Na tržištu poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj, u četvrtom tromjesečju 2018., zabilježeni su pozitivni trendovi, odnosno rast u gotovo svim segmentima tržišta u odnosu na prethodno tromjesečje, a što je bilo i očekivano s obzirom kako je takav trend prisutan unatrag nekoliko godina. Ukupno je ostvareno oko 80 milijuna poštanskih usluga, što je oko deset posto više nego u prethodnom tromjesečju, a utjecaj na rast imalo je povećanje svih vrsta pošiljaka (pisama, paketa, tiskanica i izravne pošte), pri čemu usluge paketa imaju konstantan rast od početka godine.
Pojačane aktivnosti u četvrtom tromjesečju utjecale su i na međunarodni poštanski promet, posebno u dijelu koji se odnosi na prekogranični promet paketa i usluga povezanih s e-trgovinom. U odnosu na prethodno tromjesečje, u međunarodnom prometu ostvareno je 33 posto više usluga. Navedeno povećanje broja usluga imalo je utjecaj i na udjel međunarodnog prometa na ukupnom poštanskom tržištu, koji se povećavao iz tromjesečja u tromjesečje, da bi na kraju 2018. imao udjel od deset posto.
Pozitivna kretanja na tržištu, vezana uz ostvarenje usluga, rezultirala su i povećanjem prihoda od obavljanja poštanskih usluga. Ostvareni prihodi veći su za oko osam posto i u odnosu na prethodno tromjesečje i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Rast prihoda bilježi se i na godišnjoj razini. Unatoč padu ukupnog broja usluga, u 2018. ostvareno je oko sedam posto više prihoda nego u 2017. i to zahvaljujući prvenstveno povećanju visokovrijednih, odnosno ekspresnih usluga, koje su također imale rast od sedam posto.
S obzirom na navedeno, kao i na predviđanja daljnjeg rasta hrvatskog gospodarstva, očekuju se i nadalje pozitivni trendovi na tržištu poštanskih usluga u RH, a posebno u segmentu paketskog tržišta. Na kraju 2018. bilo je ukupno 22 davatelja poštanskih usluga, među kojima je HP-Hrvatska pošta d.d. najveći davatelj s udjelom od oko 85 posto.
Prosječne neto plaće u analiziranim segmentima hrvatskog ICT tržišta od 2021. do 2025. godine rasle su kontinuirano, a 2025. donijela je najvišu razinu primanja u cijelom promatranom razdoblju. Ukupni prosjek za softver, računala i komunikacije / telekome dosegnuo je 1.987,65 eura, što pokazuje da su ICT djelatnosti i dalje među financijski najatraktivnijim sektorima za zaposlene. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ, koji omogućuje uvid u poslovne i financijske informacije o poslovnim subjektima u Hrvatskoj.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali podaci o neto dobiti pokazuju da je nakon snažnog višegodišnjeg rasta došlo do vidljivog usporavanja. Ukupna neto dobit promatranih ICT segmenata dosegnula je 866,9 milijuna eura, što je 36,5 milijuna eura više nego 2024. godine, odnosno rast od 4,4 posto. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ. Time se nastavlja pozitivan trend koji traje od 2021., ali dinamika rasta u 2025. više nije usporediva s dvoznamenkastim stopama iz prethodnih godina.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali uz jasno usporavanje dinamike rasta u odnosu na prethodne godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje kako je ukupni dobit prije kamata i oporezivanja (EBIT) u tri promatrana segmenta — softveru, računalima te komunikacijama odnosno telekomima — dosegnuo 1,085 milijardi eura. To je u odnosu na 2024. godinu rast od 4,25 posto, čime je tržište zadržalo pozitivan smjer, ali je istodobno vidljivo da je nakon snažnih skokova iz 2022., 2023. i 2024. ušlo u zreliju fazu, s nižim stopama rasta i sve izraženijim razlikama među segmentima.
