Tehnološki brandovi trebaju biti lideri društva

Tehnološki brandovi trebaju biti lideri društva

Prošlog tjedna Interbrand je objavio svoju listu 100 najvrednijih marki na svijetu. Po prvi puta stotinu najvećih vrijedi više od 3 trilijuna USD i vrijednost im je u zadnjih godinu dana porasla za 16%. Izuzetno je zanimljivo da prvih deset marki zajedno vrijedi više od ostalih devedeset. To ukazuje na dvije stvari. Prvo, kao i u nekim drugim područjima, veći postaju još veći i rastu puno brže od prosjeka. Drugo, marke postaju sve snažnije, veće i važnije za bilo koje područje poslovanja. Iako u prvih deset marki ima pet koje se mogu nazvati „„digitalnima““ (namjerno s duplim navodnicima), prosječna starost im je 39,6 godina. To jasno pokazuje da se jaka marka ne može stvoriti preko noći i treba puno svega, a najviše strpljenja. Ono čega sigurno ne treba je uzjexanosti kad nešto ne funkcionira ili ne donese rezultate već tjedan dana nakon lansiranja. Od kada je počelo mjerenje s liste je otpalo nekih 140 imena među kojima su i Yahoo, MTV ili Nokia. Neke od njih je pregazilo vrijeme, druge sljepoća managamenta, a treće nemanje petlje da lansiraju nešto što će razbucati cijelu industriju u kojoj posluju. Apple je i dalje najveći, najljepši i najsnažniji s vrijednošću od 482 mlrd. američkih dolara. To je otprilike dvadesetak posto njegove tržišne kapitalizacije što znači da 20% vrijednosti kompanije otpada na marku. Iznenađuje Microsoft koji je na drugom mjestu, ali je u odnosu na proteklu godinu porastao za 32%, te je prvi na listi najbrže rastućih marki.

Interbrand Best Global Brands 2022.

Izvor: www.interbrand.com

Autori izvještaja kao jednu od najvećih promjena u životu marki navode vodstvo (leadership). Marke trebaju preuzeti vodeću ulogu u nekim važnim pitanjima današnjeg svijeta. Dva su osnovna razloga za to. Čovječanstvo će se u sljedećih 50 godina razviti više nego u svojoj cjelokupnoj dosadašnjoj povijesti. Lokomotive toga razvoja će biti marke koje će izmijeniti odnose između ljudi, ljudi i tehnologije, ali i ljudi i poduzeća. Posao marki više neće biti samo voditi svoj posao, već voditi i cjelokupnu populaciju naše planete. Neke studije pokazuju da potrošači više vjeruju markama nego državnim institucijama, NGO-ima ili medijima (www.edelman.com). Interbrand je dodatnom analizom svojih podataka zaključio da je korelacija između etičkog kredibiliteta marke i njezine snage najjača do sada. Taj utjecaj je posebno izražen kod faktora sklonosti prema marci, povjerenja u marku i sudjelovanju u aktivnostima marke.

Moderne marke se ne boje reći svoje mišljenje o najvećim problemima današnjice, bez obzira radi li se o boji kože, vjeri ili zaštiti okoliša, nauštrb drugih interesa. A što je s Hrvatskom? Što naše najveće marke, prije svega one tehnološke žele reći? U čemu žele preuzeti vodstvo? Ukazuju li one na najveće probleme hrvatskog društva? Prekopao sam internet, ali nisam našao baš ništa o nikome. Neki se pokušavaju povezati uz zaštitu okoliša ili promicanje ravnopravnosti svake vrste, ali nitko nema petlje ići tamo gdje je problem. Nitko u Hrvatskoj nema petlje napraviti nešto poput spota s afroameričkim igračem koji je kleknuo kad se izvodila državna himna i zato bio izbačen iz svoga kluba. Samo od sebe se postavlja čitav niz pitanja zašto?

Zašto kompanija koja surađuje sa preko 700 telekom operatera u cijelom svijetu i omogućuje komunikaciju poduzeća i potrošača, ne bi razvila sustav za brzo dojavljivanje korupcije i pozicionirala sebe kao nekoga tko želi iskorijeniti korupciju? Zašto to ne bi bila jedna od njihovih brand vrijednosti, kako u Hrvatskoj tako i u svim zemljama u kojima posluje? Zašto CEO na svakom svom pojavljivanju ne bi rekao „Mi smo marka koji ima nultu toleranciju na korupciju u svim aspektima društva“.

Zašto kompanija koja promovira znanost ili gradi najveću platformu za znanstvene konferencije ne bi promijenila školstvo u Hrvatskoj, napravila nekoliko besplatnih aplikacija za škole i fakultete? Zašto ne bi stvorili bolje obrazovanje u ovoj zemlji i ugradili to u identitet svoje marke u Hrvatskoj i svugdje drugdje gdje dođu? Zašto CEO jedne takve kompanije ne bi baš u svakom javnom pojavljivanju naveo tri stvari koje treba promijeniti u obrazovanju da ono postane bolje?

Zašto kompanija koja prkosi konvencijama i gura tehnološka rješenja u područje nemogućega ne bi tehnološki unaprijedila naš odnos prema okolišu i u potpunosti promijenila strukturu energetskih izvora u Hrvatskoj pružajući značajnu potporu istraživanjima novih izvora energija? Zašto ne bi to postala svrha svih njihovih marki i glavna konkurentska prednost? Zašto CEO takve kompanije ne bi svake godine predstavljao njihovo istraživanje o najvećim zagađivačima u Hrvatskoj i odbijao raditi s dobavljačima koji ne smanjuju svoj CO2 otisak?

Zašto ne postaju lideri u promjenama? Zašto ne naprave nešto što je dobro za cijelo društvo i što će ga istinski i duboko promijeniti, a u isto vrijeme izgraditi njihove marke stvarajući identitet koji će konkurencija teško nadmašiti te im donijeti ogromnu konkurentsku prednost.

Možda se boje, možda ne znaju, možda ne žele. U svakom slučaju vrijeme je da najveće tehnološke marke ovoga društva preuzmu svoju ulogu lidera i počnu mijenjati društvo. Time će vrlo jasno reći za što se bore i što žele postići, a ukoliko je to nešto veliko i važno potrošači će ih početi slušati i vjerovati im. Prvo oko onoga što mijenjaju u društvu, a onda će željeti s njima razgovarati i o uslugama i proizvodima koje proizvode. I ne nema veze, što neke od naših najvećih tehnoloških kompanija dolaze iz B2B sektora. Prošlo stoljeće je u marketingu i izgradnji marki bilo u znaku potrošnih dobara i usluga te osobne potrošnje, a kažu da će dvadeset i prvo stoljeće biti u znaku B2B marketinga i da će u tome sektoru trebati graditi marke.

Znači tehnološki lideri trebaju postati i lideri našeg društva gradeći svoje marke na stavovima koji su važni za promjenu cijelog društva.

Zašto ne krenete?

 

* Lordan Kondić, Predavač na studiju Digitalnog Marketinga, Visoko učilište Algebra

Još iz kategorije

Tehnološki brandovi trebaju biti lideri društva

Tehnološki brandovi trebaju biti lideri društva

17.11.2022.

Prošlog tjedna Interbrand je objavio svoju listu 100 najvrednijih marki na svijetu. Po prvi puta stotinu najvećih vrijedi više od 3 trilijuna USD i vrijednost im je u zadnjih godinu dana porasla za 16%.

LibreOffice ili OpenOffice - što izabrati?

LibreOffice ili OpenOffice - što izabrati?

14.11.2022.

LibreOffice i OpenOffice su dvije najpopularnije open source alternative za Microsoftov Office, ali kako bi se lakše donijela odluka, potrebno je znati što ih razlikuje. Jer, upravo te razlike uistinu su prevaga.

Usluga s osmijehom

Usluga s osmijehom

02.11.2022.

Od kada je knjiga Prodajni Mindset ugledala svjetlo dana malo sam se opustio i više posvetio promociji napisanog, nego kreiranju novog.