Korisnici danas traže najrazličitija rješenja

Korisnici danas traže najrazličitija rješenja

O stanju na tržištu, željama korisnika razgovarali smo s Ivom Brbićem, voditeljem IBM Softver grupe za jugoistočnu Europe, kako on ističe kroz razvijen program suradnje s korisnicima koji sudjeluju u definiranju funkcionalnosti pojedinih softverskih rješenja. Takva suradnja odvija se kroz kontinuirani rad i sudjelovanja u radnim komisijama za razvoj i poboljšanje softverskih proizvoda, kroz aktivnu komunikaciju i testne angažmane kroz koje korisnici doprinose razvoju softvera unoseći svoja stvarna iskustva u krajnji proizvod, ističe Brbić.

Korisnici traže prilagodbe, koliko je moguće velika rješenja prilagoditi specifičnim potrebama korisnika?

Kako bi što bolje zadovoljili razlike u potrebama i mogućnostima korisnika, većina IBM-ovih softverskih rješenja dolazi u nekoliko verzija koje se razlikuju kako licenčno, tako po ponuđenoj funkcionalnosti. Pored standardnih osnovnih inačica, za pojedina rješenja postoje i industrijski obojene inačice koje u sebi sadrže ugrađene i za pojedinu industriju tipične modele koje korisnici mogu koristiti izravno ili ih prema potrebi prilagoditi svojim zahtjevima.

Ukoliko se ne radi o implementaciji standardnih i testiranih rješenja dostupnih na tržištu već o razvoju rješenja, dobar softverski arhitekt naći će u našoj ponudi sve potrebno za zaokruženje i najkompleksnijih arhitektura na raznorodnim platformama.

Uspoređujući Hrvatsku, regiju i EU koja su to najtraženija rješenja i zašto?

Prema vlastitom iskustvu u posljednje dvije godine rada u regiji jugoistočne Europe i u zemljama Europske unije zamijetio sam da su najtraženija rješenja za Business Process Management (BPM), integraciju na bazi servisno orijentirane arhitekture (Service Oriented Architecture - SOA) koja iz buzzworda sada dolazi u fazu zrelosti, razna analitička rješenja za poslovno upravljanje ili modeliranje financijskih segmenta poslovanja kao i rješenja za ubrzanje njihovog rada. Također, sve je veća potražnja i u segmentu rješenja za upravljanje imovinom, dokumentima, mobilnim i društvenim komponentama poslovanja.

Možete li usporediti razlike između hrvatskog i drugih europskih i regionalnih tržišta? Koje su razlike i zašto?

Hrvatsko tržište IT-a, uključujući i tehničke i savjetodavne usluge vezane uz IT, nakon zdravog rasta u prošlom desetljeću, prije tri do četiri godine doživjelo je točku infleksije i od tada bilježi kontinuirani pad potražnje dok gotovo sve države u okruženju bilježe blagi rast potražnje za IT infrastrukturom i uslugama.

Uzimajući u obzir trenutne uvjete na tržištu, određen broj projekata iz javnog sektora je izostao što se direktno reflektira i na potrebe privatnog sektora koji je u Hrvatskoj izrazito vezan za potrebe javnog sektora.

Susjedne zemlje poreznom politikom na razini dohotka i dobiti nastoje privući i IT ulaganja i samim time povećavaju razinu znanja i sposobnosti i kao krajnji rezultat povećavaju konkurentsku prednost koju koriste na domicilnim i stranim tržištima.

Percepcija vrijednosti znanja mora biti na visokoj razini jer inače ne motivira IT kompanije na kontinuirani rad i ulaganja jer ih u većini slučajeva ne mogu povratiti niti naplatiti, a to onda smanjuje konkurentski potencijal IT tvrtki i njihovu sposobnost da konkuriraju u EU okruženju.

Razlika u tržištima, ako govorimo o IT industriji, vidi se i u nekim drugim segmentima. Primjera radi, IT industrija u Hrvatskoj (ne računajući korisnički segment IT-a već čistu industriju) zapošljava prema nekim saznanjima približno 15 tisuća ljudi. Pojedine korporacije u Slovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i sve više u Srbiji zapošljavaju u centrima podrške i po 2-4 tisuće zaposlenih po centru. Laički rečeno, jedan korporativni centar za podršku u razvoju i poslovanju u takvim zemljama zapošljava četvrtinu ukupne Hrvatske IT industrije. Govorimo ovdje o onim zemljama koje se po veličini i ekonomskom razvoju mogu usporediti s Hrvatskom.

Pitanje koje se postavlja je koliko će mogućnosti biti u Hrvatskoj razviti i komercijalizirati proizvod koji ima globalni potencijal, ili će dobra ideja (koja nije uvjetovana tržištem već pojedinačnom sposobnošću) rano biti otkupljena i razvijena u primjerice Bangaloreu, a profitna margina knjižena vjerojatno u SAD-u ili nekoj zapadno europskoj zemlji.

Danas se s jedne strane govori kako društvene mreže imaju i pozitivnog i negativnog utjecaja na poslovanje. Kakve su vaše procjene?

Točno je da društvene mreže imaju dualnu ulogu u poslovanju organizacija, ali osobno mislim da pozitivni učinci daleko nadmašuju negativne aspekte. Čim korisnicima i kod nas budu dostupni servisi bazirani na infrastrukturi društvenih mreža koji donose realnu vrijednost u realnom životu, percepcija će se mijenjati, a vrlo vjerojatno i poslovni modeli određenih kompanija koje će se morati prilagoditi potrebama tadašnjih potrošača.

Već danas se analizom podataka na društvenim mrežama i korištenjem razvijenih algoritama dolazi do informacija koje se primjenjuju u svim segmentima industrije. Primjera radi, analizom pojavljivanja određenih riječi kao gripa, temperatura i sl. na Googleu ili Facebooku moguće je izraditi modele širenja virusa gripe u realnom vremenu, što koriste i zdravstvene organizacije te farmaceutske kuće za pravovremeno opskrbljivanje medikamentima.

Dovodi li to do veće eksponiranosti naše privatnosti i sigurnosno etičkih rizika, da, no s razvojem društvenog poslovanja razvija se i segment sigurnosti i zakonska podloga koja ga prati.

Kako se uz IBM-ove tehnologije sinergija s društvenim mrežama može iskoristiti u poboljšanju poslovanja?

Društvene mreže vrijedan su izvor informacija o potrošačkim navikama i trendovima, koje je moguće gledati kroz dobne segmente populacije ili ekonomske segmente populacije. Od ideja o novim proizvodima, istraživanja tržišta, prepoznavanja trendova koji oblikuju ponašanja potrošača, tvrtke, ali i javni sektor u mogućnosti su prilagoditi svoje usluge ili proizvode, povećati učinkovitost, te isto tako doći do novih ideja o proizvodima ili uslugama koje žele ponuditi svojim korisnicima ili kupcima. Razmjena znanja i informacija također je segment koji drastično raste kroz uporabu društvenih mreža.

Spot na kanalu Youtube i globalni doseg koji je imao donio je popularnost 2Cellos. Bi li danas bili gdje jesu ili bi im za ovu razinu uspjeha bilo potrebno još 10 godina napornog rada bez promocije koju su dobili korištenjem društvenih mreža? Svakako mislim da društvene mreže imaju pozitivan utjecaj na društvo i našu kvalitetu života. Mnoge tvrtke već danas primjenjuju društvene medije u svom poslovanju, od potreba interne komunikacije do uspostavljanja novih pristupa tržištu, izgradnje novih kanala prodaje i unapređenju odnosa s korisnicima.

Svi govore o mobilnim rješenjima - za mobilne radnike, za poslovanje u pokretu. Što korisnici danas traže i što im IBM tu može ponuditi?

Vrijeme je postalo jedno od najdragocjenijih čimbenika današnjice u kojem se promjene tako brzo događaju, a samo globalno okruženje u kojem se nalazimo od nas zahtjeva da određene stvari moraju biti odrađene odmah bez obzira gdje se nalazite u tom trenutku. Mogućnost da odradimo posao ili zadatak s lokacije na kojoj se nalazimo u tom trenutku, svakako je prednost koja se cijeni.

Korisnici žele biti slobodni, nesputani tehnologijom ili prostorom. IBM je u veljači predstavio cjelovitu ponudu mobilnih rješenja Mobile First  usmjerenu prema potencijalnim ponuđačima mobilnih usluga koji adresiraju potrebe korisnika u raznim stupnjevima mobilnog razvoja, od osnovne infrastrukture do razvijenih pametnih cloud rješenja za najzahtjevnije potrebe.

Kada govorimo o mobilnim uslugama kakva je situacija u Hrvatskoj u usporedbi u odnosu na regiju i EU?

Najlakše je spomenuti mobilnu naplatu parkiranja koja je u Hrvatskoj zaživjela prije nego u nekim drugim zemljama. Bankarski sektor ima vrlo visoku razinu apsorpcije novih tehnoloških rješenja zbog visoke konkurentnosti same industrije pa smo u tom smislu među najboljima u okruženju. U zemljama regije javni sektor i određene države započele su s uvođenjem mobilnih tehnologija.

Zamislite recimo da vas policajac zaustavi i legitimira. Danas policajac može dobiti informacije o vama kroz tekst ili zvuk, ali ne može na primjer provjeriti je li slika na vašoj osobnoj iskaznici koju drži u ruci zaista ona koja se nalazi u sustavu. Isto je i sa svim ostalim informacijama koje su dostupne na taj način, a vezane su uz vas.

Takve  informacije kroz tekst ili zvuk nije moguće prikazati ili u tom trenutku napraviti osnovne korelacije između podataka. Koliko puta ste se našli u situaciji gdje netko obavlja nekoliko telefonskih poziva kako bi provjerio stanje skladišta ili dostupnost određenog proizvoda ili usluge, umjesto da unese zahtjev na licu mjesta kroz mobilni uređaj i dobije točnu informaciju u nekoliko sekundi.

Očekuje se velik dvoznamenkasti rast mobilnog segmenta poslovanja u sljedećih nekoliko godina jer pametni telefoni i tableti već značajno utječu na oblikovanje naših života i postaju de facto uređaj za krajnju korisničku interakciju, kao što je to bio PC posljednjih 20 godina.

I na kraju svi govore o "Big Data". Još uvijek je to informatički buzzword. Što on znači za tvrtke, kako ih analizirati, iskoristiti za upravljanje tvrtkom?

Da, slažem se s Vama oko Big Data kao trenutnog informatičkog buzzworda, posebno na našem tržištu koje zbog svoje veličine i potencijala ne zahtjeva uvijek onu razinu dinamike koju Big Data kao koncept upravljanja informacijama donosi. Međutim, povećanje konkurentnosti zasigurno će pospješiti prihvaćanje ovog koncepta i u Hrvatskoj.

Količina podataka koja postoji i u svakom trenutku se generira, može imati veliki utjecaj na vas i vašu organizaciju s ekonomskog, sigurnosnog ili aspekta kvalitete života. Sami podaci koji dolaze kao strukturirani (podaci u bazama podataka) ili nestrukturirani (audio, video, slike,...) sami po sebi ne nose određenu vrijednost ako ih ne možemo analizirati u kontekstu onog što je naše interesno područje i naš cilj.

Analiza podataka kroz kontekst i u realnom vremenu ima vrijednost. Vrijednost je još veća ako je izvor podataka velik i raznorodan, a dostupnost informacije trenutna. Tada možete donositi odluke dinamički nedugo nakon što se određena promjena dogodi u okruženju ili primijetite trend čiji krajnji rezultat možete preduhitriti pravovremenom akcijom.

Kada izlazite iz stana, pogledate u nebo i znate kako se obući, možda možete i procijeniti vremensku prognozu za taj dan, ali ne iščitavate zabilježene vremenske prilike protekla tri dana jer one pokazuju kakvo je vrijeme bilo, i iako mogu biti nagovještaj trenda nisu točna informacija u trenutku kada Vama treba.