S malo novca može se postići mnogo

Kada krećete u posao uvijek ćete se zapitati koliko novca uložiti, kako upravljati svojim tijekom novca, kako biti uspješan, a neke od odgovora na ova pitanja potražili smo od poduzetnika i poslovnog anđela Saše Cvetojevića.

Prema njegovim riječima puno se može bez novca, ali neke stvari ne idu bez novca. „No, previše novca u početku većinom dovodi do problema. Nedostatak novca potiče kreativnost i inovativnost. Mislim čak da je nedostatak novca u početku izuzetno dobar za poduzetnički pothvat“, ističe Cvetojević.

Mnogi se pitaju kako je to pokrenuti vlastitu kompaniju, što je za to potrebno, kako prepoznati ima li ideja smisla za realizaciju. Možete li reći kako otkriti isplati li se ući u poduzetnički pothvat ili ne?

To je pitanje za milijun dolara. Kada bi znao točan odgovor, bio bih sada na nekoj egzotičnoj destinaciji i ispijao koktele. Iskustvo može pomoći. No, ako nemate iskustva, onda morate napraviti sve što je u vašoj moći da smanjite rizik. Istraživati, raspitati se o svim aspektima pothvata. I sjesti i računati. Sve se svodi na matematiku na nivou kućnog budžeta. Nema atomske fizike. Nema potrebe za konzultantima. Čak nema potreba ni za formalnim poslovnim planom. Ali plan morate imati. I ustrajati na njemu. No, postoji i drugi pristup. Skočite na glavu i plivate. Mnogi su tako počeli i uspjeli su. Jer da su poznavali sve opasnosti, vjerujem da nikad ne bi ni krenuli.

A novac, koliko ga je zapravo potrebno ...

Puno se može bez novca. Neke stvari ne idu bez novca. No, previše novca u početku većinom dovodi do problema. Nedostatak novca potiče kreativnost i inovativnost. Mislim čak da je nedostatak novca u početku izuzetno dobar za poduzetnički pothvat. Jednostavno, ne možete previše pogriješiti. S puno novca dobijete puno ideja kako taj novac potrošiti. I krenete. A kasnije se uglavnom pokaže da prvi put i nije bio najbolji. A s manje novca i šteta je manja. Odgovor je - da, može se s vrlo malo novca. Ali s puno energije i inovativnosti. No, ne u svim djelatnositima. Neke, poput npr. proizvodnje, jednostavno traže neka početna sredstva. I tu dolazimo do problema. Ljudi nisu spremni aktivirati nešto od svoje imovine i onda taj novac uložiti u poslovanje.

Kako privući investitore, što oni danas traže? Kako sastaviti dobar poslovni plan?

Dobar poslovni plan će vam napisati prijatelj iz konzultantske tvrtke. Pristalice business canvasa kažu da je poslovni plan mrtav. Onaj dan kad ga napišete on umire, jer se već sutra stvari promjene. A poslovni plan je previše statičan. Ja ne tražim poslovni plan. Tražim ljude koji su dovoljno ludi i uporni da mogu ispuniti svaki, pa i najluđi plan. Jer nijedan plan ne preživi susret s bojišnicom.

Je li bolje tražiti privatne investitore ili fondove?

Najbolje je tražiti posao. Korisnike i kupce. Pa će ovi koje spominjete tražiti vas.

Kako biste ocijenili start up scenu u Hrvatskoj? Što joj nedostaje, što se može poboljšati, kako država još može pomoći?

Startup scena se jako razvija. Neki čak govore o hypeu. Nedostaje nam infrastruktura koja bi podržavala poduzetništvo u cjelosti. A startupi su posebno osjetljivi na infrastrukturu i klimu. Njima treba samo malo topline, poput one koju dajemo u inkubatorima poput ZIP-a, da se počnu razvijati. No, svijet izvan inkubartora je još uvijek previše okrutan. Procedure se prekomplicirane. Startupi u svome DNK imaju disrupt. Stoga oni ne funkcioniraju kao tradicionalne tvrtke. Njih sporost administracije, rigidnost banaka, komplicirana pravila i slično - dodatno pogađaju, jer startup mora letjeti i preskakati u trku poslovne prepreke. A to je dovoljno teško i bez dodatnih prepreka koje postavlja država. Država najviše može pomoći novim Hitrorezom ili sličnim postupkom koji će smanjiti broj prepreka. ali kako to vjerovati, kad već preko pola godine ne mogu riješiti izmjene kojim bi tvrtke mogle biti imenovane bilo kojim jezikom. Od deset poduzetnika koji su pokušali krenuti, preko devet ih zapne na imenu. I izgube barem mjesec dana na tome. Što dalje reći? Nomen est omen.