Veliki uspon istraživanja i razvoja u automobilskoj industriji

Današnji automobili imaju više softvera nego zrakoplovi, sve je danas bazirano na softveru i hardveru, ističe za ICTbusiness.info Borivoj Đermanović, Section Managera u dSPACE engineeringu. Prema njegovim riječima dSPACE proizvodi simulatore različitih mehatroničkih sustava u automobilu na kojima se može testirati novi softver prije nego se ugradi u stvarni auto.

Đermanović napominje da dSPACE alati omogućavaju kreiranje scenarija vožnje pomoću kojih se može testirati algoritam autonomne vožnje brže i intenzivnije nego što bi bilo moguće na javnim prometnicama.

Kada čujemo "automobilski R&D" što bi to točno značilo i gdje je uloga dSPACE-a u tom procesu?

Sve veća funkcionalnost modernih vozila zahtijeva sve složeniji softver. Osim široko publiciranog napora da se omogući sigurna i udobna autonomna vožnja tu je još i niz pratećih funkcija u automobilu koje su već danas kontrolirane softverom. Stvarno, možemo reći da svaka tipka ili komanda u modernom automobilu, svaka funkcija ima neki softver povezan uz nju. Današnji automobili u sebi imaju više softvera nego najmoderniji avioni. Izazov razvoja novih automobila danas jest verificirati funkcionalnost svih softverskih funkcija u sustavu koji prije svega mora biti siguran. To je golemi trud koji zahtjeva puno vremena i resursa od proizvođača automobila. Upravo to je područje u kojem dSPACE svojim alatima ubrzava razvoj novih automobila.

dSPACE proizvodi alate koji se koriste za razvoj i verificiranje softvera koji se ugrađuje u automobile. U najkraćem, dSPACE proizvodi simulatore različitih mehatroničkih sustava u automobilu na kojima se može testirati novi softver prije nego se ugradi u stvarni auto. Zamislite recimo sustav kontrole kočenja i proklizavanja pogonskih kotača (ABS/ESP)... Upravljačku jedinicu tog sustava spojite na dSPACE simulator na isti način na koji biste je spojili u automobil i simulirate vožnju. Time možete verificirati sve upravljačke funkcije bez rizika od materijalne štete ili ozlijede.

Objasnili te nam da je u Zagrebu dSPACE razvoj i istraživanje. Koje tehnlologije u svom razvojnom radu koristite?

dSPACE proizvodi se sastoje od hardvera i softvera koji su optimirani za vrhunske performanse sustava. Zato dSPACE mora razvijati sve razine softvera - od drivera za svoj HW opisanih u C-u do korisničkog sučelja koji je uglavnom razvije korištenjem C#/.NET tehnologije. U našem radu je važno također i napredno korištenje nekih drugih alata, npr. MATLAB/Simulink-a ili specifičnih API-ja za računalnu grafiku ili recimo Pythona za kreiranje testnih skripti. Odnedavno smo se počeli baviti i web i cloud tehnologijama. Većina naših razvojnih inženjera koristi dva do tri programska jezika ili specifična alata u svakodnevnom radu.

Puno se govori o autonomnoj vožnji. Kakvo je vaše iskustvo rada na ovom području i koliko ste prisutni u ovom dijelu razvoja pametnih automobila?

Razvoj autonomne vožnje zahtjeva puno resursa. Prije nego se sustav autonomne vožnje proglasi sigurnim za cestu mora se provesti mnogo tisuća sati u testnim vožnjama u svim mogućim zamislivim scenarijima. dSPACE alati pružaju realističnu simulaciju ponašanja automobila, okoline, drugih sudionika u prometu i očitanja različitih senzora u automobilu. Također, dSPACE alati omogućavaju kreiranje scenarija vožnje pomoću kojih se može testirati algoritam autonomne vožnje brže i intenzivnije nego što bi bilo moguće na javnim prometnicama. Kao što se piloti aviona treniraju na simulatorima leta, tako se umjetna inteligencija koja upravlja autonomnim vozilima trenira na dSPACE simultaorima vožnje.

Upravo ta potreba za kreiranjem sve većeg broja testnih scenarija, sve detaljnijih i kompleksnijih je poticaj za naš daljnji razvoj. Kako iskoristiti snimak stvarne vožnje da se kreira računalna simulacija? Kako unositi varijacije u takvu simulaciju? Kako generirati situacije u simulaciji koje su preopasne za stvarnu vožnju? To su sve pitanja koja automobilska industrija postavlja pred nas. To je također i polje našeg aktivnog istraživanja ovdje u Zagrebu.

Kada bi jedan prosječni poznavatelj novih tehnologija u automobili vas pitao koji je to aspekt razvoja pametnih vozila, kako biste mu/joj to objasnili?

Jedan aspekt razvoja pametnih vozila koji možda ne pada odmah na pamet je rukovanje velikim količinama podataka koje proizvode različiti senzori u automobilu. Autonomna vozila budućnosti bit će opremljena s nekoliko kamera, radara i LIDAR-a koji u svakom trenutku proizvode tok podataka koji se mora u realnom vremenu dovoditi do procesorske jedinice. Potrebne su sve brže sabirnice da prenose te enormne količine podataka i sve veća procesorska snaga da ih obradi. Ono na čemu se danas intenzivno radi je implementacija ethernet sabirnice u vozila, osiguravanje ne samo velikih brzina prijenosa podataka nego i pouzdanosti u prijenosu koja je potrebna za upravljačke funkcije, sinkronizacije tokova iz različitih senzora i sigurnosti od malicioznih napada izvana.

Surađujete li na dnevnoj bazi s timovima u vašoj centrali u Njemačkoj ili ste u potpunosti samostalni u radu u Zagrebu?

Razvoj dSPACE produkata često je podijeljen između sjedišta u Njemačkoj i našeg razvojnog centra u Zagrebu. Svakodnevna suradnja inženjera u Zagrebu i u sjedištu tvrtke u Paderbornu je pravilo. To je već uhodani proces, a alati za udaljeni rad i kolaboraciju koji su tijekom pandemije postali norma samo su ubrzali tu integraciju između hrvatskih i njemačkih timova.

Osim toga dSPACE ima svoje projektne urede na svim lokacijama u svijetu gdje postoji intenzivan razvoj automobilske industrije. Tamo su dSPACE inženjeri koji su u direktnom kontaktu s kupcem i implementiraju dSPACE proizvode i rješenja razvojne laboratorije poznatih proizvođača automobila. Kompleksnost takvih projekata zahtjeva podršku projektnim timovima od strane razvoja u Zagrebu. Zagrebački inženjeri često rade na konkretnom projektu za znanog kupca u kojem se funkcionalnosti našeg proizvoda trebaju prilagoditi specifičnim potrebama svakog kupca. Na takvim projektima naši inženjeri su u doticaju s razvojnim inženjerima najpozantijih svjetskih proizvođača automobila i često imaju uvid u njihov rad na razvoju novih tehnologija.

Radite li proizvode za klijente ponaosob ili su to proizvodni nadogradnja postojećih?

Prilikom razvoja naših proizvoda imamo uvijek na umu potrebe naših kupaca. Product Management je u stalnom kontaktu s našim korisnicima, nove funkcionalnosti koje se dodaju sa svakom novom verzijom usuglašene su s našim najvažnijim kupcima. No u nekim situacijama ni to nije dovoljno. Vodeći svjetski proizvođači implementiraju nove tehnologije i prije nego su standardizirane i potrebe različitih proizvođača mogu u tom trentku divergirati. Ako je potrebno dSPACE prilagođava svoje alate specifičnim zahtjevima naših najvažnijih kupaca. To su onda varijante koje nisu dostupne za opće tržište nego su razvijene za znanog kupca. dSPACE se ponosi ne samo svojim inovativnim proizvodima nego i podrškom koju pružamo našim kupcima.

dSPACE kontinuirano širi tim u Zagrebu, a na koje pozicije trenutno zapošljavate?

Uvijek tražimo iskusne C#/.NET programere i iskusne softver testere. U ovom trenutku tražimo i web frontend developere za razvoj naših novih usluga kao i Python programere za naše AI projekte.

Ono što dSPACE nudi svojim zaposlenicima nije samo posao nego i karijera. Želimo da naši budući zaposlenici prepoznaju dSPACE kao organizaciju u kojoj će moći razviti svoje stručne potencijale, u kojoj će svaka nova godina donijeti i osobni i poslovni rast. Želimo sa svim svojim zaposlenicima ostvariti dugoročni odnos, biti tim koji je na okupu godinama i s godinama postaje sve bolji.

Kako je na vas utjecala 2020. godina - godina korona krize i gospodarske svjetske krize. Kako ste organizirali rado od kuće? A

S tehničke strane mi smo bili spremni za rad od kuće i prije pandemije. Svi naši zaposlenici imaju laptope, VPN veza u korporativnu mrežu je postojala i prije. U roku od par dana svi koji su to željeli prešli su na rad od kuće, a nužnu infrastrukturu u uredu održava nekoliko zaposlenika koji povremeno dolaze u ured. Za one koji i dalje žele, ured je otvoren i mogu normalno dolaziti u prostorije firme, naravno uz puno pridržavanje epidemioloških mjera.

No, do pandemije rad od kuće je bio više izuzetak nego pravilo. Kako smo brzo rasli u 2019. imali smo veliki broj novih zaposlenika koji su bili još u treningu i trebali su stalno mentoriranje. Izazov je bio svu tu intenzivnu interakciju i komunikaciju među ljudima prenijeti s fizičkog kontakta na digitalne kanale. U trenutku kad su svi prešli na rad od kuće shvatili smo koliko se informacija zapravo prenese u neformalnom razgovoru, na kavi, na hodniku... Bila je potrebno posvetiti dodatan trud identificiranju nužnih informacija za svakog zaposlenika i njihovom pravovremenom širenju. S druge strane, ta potreba čestog i ciljanog informiranja ubrzala je uvođenje agilnih metodologija u naš razvojni proces. Shvatili smo da kolaboracijski alati i agilne metodologije puno pomažu u održavanju distribuiranih timova uključenim i produktivnim.

Danas, oko trećina zaposlenika stalno ili povremeno dolazi u ured, a svi ostali rade pretežno od kuće. Većina naših kolega doživljava rad od kuće kao pozitivno iskustvo. No, ipak, nedostaju nam zajednička druženja koja smo prakticirali prije. Nadam se da će se epidemiološka situacija uskoro dovoljno popraviti da se možemo okupiti i proslaviti sve što smo postigli u prošlih godinu dana.