Njemački IT sektor je izvozna prilika

Njemački IT sektor je izvozna prilika

Foto: Fotolia (ilustracija)

I dok se ne postiže dogovor hoće li se i pod kojim uvjetima otići na jedan od najvećih svjetskih sajmova u ICT sektoru onaj u Hannoveru pod imenom CeBIT, domaće je ministarstvo vanjskih poslova izradilo malu studiju o njemačkom IT sektoru i potrebama i uputilo je IT zajednici govoreći o mogućnostima i prilikama za hrvatske tvrtke na njemačkom tržištu.

Njemačko softversko tržište najveće je u Europi s 24,5 posto udjela po vrijednosti, daleko ispred Velike Britanije i Francuske. Također se pokazalo vrlo otpornim na krizu i raslo po stopama od 3,7 posto godišnje u razdoblju 2007.- 2011., uz ukupni prihod od 16,2 milijardi eura. ostvaren 2011. godine. Trend rasta očekuje se sve do 2016, i to po stopi 5 posto godišnje.

Na tržištu su prisutni svi veliki svjetski igrači, IBM, Microsoft,Oracle i SAP, ali je ono i snažno obilježeno prisutnošću velikog broja dinamičnih i usko specijaliziranih SME. Male i srednje tvrtke dominiraju njemačkim gospodarstvom i snažan su motor kreiranja potražnje za različitim softverskim rješenjima, uz najizraženiji potencijal u sljedećim područjima:

·         BIG DATA - najvažniji digitalni koncept današnjice, s potencijalom pokretanja značajnih promjena u brojnim gospodarskim granama u godinama koje dolaze. Njemačko Big Data tržište narasti će s 650,5 milijuna eura mil. u 2013. na 1,7 milijardi eura u 2016 (godišnje stope rasta od 48 posto). Za dobavljače su posebno velike prilike u tehnologijama baza podataka i analitike.

·         IT SECURITY - rast u segmentu ICT-a i softvera automatski znači i pojačanu potrebu za IT sigurnošću.

·         CLOUD COMPUTING - koristi ga već 1/3 njemačkih kompanija uz stopu rasta od 32 posto godišnje. U 2014. tržište će rasti po stopi od 50 posto,te će njegova vrijednost u 2017. biti 18 milijardi eura.

·         BUSINESS IT: ERP- planirani izdaci kompanija za ERP do 2016. su 2,5 milijardi eura godišnje.

·         SMART SOCIAL BUSINESS PLATFORMS (SB4CC) - očekivane stope rasta do 2016. iznose 50 posto.

·         E - ENERGY I SMART GRIDS - investicije u pametne mreže su nužne kako bi se realizirao koncept energetskog zaokreta koji će Njemačku učiniti jednom od energetski najefikasnijih zelenih ekonomija na svijetu. Očekuje se rast tržišta pametnih mreža od milijardu eura u 2010. na 10 milijardi eura u 2020-toj, na godišnjoj razini rast će iznositi 21 posto.

Još iz kategorije

VELIKA ICT ANALIZA: Gdje su najviše prosječne neto plaće u softverskoj industriji

VELIKA ICT ANALIZA: Gdje su najviše prosječne neto plaće u softverskoj industriji

23.08.2019. komentiraj

Završavamo s najzanimljivijim dijelom analize domaće softverske industrije i to prosječno isplaćenim neto plaćama. Već je bilo podosta čitatelja koji su pitale kada će rang lista po plaćama pa evo je i to prema dva kriterija – najveća prosječna isplaćena neto plaća i to TOP 100 tvrtki i onda od tih TOP 100 tvrtki ranglista prema broju zaposlenih jer budimo jasni ima mnogo tvrtki koje imaju svega jednog djelatnika i stoga isplaćena neto prosječna plaća i nije usporediva ako uzmemo samo analizu tko je gdje po broju zaposlenih.

VELIKA ICT ANALIZA: Visoka novostvorena vrijednost u softverskoj industriji

VELIKA ICT ANALIZA: Visoka novostvorena vrijednost u softverskoj industriji

22.08.2019. komentiraj

Ukupna novostvorena vrijednost u softverskom segmentu ICT industrije u Hrvatskoj dosegla je 5,17 milijardi kuna uz jako dobar rast na godišnjoj razini od čak 14,38 posto, pokazuje analiza poslovanja domaćih softverskih tvrtki za prošlu godinu koju je ICTbusiness.info proveo zajedno s  tvrtkom Bisnode i portalom Poslovna.hr.

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

21.08.2019. komentiraj

Izvoz softverske industrije u 2018. godini porastao je 28,1 posto i dosegao 4,243 milijarde kuna pokazuju podaci iz godišnjih financijskih izvješća ako se gleda samo segment softvera prema NKD-u. Na prvom mjestu s rastom od 6,17 posto smjestio se Span kojem je izvoz dosegao 172,22 milijuna kuna. Na drugom mjestu je vodnjanski Infobip, ali samo njegov hrvatski dio poslovanja, koji je u izvozu rastao 23,67 posto na 166,76 milijuna kuna.