Europska će unija utrošiti milijardu dolara u razvoj super-računarstva kako bi dostigla SAD, Japan i Kinu za kojima gubi korak. Uz pokretanje inicijative pojavile su se i bojazni iz Ujedinjenog Kraljevstva kako zbog Brexita britanski stručnjaci ostati uskraćeni za prednosti koje će donijeti realizacija tog plana.
Cilj inicijative je stvoriti dva super-računala najviše kategorije koji imaju mogućnost obavljati stotinu trilijuna operacija u sekundi do 2020. Uz to bi iz tih sredstava trebalo kreirati još barem dva sustava srednje kategorije koji bi mogli raditi desetke trilijuna operacija u sekundi. EuroHPC inicijativa pokrenuta je u ožujku prošle godine, a detalji vezani uz financiranje poznati su od prošlog tjedna.
Spomenuti uređaji trebali bi biti stepenice prema krajnjem cilju, odnosno stvaranju 'exascale' računala, sposobnog za obavljanje više od kvadrilijuna operacija u sekundi, do 2022. korištenjem tehnologije iz EU. Europska je komisija inicijativu nazvala ključnom za kompetitivnost unije i neovisnost u ekonomiji podataka.
EU će osigurati 486 milijuna eura do 2020. godine, a sličan bi iznos trebao doći iz zemalja iz EU i izvan nje koje su uključene u projekt. Također je ostavljena mogućnost da se u proces uključe i privatne tvrtke. Do sada se u projekt uključilo 13 država, 12 članica EU i Švicarska. Vjerovali ili ne, među 12 EU država je i Hrvatska (na naše ogromno iznenađenje). Ujedinjeno se Kraljevstvo zasad još nije formalno uključilo u projekt pa se zbog toga pojavila velika zabrinutost kod dijela britanskih znanstvenika da bi mogli biti izostavljeni iz projekta, posebice u svjetlu brojnih neizvjesnosti koje donosi Brexit.
Europske kompanije i razne vladine organizacije, posebno meteorološke agencije, sve više moraju iznajmljivati vrijeme na super-računalima koja se nalaze u SAD-u ili Japanu. Čelnici Unije zabrinuti su zbog činjenice da bi osjetljive informacije, uključujući komercijalne trgovinske te osobne podatke, mogle 'procuriti'. Dapače, u slučaju političke nestabilnosti, europskim agencijama i tvrtkama ti bi resursi mogli postati nedostupni.
No, stvaranje super-računala je iznimno skupa stvar. Procjenjuje se kako današnji najbrži sustavi stoje od 50 do 250 milijuna dolara za dizajn i instalaciju, a ne treba zanemariti niti činjenicu da je održavanje vrlo skupo te stoji još nekoliko milijuna godišnje. Exaflop sustav, kakav EU želi proizvesti do 2022. godine, mogao bi stajati i do pola milijarde dolara po jednom super-računalu.
Nakon četvrte uzastopne rekordne godine po pitanju prihoda, dobiti, profitne marže i novougovorenih poslova, Končar je trend rasta u svim poslovnim područjima nastavio i u prvom kvartalu poslovne 2024. godine.
Infobip i Nokia objavili su ugovor o partnerstvu. Partnerstvo će omogućiti globalnoj zajednici razvojnih programera da iskoriste platforme Application Programmable Interface (API) obje tvrtke za bržu izgradnju šireg niza aplikacija koje se pokreću na telekomunikacijskim mrežama za potrošače, poduzeća i industrijske korisnike.
Erste banka u prvom kvartalu ove godine ostvarila je rast neto dobiti za 9,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno, dosegnula je 58 milijuna eura. To se objašnjava kaorezultat poboljšanog operativnog rezultata.