Rast prihoda Ericssona uz dobar porast profitnih marži

Rast prihoda Ericssona uz dobar porast profitnih marži

Foto: Goran Matošević / Tomich Productions

Prema najnovijim poslovnim rezultatima švedski Ericsson ostvario je prodaju od 5,2 milijarde eura uz rast od 10,64 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i to prije svega zbog rasta n određenim tržištima. Prodaja, prilagođena za usporedne stavke i tečaj porasla je 7 posto zbog snažnog rasta u segmentu Mreže u Sjevernoj Americi i sjeveroistočnoj Aziji.

Bruto marža iznosila je 36,6 posto uz rast od 1,8 postotnih poena, dok je bruto marža isključujući troškove restrukturiranja iznosila je 36,7 posto što je isto kao i u istom razdoblju prethodne godine. Bruto marža u segmentu Mreže isključujući troškove restrukturiranja poboljšana je na 41,4 posto odnosno 1,2 postotna poena više nego u drugom kvartalu 2018. godine. Slijedom toga, bruto marža u segmentu Mreže pala je s 43,2 posto, uglavnom zbog troškova povezanih s već komuniciranom ugovornom nagodbom vezanom uz licence, negativnim utjecajem strateških ugovora i nižim prihodima od licenciranja prava intelektualnog vlasništva.

Operativna dobit iznosila je 351,5 milijuna eura, a operativna marža 6,8 posto. Operativna dobit, isključujući troškove restrukturiranja iznosila je  370,5 milijuna eura, a operativna marža isključujući troškove restrukturiranja 7,0 posto.  Neto dobit poboljšana je na 171 milijun eura.

„Organski rast prodaje iznosio je 7 posto u tromjesečju, uglavnom potaknut prodajom u Sjevernoj Americi i sjeveroistočnoj Aziji. Vidimo snažan zamah u našem 5G poslovanju temeljem novih ugovora i komercijalnog puštanja u rad 5G mreža. Do sada smo osigurali rješenja za gotovo dvije trećine svih komercijalnih 5G mreža.

Zamah 5G se povećava. U početku, 5G će povećati kapacitet u gradskim područjima. Međutim, s vremenom će se nove uzbudljive inovacije vezano uz 5G pojaviti s IoT korisničkim slučajevima, koristeći brzinu, latenciju i sigurnost koju 5G može pružiti. To našim klijentima pruža mogućnost da ostvare nove prihode pružajući dodatne pogodnosti korisnicima i poslovanju“, ističe Börje Ekholm, predsjednika i generalnog direktora korporacije Ericsson

U tromjesečju je bruto marža iznosila 36,7 posto i ostala nepromijenjena u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uz poboljšanja u segmentu Mreže koja su neutralizirana nižim maržama u Digitalnim uslugama i Uslugama upravljanja, ističe Ekholm i dodaje da Mreže su ostvarile još jedno solidno tromjesečje s organskim rastom prodaje od 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, potaknute investicijama u 4G i 5G u Sjevernoj Americi i sjeveroistočnoj Aziji, kao i povećanom isporukom vezano uz strateške ugovore.

„Iako će strateški ugovori dugoročno pozitivno utjecati na maržu, utjecaj na kratkoročnu profitabilnost je negativan. U tromjesečju smo imali negativan utjecaj na bruto maržu i očekujemo da će se taj utjecaj još jače nastaviti u drugoj polovici godine. Osim toga, troškovi vezani uz već komuniciranu ugovornu nagodbu utjecali su negativno na marže. Unatoč tome, bruto marža poboljšana je na 41,4 posto (40,2 posto) u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uglavnom zbog povećanja prihoda od prava intelektualnog vlasništva. Kako bismo izašli u susret zahtjevima kupaca za brzim i agilnim isporukama, odlučili smo ulagati u najmoderniju 5G proizvodnu lokaciju u SAD-u da bismo upotpunili naš globalni lanac opskrbe“, objašnjava Ekholm.

Nadalje, u Digitalnim uslugama nastavljaju s provedbom plana kako bi dosegli niske jednoznamenkaste marže u 2020. godini. Poboljšanja nisu linearna i varirat će po tromjesečjima. Organska prodaja u Digitalnim uslugama pala je za 3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je posljedica brzog opadanja prodaje postojećih proizvoda. „Bruto marža iznosila je 37,1 posto (42,6 posto). Pad bruto marže ponajviše je posljedica promjene u prodajnom miksu koji može varirati između tromjesečja. Naš portfelj u području 5G i Oblaka privlači kupce te sukladno tome povećavamo ulaganja u istraživanje i razvoj kako bismo osigurali spremnost portfelja. Preoblikovana BSS strategija dobiva na zamahu i potpisani su ugovori s nekoliko novih kupaca u tromjesečju. Udio poslova koji se ponavljaju raste. Radimo na tome da 75 posto od 45 kritičnih i nestrateških ugovora riješimo do kraja godine te imamo programe troškovne učinkovitosti kroz Digitalne usluge“, pojašnjava Ekholm.

„U Uslugama upravljanja strategija je poboljšati ponudu kupcima više se oslanjajući na automatizaciju, strojno učenje i umjetnu inteligenciju, što će dugoročno promijeniti i poboljšati maržu. Na kratkoročne marže negativno utječe povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj. Organska prodaja pala je 6 posto, uglavnom zbog negativnog učinka pregleda ugovora s kupcima. Bruto marža pala je na 12,3 posto (14,0 posto) u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pod negativnim utjecajem vremenskog rasporeda troškova.

Organski rast prodaje u segmentu Poslovanje u nastajanju i drugo bio je 24 posto vođen kontinuiranim rastom u području iconectiv. Operativna dobit poboljšana je u odnosu na prošlu godinu na -66,5 milijuna eura (-114 milijuna eura) na temelju povećane dobiti u iconectivu i prodajom MediaKinda. U ovom segmentu ulažemo u inicijative koje imaju za cilj povećanje i pomoć u stvaranju budućeg poslovanja za Ericsson. Uz iznimku iconectiva, portfelj je još uvijek u ranoj fazi ulaganja. Potaknut boljom zaradom, slobodni novčani tok isključujući preuzimanja i spajanja poboljšan je na 209 milijuna eura (-19 milijuna eura)“, tvrdi Ekholm.

U tijeku su pregovori o nagodbi s Komisijom za vrijednosne papire i burze Sjedinjenih Američkih Država (United States Securities and Exchange Commission - SEC) i Ministarstvom pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država (United States Department of Justice - DOJ) u vezi s njihovom ranije objavljenom istragom prema Zakonu o korupcijskim praksama (FCPA).

„Nismo u mogućnosti procijeniti duljinu tih rasprava o nagodbi. Nadalje, budući da se radi o pravnoj stvari koja je u tijeku, ne možemo dati nikakve detalje. Međutim, naša je trenutna procjena da će rješavanje ovih pitanja rezultirati materijalnim financijskim i drugim mjerama, čija se veličina i učinak ne može pouzdano procijeniti ili utvrditi u ovom trenutku“, objašnjava Ekholm.

„Nastavljamo dogovarati strateške ugovore, a implementacije mreža velikih razmjera očekuju se u dijelovima Azije što će postupno negativno utjecati na marže u kratkom roku, ali će dugoročno ojačati našu poziciju. Nastavak ulaganja u tehnologiju i tržište, posebno u 5G, automatizaciju i umjetnu inteligenciju, temelj su za našu dugoročnu konkurentnost i ključni dio naše usredotočene strategije za jačanje našeg dugoročnog poslovanja i put ka postizanju naših ciljeva za 2020. i 2022. godinu“, zaključuje Ekholm.

Još iz kategorije

VELIKA ICT ANALIZA: Gdje su najviše prosječne neto plaće u softverskoj industriji

VELIKA ICT ANALIZA: Gdje su najviše prosječne neto plaće u softverskoj industriji

23.08.2019. komentiraj

Završavamo s najzanimljivijim dijelom analize domaće softverske industrije i to prosječno isplaćenim neto plaćama. Već je bilo podosta čitatelja koji su pitale kada će rang lista po plaćama pa evo je i to prema dva kriterija – najveća prosječna isplaćena neto plaća i to TOP 100 tvrtki i onda od tih TOP 100 tvrtki ranglista prema broju zaposlenih jer budimo jasni ima mnogo tvrtki koje imaju svega jednog djelatnika i stoga isplaćena neto prosječna plaća i nije usporediva ako uzmemo samo analizu tko je gdje po broju zaposlenih.

VELIKA ICT ANALIZA: Visoka novostvorena vrijednost u softverskoj industriji

VELIKA ICT ANALIZA: Visoka novostvorena vrijednost u softverskoj industriji

22.08.2019. komentiraj

Ukupna novostvorena vrijednost u softverskom segmentu ICT industrije u Hrvatskoj dosegla je 5,17 milijardi kuna uz jako dobar rast na godišnjoj razini od čak 14,38 posto, pokazuje analiza poslovanja domaćih softverskih tvrtki za prošlu godinu koju je ICTbusiness.info proveo zajedno s  tvrtkom Bisnode i portalom Poslovna.hr.

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

21.08.2019. komentiraj

Izvoz softverske industrije u 2018. godini porastao je 28,1 posto i dosegao 4,243 milijarde kuna pokazuju podaci iz godišnjih financijskih izvješća ako se gleda samo segment softvera prema NKD-u. Na prvom mjestu s rastom od 6,17 posto smjestio se Span kojem je izvoz dosegao 172,22 milijuna kuna. Na drugom mjestu je vodnjanski Infobip, ali samo njegov hrvatski dio poslovanja, koji je u izvozu rastao 23,67 posto na 166,76 milijuna kuna.