Potrošnja na blockchain tehnologiju u Europi bi trebala s 900 milijuna američkih dolara dosegnuti 4,9 milijardi dolara već do kraja 2023., prognozira IDC u najnovijem izvješću. Ukratko, bit će to rast od 65 posto na godišnjoj razini u petogodišnjem periodu.
Naime, Europa ne želi zaostajati za ostatkom svijeta u tehnološkom smislu pa prati trendove, ulaže i napreduje u svkom pogledu. Blockchain to potvrđuje. Najviše će se koristiti u bankarskom sektoru, na koji u ovoj godini otpada 31 posto ukupne potrošnje, ali financijski sektor u globalu "prigrlit" će blockchain, kao što će i trgovinski sektor, proizvodni, energetski...
A tome je slučaj jer blockchain dozvoljava tvrtkama sigurnu pohranu podataka te razmjenu s drugim lokacijama i tvornicama. Tako nešto iznimno je bitno prvenstveno jer iste te tvrtke mogu pretrpjeti značajnu štetu uslijed netočnog prijenosa podataka. Roboti ovise o podacima iz njihovog okruženja.
Primjerice, automobilski divovi kao BMW, General Motors i Renault-Nissan udružili su snage u nastojanju da što brže i sigurnije prikupe podatke za samovozeće automobile. Koriste blockchain tehnologiju kako bi kontrolirali tko iz zajedničkog sastava može pristupiti podacima. Njemačka energetska agencija računa kako bi tehnologija mogla postati važna po pitanju električnih vozila kada su u pitanju izdavanje računa i obračun transakcija. Mercedes i Riddle & Code predstavili su kripto-kutiju za električne automobile.
I na kraju, što je zapravo blockchain? To je zapravo mreža servera koji se ponašaju kao replicirana baza podataka. Svaki server sadrži sve podatke o transakcijama. U toj mreži postoje tzv. čvorovi pod nazivom validatori i oni svaku transakciju provjeravaju i odobravaju ili odbijaju. Nakon što se transakcija odobri, posebni čvorovi šalju podatke po cijeloj mreži o transakciji i svaki server transkaciju zapisuje kod sebe. Na taj način svi imaju sve podatke o svim transakcijama.
Ukratko, decentralizirani sustav, koji ne treba centralnu banku, niti nekoga tko bi ga nadgledao. Za svijet kriptovaluta to je idealno jer trag novca ne može se pratiti pa je situacija poprilično idealna, posebno za one koji barataju povećim svotama novca. No, kako bi to pomoglo kod sigurnosti?
Pa na isti način! Jer, sustav izgrađen na blockchainu bi svaku aktivnost koja odudara od uobičajene detektirao i generirao pažnju prema njoj, a s obzirom da svi sve vide, vrlo lako bi se mogli riješiti problemi. Naravno, blockchain kao takav ne bi mogao spriječiti napade, ali bi ih brže detektirao, bolje bi se analizirali pa bi se šteta umanjila. To bi anuliralo cijeli niz napada, koji se baziraju na širenju i ovise o tome koliko traju.
Intel je izgradio najveći svjetski neuromorfni sustav kodnog naziva Hala Point. Ovaj veliki neuromorfni sustav, prvobitno postavljen u Sandia National Laboratories, koristi Intelov procesor Loihi 2, ima za cilj podržati istraživanja za buduću umjetnu inteligenciju inspiriranu mozgom
Kolokacija servera poznata je praksa smještanja servera u vanjski data centar, umjesto u vlastiti prostor. Nudi niz prednosti za tvrtke svih veličina jer znatno smanjuje složenost i trošak povezan s održavanjem servera
Bank of Nova Scotia odabrala je Google Cloud za podršku svojim rastućim digitalnim operacijama, utirući put upotrebi generativne umjetne inteligencije i drugih novih tehnologija.
