OpenAI planira veliku reorganizaciju u Delaware Public Benefit Corporation (PBC), uklanjajući ograničenja profita za investitore, dok istovremeno zadržava misiju razvoja korisne umjetne opće inteligencije (AGI). Unatoč prihodu od 3,7 milijardi dolara, tvrtka se suočava s gubitkom od pet milijardi zbog rastućih troškova razvoja AI-ja i infrastrukture.
Ovaj potez predstavlja značajan odmak od modela po kojem se dosad poslovalo. Također, ova promjena dolazi u trenutku kada se AI gigant nosi s iznimno visokim troškovima razvoja - server rack opremljen NVIDIA Blackwell čipovima može koštati više od tri milijuna dolara po jedinici.
Stoga, ukida se staro pravilo koje je ograničavalo profit investitora na stotinu puta veći iznos od početnog ulaganja. Cilj je privući nova ulaganja, a pritom ostati vjeran misiji stvaranja umjetne opće inteligencije (AGI) koja koristi svima.
Nova struktura podijelit će aktivnosti. PBC će se fokusirati na vođenje poslovanja i balansiranje interesa dionika, dok će neprofitna strana ostati zadužena za projekte usmjerene na zajednicu u sektorima zdravstva, obrazovanja i znanstvenih istraživanja. Neprofitna organizacija i dalje posjeduje značajan udio PBC-a putem dionica, a financijski stručnjaci nadzirat će kako bi osigurali fer procjenu vrijednosti.
Ovo je daleko od početaka OpenAI-ja 2015., kada je tvrtka započela kao istraživački laboratorij financiran donacijama. Tada su prikupili 137 milijuna dolara u gotovini i besplatne računalne resurse od velikih tehnoloških tvrtki. Do 2019. su prešli na hibridni model, osiguravši više od milijardu dolara ulaganja samo od Microsofta. No, današnji svijet umjetne inteligencije zahtijeva puno više sredstava.
OpenAI nije jedini koji slijedi ovaj pristup – i drugi, poput Anthropica i xAI-ja, koriste slične modele kako bi uskladili ostvarivanje profita i izgradnju etičke umjetne inteligencije.
Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u ovom dijelu velike analize ICT tržišta usmjerena je na uvoz, odnosno metriku koja uključuje i stjecanje, jer upravo ona dobro pokazuje koliko su vodeće softverske i digitalne tvrtke u Hrvatskoj u 2025. godini bile povezane s međunarodnim dobavnim, tehnološkim i vlasničkim tokovima. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, te donosi predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki. Uvoz u ovom kontekstu ne treba čitati samo kao klasičnu nabavu robe, nego i kao širu sliku poslovnih modela: od softverskih licenci, platformi i razvojnih alata do infrastrukture, usluga, procesa i stjecanja koja prate digitalnu transformaciju.
Palantir je kolovoza povisio prognozu prihoda za 2026. na raspon od 8,150 do 8,158 milijardi dolara, s ranijih 7,650 do 7,662 milijarde. Kompanija je u drugom tromjesečju ostvarila 1,94 milijarde dolara prihoda, gotovo dvostruko više nego godinu ranije, a dionica je nakon objave porasla za oko 14 posto.
Top 100 najboljih ICT softverskih tvrtki prema izvozu u 2025. godini potvrđuje da je hrvatsko ICT tržište izvozno sve snažnije, ali i da se najveći dio izvoza i dalje koncentrira u rukama ograničenog broja velikih izvoznika. Analiza napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno baze Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, pokazuje da se vrh ljestvice oblikuje oko kompanija koje već godinama imaju međunarodno tržište kao temelj poslovnog modela. U tom smislu ova analiza donosi predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema izvozu, uz dodatni pogled na dinamiku rasta i pada izvoza u razdoblju od 2021. do 2025. godine.