Ulazak u EU – još jedna opasnost

Ulazak u EU – još jedna opasnost

Foto: Dražen Tomić

Nastavak osamostaljenja

Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji sigurno je najznačajniji i najpozitivniji događaj još od vremena rata i osamostaljenja. O tome ja niti malo ne dvojim i spreman sam gorljivo (uz pivo, naravno) braniti taj stav. Iako je metoda neznanstvena, za mene je „što bi bilo da je/nije bilo“ daleko najbolji kriterij procjene. „I to je sve što imam reći o tome.“ F.G.

Gdje je onda opasnost?

Svuda oko nas. A kako se naš svijet širi, sve više je ima.

Nismo li mi sami svoja mjera i nije li točno da smo za većinu „lošeg“ najviše sami krivi. I za ono dobro također. Ja također gorljivo zastupam i taj stav i prebacimo se onda s Hrvatske u osobni svijet i paradoks obilja koje nam promjena na bolje donosi.

Nije li promjena na bolje, a ja definitivno vjerujem da je pridruživanje taj trenutak, pozitivna prilika gdje višestruko (i više nego nekoliko puta) otvaramo granice, perspektive, mogućnosti? Nije li lakše živjeti u boljem okruženju s više prilika za osobni prosperitet i dokazivanje vlastitih mogućnosti?

Obilje je zaista bolje

O tome također ne bi detaljizirao, pa sama riječ nam to tvrdi. Gdje je onda problem? U promjenama koje nam današnji način života tiho i nemilosrdno neprestano donosi, a koje zbog inkrementalnosti i ne primjećujemo. Na prvom mjestu, pogotovo u kontekstu ICT Business kolumne, mislim na promjene koje je stvorio Internet. I on nam je donio obilje, zar ne? U povijesti neslućen dostup do svih vrsta informacija, nevjerojatan komunikacijski i kolaboracijski alat, izvor zabave i zarade. Nemojte samo reći da vam Internet ne predstavlja i osobni primjer obilja u kojem uživate već cijelo desetljeće.

Kuhana internetska žaba

Kako inkrementalne promjene, a Internet to definitivno jest, mogu skuhati žabu prije nego shvati i iskoči iz lonca, najbolje je analizirati u trenu pridruživanja Europskoj uniji. Događaju koji smo dugo čekali, kojeg ovih dana i obilježavamo i o kojem svi imamo svoje (dobro i loše) mišljenje. I baš sad upozoriti da se lonac širi i to osjetno i da bi nas neke stvari mogle skuhati, baš poput Interneta.

Dat ću vam za početak samo dva primjera, meni dragih promišljatelja (i stvaratelja) internetizirane današnjice - Douglasa Rushoffa i Nicolasa Nassima Taleba.

Rushoff,u svojoj novoj knjizi Present shock, za razliku od drugih koji ili snažno kritiziraju ili pak veličaju promjene digitalnog doba, ističe nevidljive promjene koje nam se dešavaju jer nam je Internet omogućio i polako nas naučio djelovati odmah. To odmah, now, je fantastična vrlina pogotovo za nas uspavane hrvate, koja nas potiče na aktivnost, ali traži i trenutnu reakciju i stalnu prisutnost. I upravo imperativ biti stalno dostupan i odgovoriti odmah, predstavlja prilično veliki zahtjev za većinu nas.

Taleb pak u svom okruženju neizvjesnosti govori o paradoksu kako nikad nije bilo više informacija (o svemu, pa i ekonomiji) a da se nikad (možda baš zbog Rushoffova now) nije živjelo u (ekonomski) nesigurnijem svijetu. I navodi posljednju globalnu ekonomsku krizu kao najbolji (najdrastičniji) primjer. On trajno ukazuje na iluziju/paradoks (ne)znanja, a drastičnog povećanja hrabrosti/ludosti, jer olako postajemo sigurni i brzo (sic!) donosimo odluke kojima nismo dorasli.

I jedno i drugo su posljedice obilja, zar ne?

Obilje i nedostatak vrijednosti

Paradoks na koji ja želim ukazati je možda još opasniji, a svakako djelomično objašnjava zašto je Taleb u pravu. Ne radi se o informacijama/znanju, bitne su vrijednosti.

Iako povijesno živimo u vremenu najvećeg (intelektualnog i ekonomskog) obilja (neovisno o krizi), u obilju je bitno teže odabrati, razviti i posebno održati osnovne osobne vrijednosti nego u vremenima oskude i bijede.

U doba neimaštine, krize, jako se dobro ističu vrijedne i bitne stvari, pa svi koji su bili u ratu za neovisnost Hrvatske znaju da je jedino bitno bilo preživjeti dan. I bilo je bitno lakše posložiti i prioritizirati osobne vrijednosti. I to je i jedan od problema naših branitelja. Povratak u svijet mnoštva vrijednosti.

Vrijednosti za budućnost

Vezano uz bolju budućnost, europske integracije, razvoj informacijskog globalnog društva, buduću ICT karijeru, jasno je da nam budućnost nosi obilje i da će nam biti sve teže prepoznati, razviti i održati prave osobne vrijednosti, one koje će nam omogućiti i osobni prosperitet. Jer ako je u Gutenbergovo doba obična pismenost bila dovoljna za kvalitetan život, krajem prošlog stoljeća solidna informatička pismenost garant dobrog zaposlenja, sutra to sigurno više neće biti tako.

Stoga sigurni u nadolazeće obilje, zastanite, okrenite se sebi, razmislite o vlastitim vrijednostima i posvetite se njihovom razvoju. Trebat će vam.

Još iz kategorije

Kako HDD i SSD diskovi “umiru” kroz vrijeme

Kako HDD i SSD diskovi “umiru” kroz vrijeme

03.04.2020. komentiraj

Rasprave vezane uz to traju li SSD diskovi duže od “klasičnih” hard diskova traju već poduže vrijeme, a odgovor na brojna pitanja nude razni stručnjaci. Čak se prije četiri godine i Google odlučio ponuditi neke od odgovora, a sad su se na posao “bacili” i entuzijasti s How-To Geek.

5 osnovnih savjeta za rad od doma

5 osnovnih savjeta za rad od doma

31.03.2020. komentiraj

Svjetska kriza izazvana koronavirusom, epidemija koja je ugrozila gospodarstvo donijela je novu paradigmu i prisilila kompanije na rad od kuće. Iako će se mnogima činiti jednostavno rad od kuće će biti veliki izazov iz nekoliko razloga. Kompanije i pojedinci moraju odgovoriti na te izazove i upravo ćemo vam u ovom tekstu dati možda neke od korisnih smjernica kako se organizirati za rad od kuće.

Kako ne zvučati kao seronja u komuniciranju preko Slacka i e-maila

Kako ne zvučati kao seronja u komuniciranju preko Slacka i e-maila

30.03.2020. komentiraj

Pandemija koronavirusa natjerala je oko dvije milijarde ljudi diljem svijeta na izolaciju, što znači da oni koji mogu, obavljaju posao iz svojih domova, na daljinu. A tako nešto iziskuje prilagodbu u svakom smislu, među kojima je i ona vezana uz komunikaciju.