Eksplozija potrošnje energije i hlađenja mijenja paradigmu podatkovnih centara

Modularni data centri predstavljaju novi pristup projektiranju i gradnji podatkovnih infrastruktura, a umjesto tradicionalne gradnje koja se temelji na betonu i čeliku, modularna arhitektura oslanja se na koncept građevnih blokova, što omogućuje fleksibilnost, skalabilnost i bržu implementaciju.

Takvi centri dijele se u tri osnovne cjeline. Prva obuhvaća energetske module, odnosno sustave napajanja koji osiguravaju stabilan rad IT infrastrukture. Drugu čine rashladni moduli – kompletna infrastruktura zadužena za hlađenje serverskih kapaciteta i održavanje optimalnih uvjeta rada. Treći i najvažniji segment je takozvani White Space, odnosno IT prostor u kojem se nalaze sabirnice za napajanje i serverski ormari (rackovi) s ključnom opremom.

„Naš tim u Zagrebu projektira data centre upravo na modularan način. Svaki modul ima svoju jasnu funkciju – od napajanja i hlađenja do samog IT prostora – čime dobivamo pouzdan, skalabilan i efikasno izgrađen podatkovni centar“, pojašnjava za ICXTBusiness.info Vedran Brzić, Vice President, Infrastructure Solutions EMEA iz Vertiva..

Rast zahtjeva za energijom i hlađenjem u podatkovnim centrima u posljednje je vrijeme dosegnuo razine koje stručnjaci opisuju kao eksplozivne. Potrošnja energije povećala se deset do petnaest puta, a procjene pokazuju da će u idućih godinu dana porasti za još jednu razinu, što predstavlja ogroman izazov za industriju, objašnjava Brzić.

Međutim, analitičari ističu da su najveći poremećaji nastali su upravo na polju energetike i hlađenja. U energetskom segmentu rješenje je bilo povećavanje broja tzv. power modula, koji napajaju IT infrastrukturu. No, još veća promjena dogodila se u načinu rashlađivanja podatkovnih centara. Donedavno je prevladavalo zračno hlađenje, dok se danas sve više koristi vodeno, odnosno liquid cooling sustavi, kazuje Brzić.

On pojašnjava kako takav pristup podrazumijeva da rashladni medij dolazi izravno do samog čipa i hladi ga na izvoru, što omogućuje daleko veću učinkovitost u usporedbi s tradicionalnim metodama. 

Brzić ističe da upravo ovaj prijelaz predstavlja novu paradigmu u razvoju podatkovnih centara, bez koje bi bilo gotovo nemoguće zadovoljiti sve veće zahtjeve suvremenih digitalnih usluga i umjetne inteligencije.

Na tržištu podatkovnih centara pojavljuje se sve više novih kupaca i igrača, uključujući i one koji su već imali vlastite kapacitete prije aktualnog booma, no mnogi od njih nisu dovoljno upoznati s time što im je zapravo potrebno. Tu ulogu preuzima Vertiv, djelujući kao most između zahtjeva korisnika i tehnologija koje dolaze na tržište.

„Mi smo neka vrsta mosta između korisnika, koji često nemaju dovoljno znanja o data centar infrastrukturi, i tehnologije koju donose kompanije poput Nvidije. Kao partneri pratimo sve što Nvidia planira u narednim razdobljima te unaprijed razvijamo referentne dizajne za njihovu tehnologiju. Na taj način spajamo zahtjeve kupaca s mogućnostima koje pruža najnovija tehnološka oprema“, objašnjava Brzić..

Posebno je važno što u Hrvatskoj postoji proizvodni i razvojni centar u Rugvici, jedan od svega nekoliko u Europi. „To je za Hrvatsku izuzetno značajno jer ovdje imamo i razvoj i proizvodnju modularnih data centara. Tvornica je otvorena 2012. godine, a kapaciteti su od tada znatno rasli. Unutarnji kapacitet povećali smo za 30 posto, vanjske prostore poduplali i danas ukupno raspolažemo s više od 20 tisuća četvornih metara korisne površine. Ovdje se godišnje proizvodi veliki broj data centara, odnosno kompletna infrastruktura koja ide od sjevera Europe do juga Afrike“, ističe Brzić.

Trenutno u Hrvatskoj zapošljavaju više od 150 inženjera koji ne podržavaju samo projekte u EMEA regiji, već i globalne inicijative. Tvrtka ima razvijenu suradnju s domaćim fakultetima poput FER-a, FSB-a, TVZ-a, Građevinskog fakulteta i riječkog sveučilišta. „Dugi niz godina radimo na zajedničkim istraživačkim projektima, a svako ljeto kod nas dolazi velik broj studenata na praksu. Najbolji među njima često ostaju u tvrtki, što potvrđuje da je Hrvatska dobra lokacija za pronalazak i razvoj novih stručnjaka“, naglašava Brzić.

Globalno tržište podatkovnih centara u 2025. godini bilježi izniman rast, s ukupnom potrošnjom na sustave podatkovnih centara koja će dosegnuti 405,5 milijardi američkih dolara, prema predviđanjima analitičke kuće Gartner. Ovaj skok odražava ubrzanu digitalnu transformaciju i sve veće zahtjeve za računalnom snagom, primarno potaknute masovnom primjenom umjetne inteligencije (AI).

Očekuje se da će se snažan rast nastaviti i u 2026. godini, pri čemu će sustavi podatkovnih centara ostati najbrže rastući segment unutar ukupne IT potrošnje. Iako se predviđa blago usporavanje u odnosu na eksplozivan rast iz 2025., stope rasta ostat će dvoznamenkaste. Glavni pokretač ovog trenda bit će ulaganja u hiperskalere (hyperscale data centers), velike pružatelje usluga u oblaku, koji intenzivno ulažu u poslužitelje optimizirane za AI. Procjenjuje se da će samo u 2025. godini potrošnja na AI poslužitelje dosegnuti 202 milijarde dolara.

Govoreći o budućnosti, u Vertivu ističu da razvoj umjetne inteligencije donosi kontinuirani rast zahtjeva za infrastrukturom podatkovnih centara. „AI će nastaviti napredovati, ali još smo daleko od generalne umjetne inteligencije. Potrebne su velike inovacije da bi se došlo do te razine. Zahtjevi za infrastrukturom i dalje će rasti, a vjerujemo da će se dogoditi nova promjena paradigme slična onoj kada smo s klasičnog zračnog prešli na vodeno hlađenje. Primjerice, sada radimo s opterećenjem od 150 kilovata po racku, ali kad dođemo na 500 kilovata, 400-voltnim sabirnicama vjerojatno više neće biti moguće upravljati. Morat će se razviti novi načini distribucije energije“, objašnjava Brzić.

Rješenje neće doći od pojedinačnih kompanija, već kroz industrijski konsenzus. „Na kraju će se morati dogovoriti zajednički standardi jer ne može svatko ići svojim putem. To će biti globalni izazov, ali i prilika da podatkovna industrija definira nova pravila igre“, zaključuje Brzić.