je o području koje donosi potencijalne promjene u načinu na koji se gradi globalna mrežna infrastruktura. „Sateliti su postali jedna od najvećih tema na MWC-u, ponajprije zbog razvoja konstelacija satelita u niskoj Zemljinoj orbiti“, ističe.
Za telekom operatore satelitske mreže imaju posebnu vrijednost jer mogu proširiti pokrivenost postojećih zemaljskih mreža. „Za mobilnu industriju sateliti obećavaju mogućnost proširenja pokrivenosti praktički na bilo koje mjesto na Zemlji“, kaže Hays. Ipak, tehnologija izravne komunikacije između satelita i mobilnih uređaja još je u ranoj fazi razvoja. „Direct-to-device tehnologija tek se pojavljuje, a šira primjena očekuje se u sljedeće dvije do tri godine kako se bude povećavao broj kompatibilnih uređaja.“
Masovno tržišno prihvaćanje takvih rješenja ipak će trajati znatno dulje. „Trebat će dosta vremena dok penetracija uređaja dosegne prijelomnu točku, pa je realno očekivati širu primjenu tek nakon 2030. godine.“
Istodobno se mobilna industrija suočava s određenim zasićenjem u inovacijama na tržištu uređaja. „Već šest do osam godina koristimo vrlo slične uređaje s gotovo istim oblikom, autonomijom baterije i funkcionalnostima“, napominje Hays. Ipak, nova generacija funkcionalnosti mogla bi doći upravo kroz umjetnu inteligenciju. „Ne mora se sva umjetna inteligencija obrađivati u velikim podatkovnim centrima. Postoji mogućnost da se manji modeli izvršavaju izravno na uređaju.“
Takav pristup, poznat kao on-device AI, mogao bi donijeti brže odgovore, veću privatnost podataka i smanjeno opterećenje mreže. „Ako postavim jednostavno pitanje poput vremenske prognoze, takav model može raditi lokalno na telefonu, dok će složeniji upiti i dalje zahtijevati računalnu snagu u oblaku.“
Još jedan važan izazov za industriju ostaje globalni lanac opskrbe mobilnim uređajima. Prema Haysu, posljednjih nekoliko godina pokazalo je koliko je taj sustav osjetljiv na geopolitičke i trgovinske promjene. „Velik dio proizvodnje mobilnih uređaja koncentriran je u Aziji, posebno u Kini, što stvara značajan rizik za opskrbni lanac“, upozorava.
Zbog toga se postupno pojavljuju pokušaji diverzifikacije proizvodnje. „Vidimo prve primjere novih proizvodnih ili montažnih kapaciteta u Sjedinjenim Državama, što se nije događalo jako dugo“, kaže Hays. Slični trendovi mogli bi se pojaviti i u Europi, Indiji ili Brazilu.
Spektar, ključni resurs mobilnih mreža, ostaje jedno od najkompleksnijih regulatornih pitanja. „Spektar je povijesno vrlo rigidno raspoređen i nije ga lako prenamijeniti za nove tehnologije“, objašnjava Hays. Promjene zahtijevaju dugoročno planiranje i međunarodnu koordinaciju kroz procese poput Svjetske radiokomunikacijske konferencije.
U svemu tome umjetna inteligencija postaje jedan od najvažnijih alata za transformaciju telekom industrije. Hays ističe kako operateri AI već koriste za povećanje operativne učinkovitosti i automatizaciju korisničke podrške. „Sve je veća vjerojatnost da ćete na pitanje o računu dobiti odgovor od AI agenta, a ne od čovjeka.“
AI također može igrati ključnu ulogu u upravljanju mrežama. „Ako dođe do problema u mreži, umjetna inteligencija može identificirati uzrok i pomoći u automatskom oporavku mreže“, objašnjava. Dugoročno se razmatra i koncept distribuirane AI infrastrukture. „Postoje ideje da bi jednog dana mali AI podatkovni centri mogli biti smješteni uz bazne stanice, iako smo još daleko od komercijalne realizacije takvog modela.“
Uz tehnološke promjene, sve veći izazov postaje i pitanje povjerenja u digitalnom okruženju. Razvoj generativne umjetne inteligencije dodatno komplicira razlikovanje stvarnog i manipuliranog sadržaja. „Danas često više ne znate razgovarate li s čovjekom ili s AI-jem, niti je li video koji gledate stvaran“, upozorava Hays.
Zbog toga pitanje sigurnosti i povjerenja postaje ključno na svim razinama digitalnog ekosustava. „Povjerenje se mora graditi na razini uređaja, aplikacija, usluga i same mrežne povezanosti“, zaključuje Hays, naglašavajući kako će upravo ta tema u sljedećim godinama postati jedno od središnjih pitanja razvoja digitalne infrastrukture.
