„Veliki podatak“ u napadu na tvrtke i korisnike

„Veliki podatak“ u napadu na tvrtke i korisnike

Foto: Dražen Tomić

Znanje je sposobnost stvorena na informacijama, informacija je podatak koji nastaje izvučen iz skupa podataka, velikih podataka, a tek tada se informacija može pretvoriti u akciju. Možda ovo zvuči kao neka tek dobra fora mislioca koji razmišlja o informacija, ali kako ističe Ratko Mutavdžić konzultant i kolumnist portala ICTbusiness.info ulazimo u razdoblje „interneta stvari“ gdje je sve umreženo i stvara podatke.

Prema dostupnim podacima, kako objašnjava Mutavdžić, danas se o „Big Data“ u Hrvatskoj teško može sa sigurnošću govoriti no podaci iz dvaju industrijskih grana koje su najviše „pogođene“ velikom količinom podataka telekomunikacijskom i financijskom sektoru trenutno stanje je takvo da imamo 700 TB podataka, 150-200 TB u produkcijskim i testnim sustavima, te 350 GB u podatkovnim centrima.

Vratimo se malo na početak priče o „Big Data“, kako ističe Mutavdžić to znači da osim korisnika koji sami stvaraju informacije, danas velike količine informacija stvaraju telefoni, automobili, vlakovi, zrakoplovi, različiti sustavi kontrole pristupa, nadzora, te sustavi u bolnicama i mnogi drugi uređaji koji prikupljaju gomile informacija iz kojih nastaje tzv. „Veliki podaci“ odnosno „Big Data“.

Malo tržište za veliki rast

Kako je rečeno na prvoj IDC-ovoj Big Data konferencija u Hrvatskoj iako je riječ o tržištu od svega 0,3 posto ukupne svjetske IT potrošnje, prema IDC-ovim podacima to će zasigurno rasti i to po stopi od čak 39 posto godišnje sve do 2015.

Svi ti podaci i sustavi za pohranu „velikih podataka“ nisu dovoljni bez sustava koji će omogućiti pravo pravcato rudarenje tim podacima. Bez toga rudarenja prave informacije nema, nemoguće je koristiti skrivene informacije za donošenje poslovnih odluka.

Kako bi se dobila slika o kakvom je moru podataka riječ Mutavdžić ističe kako se samo na Twitteru danas stvara 12+ TB svakid dan, na Facebooku je 25+ TB podataka, a teko što je s više od dvije milijarde korisnika svaki dana koji koriste Google. Pritom, napominje Mutavdžić tu je i 30 milijardi RFID tagova, odnosno riječ je tehnologiji koja koristi radio frekvenciju kako bi se razmjenjivale informacije između prijenosnih uređaja/memorija. Pojasnimo, RFID sustav se sastoji od mini čipa koja sadrži podatke, antene koja komunicira s tagovima te kontrolerom koji upravlja i nadzire komunikaciju između antene i računala odnosno uređaja za očitavanje. RFID tag se nalaze na ambalaži ili na samom proizvodu i predstavljaju bazu podataka koja putuje zajedno s proizvodom.

Kada se tome pridoda i 76 milijuna pametnih mjernih uređaja za struju, vodu, plin, toplinsku energiju, više od 100 milijuna GPS uređaja, te čak 5 milijuna transakcija svake sekunde jasno je da se „veliki podatak“ krije u tom mogu informacija bilo da ga definiramo tako zbog količine bilo zbog važnosti kako ćemo ga iskoristiti kako bismo bili konkurentniji.

Dualna dimenzija nastajanja

Prema Mutavdžiću problem s „Big Data“ jest dvostruka dimenzija njegova nastajanja – brzina i količina. To možemo vidjeti samo ako zavirimo u vlastite podatke na prijenosnom ili stolnom računalo koje koristimo kod kuće. Spremamo danas sve, pojašnjava Mutavdžić, slike, video zapise, dokumente koje sami stvorimo ili skinemo s interneta.

On upozorava da analiza „Big Data“ nije orijentirana samo na jednu industriju jer se zahvaljujući njoj može stvoriti personalizirana i cjenovno prihvatljiva ponuda u realnom vremenu, analiza velike serije podataka u financijskoj industriji kojima se mogu spriječiti prijevare, predvidjeti korisnikove potrebe. Poseban su slučaj različiti oblice prodaje gdje se mogu postići mnogo bolji rezultati putem digitalnog marketinga, primjerenog svakom korisniku kao što danas rade neke velike kompanije poput Googla, ali i webova koji se bave grupnom kupovinom.

Naravno niti mediji nisu izuzeti, ističe Mutavdžić, jer kako kaže medijski biznis i predviđanja nekih događaja na osnovu velikih nizova podataka može donijeti mnogo bolji zaključak. Uz to, moguće se stvoriti i micro-target platforme za prilagođavanje prikazivanja vijesti svakom pojedinom korisniku prema njegovim dosadašnjim navikama.

Nova IT ulaganja

Problem s prikupljanjem i analitikom „Velikog podatka“ bit će snažan pritisak na IT infrastrukturu kako u segmentu pohrane podataka, ali i na strani analitike i serverskih sustava koji će te podatke uspoređivati, tražiti sličnosti, uzorke koji se ponavljaju, ističe Mutavdžić i dodaje kako se danas najveći dio od 34 milijarde dolara uloženih u IT infrastrukturu troši na prilagodbe postojećih sustava na „Big Data“.

Očekuje se da će svi veliki igrači na IT tržištu poput IBM-a, SAP-a, Microsofta, EMC-a, HP-a, Oracla uskočiti u vlak nazvan „Big Data“ kako bi tvrtkama omogućili da se bore s toliko količinom podataka.

Još iz kategorije

Umjetna inteligencija u službi njege kože

Umjetna inteligencija u službi njege kože

25.04.2019. komentiraj

Poznati francuski brend u proizvodima za ljepotu i zdravlje kože, La Roche – Posay, lansirao je EFFACLAR SPOTSCAN aplikaciju. Ona pomoću umjetne inteligencije analizira kožu sklonu aknama te daje preporuke i savjete korisnicima.

Novi ugovori Ericssona Nikole Tesle i HT Mostara

Novi ugovori Ericssona Nikole Tesle i HT Mostara

25.04.2019. komentiraj

Predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević i Vilim Primorac, generalni direktor HT Mostara potpisali su nove ugovore ukupne vrijednosti 23 milijuna kuna. Ugovoreno je proširenje i modernizacija sustava za nadzor mobilne mreže te proširenje IMS sustava kao i novo proširenje radijske pristupne mreže HT Mostara.

VSCodium je open source Visual Studio Code oslobođen trackinga

VSCodium je open source Visual Studio Code oslobođen trackinga

24.04.2019. komentiraj

Visual Studio Code pokazao se kao odlični kod editor, ali iako je open source freeware, dostupan je samo na Microsoftovom GitHub repozitoriju i njegova preuzimanja su licencirana pod “closed source” licencom koja sadrži telemetriju, što znači da bi VSCodium vrlo lako mogao pridobiti one kojima te granica u VS Code smetaju.