Zagrebački gradonačelnik odlučio se u vrijeme izbora poigrati s državno-gradskom tvrtkom APIS IT i podići njezinu cijenu, odnosno cijenu koju traži za 49 posto koje sada posjeduje Grad Zagreb i to s prvotno željenih i procijenjenih 284,2 milijuna kuna na čak 405,93 milijuna kuna.
To se pojavilo u novom zaključku koji potpisuje zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. U novom zaključku stoji da je gradonačelnik Grada Zagreba utvrdio 14. svibnja 2020. Prijedlog zaključka o prodaji poslovnog udjela Grada Zagreba u trgovačkom društvu Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama društva s ograničenom odgovornošću - APIS IT i traži da se točka 2. promijeni u kojoj stoji nova izmijenjena cijena.
Gradonačelnik Grada Zagreba predlaže Gradskoj skupštini Grada Zagreba da razmotri Prijedlog zaključka i donese Zaključak o prodaji poslovnog udjela Grada Zagreba u trgovačkom društvu Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama društva s ograničenom odgovornošću - APIS IT javnim prikupljanjem obvezujućih ponuda s izmjenom iz točke 2. ovog zaključka, koja postaje sastavnim dijelom Prijedloga zaključka, tvrdi se u novom zaključku.
Podsjetimo, U javnom pozivu, koji je dio točke 6. najavljene sjednice gradske Skupštine, stoji da je minimalna cijena za 49 posto APIS IT-a, po mnogočemu strateške državne tvrtke 284,2 milijuna kuna što predstavlja dvostruko više od temeljnog kapitala koji je ukupno 238,8 milijuna kuna čime bi 49 posto udjela iznosilo 119,4 milijuna kuna.
Naime, „Prijedlog zaključka o prodaji poslovnog udjela Grada Zagreba u trgovačkom društvu Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama društva s ograničenom odgovornošću - APIS IT d.o.o. javnim prikupljanjem obvezujućih ponuda“ dolazi od samog gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića. Riječ je o javnom pozivu za prodaju. Prema Ugovoru o osnivanju APIS IT članak 4. stavak 4. stoji da država odnosno grad imaju pravo prvokupa koje traje 90 dana od pokretanje prodaje. U sljedećem članku ističe je APIS IT od velikog društvenog interesa.
Kako stvari stoje država neće prepustiti APIS IT u privatne ruke iako se na tržištu može čuti kako postoji jako mnogo domaćih i stranih tvrtki koje su zainteresirane. Država može kupiti APIS IT samostalno ili preko Financijske agencije (FINA).
Digital Realty ostvario je u drugom tromjesečju prihod od 1,92 milijarde dolara, 29 posto više nego godinu prije, te podigao godišnju prognozu prilagođenog FFO-a na 8,15 do 8,20 dolara po dionici. Operator podatkovnih centara objavio je rezultate nakon zatvaranja američkog tržišta u četvrtak, potaknut potražnjom za AI i cloud kapacitetom.
Umjetna inteligencija mijenja temeljnu arhitekturu podatkovnih centara i pred operatore postavlja zahtjeve koje klasična infrastruktura često ne može zadovoljiti. Na našem i širem europskom tržištu najveće pojedinačno ograničenje je dostupna električna energija na lokalnoj mreži, kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, rukovoditelj data centra, A1 Hrvatska. Prenamjena postojećeg objekta prije svega podrazumijeva višestruko povećanje električne snage po racku. Umjesto dosadašnjih 5 do 15 kW, novi AI ormari mogu zahtijevati od 40 do 120 i više kW.
Kibernetička sigurnost u posljednja je dva desetljeća dobila čitav niz novih normi, regulativa i obveza, ali način upravljanja rizicima nije se promijenio jednakom brzinom. Organizacije danas raspolažu sofisticiranijim alatima i većim količinama podataka, no istodobno sve više vremena i novca troše na dokazivanje usklađenosti. Stanko Cerin, direktor Ostendo Consultinga i suosnivač startupa IVERIOS za ICTbusiness Media – ICTbusiness.inf ističe kako je omjer ulaganja u compliance i revizije postao nerazmjerno velik u odnosu na resurse usmjerene prema stvarnoj kibernetičkoj otpornosti. Takvu ocjenu temelji na više od 25 godina iskustva u informacijskoj sigurnosti i radu s kompleksnim međunarodnim i regionalnim organizacijama. Savjetovao je klijente poput MGM Resortsa, Stanford University Hospital and Clinics, Zillowa, Amgena i Mercka, ali i Podravke, HEP-a, PBZ-a, Addiko banke, Telemacha, A1 i Elektroprivrede BiH.