Paušalni obrti zbog poreznih nepravilnosti rizik i za obrtnike i za tvrtke

Paušalni obrti zbog poreznih nepravilnosti rizik i za obrtnike i za tvrtke
DepositPhotos / Ilustracija

Unazad nekoliko mjeseci jedna od ključnih tema u IT industriji, ali i šire, jest tematika zapošljavanja putem paušalnih obrta.

Naime, porezna inspekcija je najavila znatno veću razinu kontrole takvih obrta, a sve s ciljem sprječavanja lažnog samozapošljavanja. Sa stajališta Porezne uprave takve najave su posve razumljive - porezi koje plaćaju paušalisti su uistinu beznačajni u usporedbi s iznosima koje plaćaju radnici i trgovačka društva.

Potez koji je zamišljen kao učinkovito sredstvo za sprječavanje sive ekonomije postao je tako uobičajeni način rada, i to ne samo za IT industriju, već i za niz drugih industrija, od servisa za čišćenje, taksi službi pa sve do niza različitih konzultantskih usluga. Sa stajališta radnika matematika je vrlo jasna - ako jedan radnik košta primjerice 25.000 kuna i radi za poslodavca u svojstvu zaposlenika, njegova neto plaća iznosi otprilike 14.000 kuna. Ako posao obavlja putem paušalnog obrta, njegova neto plaća iznosi 20.000 kuna.

POREZNE NEPRAVILNOSTI NE PREDSTAVLJAJU SAMO RIZIK ZA VLASNIKE PAUŠALNIH OBRTA, VEĆ I REPUTACIJSKU ŠTETU ZA VELIKE TVRTKE KOJE S NJIMA SURAĐUJU

Iako je danas ovaj model prisutan u svim industrijama, često se veže upravo uz IT industriju. Naime, prema iskustvu odvjetnika Danijela Pribanića i Dore Ljevar, paušalni obrt jednostavno je način na koji mladi, visokoobrazovani ljudi vide način kako ostati u Hrvatskoj, a istovremeno imati iznadprosječna primanja.

Paušalni obrt vs. lažno samozapošljavanje

“Kao i u većini pravnih pitanja i oblika poslovanja, Hrvatska u ovome pogledu nije izuzetak. Sredinom ove godine vlasti su kaznile talijanski Glovo s 2,6 milijuna eura i naredile da 16-ak tisuća dostavljača-freelancera moraju biti primljeni u radni odnos. Brojne druge zemlje također se bore s načinima kako regulirati paušalni obrt. Jednostavno, on radnicima pruža određenu vrstu slobode koju kao regularni zaposlenik nemate, ali s njom dolazi i visoka razina odgovornosti, prvenstveno u pravnom pogledu.“ - pojašnjava Pribanić.

Nema jednoznačnog odgovora, takozvane check liste kada je u pitanju paušalni obrt i uvjeti koje morate zadovoljiti kako vas inspekcija ne bi kaznila. Inspekcija donosi odluke od slučaja do slučaja i postoji jako puno faktora o kojima vlasnik paušalnog obrta mora razmišljati.

“Primjerice, nije dovoljno da imate više od jednog klijenta. Ako imate dva klijenta, ali koji se prema vama odnose kao poslodavac, za pretpostaviti je da je riječ o prikrivenom zapošljavanju, a ne o samozapošljavanju. Ako koristite mobitel koji vam je osigurao “klijent“, automobil, računalo, ako radite iz prostora klijenta - sve su to indicije koje ukazuju na to da nije riječ o klijentu, već o poslodavcu“, ukazuje Ljevar.

Drugim riječima, regulativa nije striktna, što ima i svoje dobre, ali i loše strane.

“Bez obzira na to što poduzetnici mogu ostati zbunjeni kada se govori o pravnoj regulativi paušalnog obrta, to s druge strane omogućuje i veću razinu fleksibilnosti i razumijevanje od strane Porezne uprave. Postoji velika razlika ako se određene nenamjerne neregularnosti događaju ako zakonska regulativa nije posve jasna i ako netko uistinu zlorabi zapošljavanje putem paušalnog obrta.“, naglašava Pribanić.

Kako možete biti sigurni da niste u poreznom prekršaju?

Prije svega, zatražite podršku stručnjaka, naglašavaju naši sugovornici.

“Svim vlasnicima paušalnih obrta savjetujemo da potraže pravnu podršku u trenutku kada postoji i najmanja sumnja u njihov porezni status. Primjerice, mnogi naši klijenti ispunjavaju upitnike Porezne uprave - to je trenutak kada bi bilo dobro provjeriti svaki aspekt poslovanja, a ne u trenutku kad se suočite s mogućom kaznom. Ključno je prevenirati potencijalne probleme u poslovanju, a ne reagirati kad oni već nastanu.“, savjetuju Ljevar i Pribanić.

Zaključno, potrebno je razviti svijest o tome da se problematika paušalnih obrta odnosi ne samo na vlasnike obrta, već i na tvrtke koje s njima surađuju.

“Prije svega, vlasnici velikih i srednjih kompanija koji posluju s vlasnicima paušalnih obrta moraju biti svjesni da neće biti izuzeti od poreznih inspekcija i provjera. Oni solidarno odgovaraju za obveze paušalista, tako da će za razlike u porezima i doprinosima biti odgovorni svi koji u tome sudjeluju. Odgovornost leži na obje strane, neovisno o tome kako je i na čiji nagovor došlo do tog načina poslovanja. U tom smislu je i za tvrtke koje koriste usluge paušalista važno pravno savjetovanje i pronalazak modela koji će uistinu zaštititi njihovo poslovanje. Ono što se možda u ovome trenutku čini kao najpovoljnije rješenje za njihovu tvrtku, u smislu pronalaska kvalitetne radne snage ili uštede na porezima, dugoročno može donijeti više štete nego koristi. Zato ne treba čekati porezni nadzor i potencijalnu eskalaciju, što je i potencijalno velika reputacijska šteta i ugroza poslovanja, već spriječiti takav razvoj događaja na vrijeme.“, zaključuju Ljevar i Pribanić.