Potrošači su s vremenom postali mnogo pametniji, a samim time i oprezniji, što se potvrđuje na brojnim primjerima, pa tako i na onom posljednjem. Naime, istraživanje provedeno od strane Airshipa pokazuje da korisnici sve rjeđe omogućavaju aplikacijama uvid u njihovu lokaciju. Dakle, želja za privatnosti nekako se nametnula kao prioritet.
I nije da se radi o nekom manjem istraživanju, Airship je kao uzorak imao 700 milijuna ljudi diljem svijeta. Pritom je pratio dopuštenja koja daju aplikacijama pa su rezultati više nego reprezentativni. Konkretnije, riječ je o padu od dva posto otkako je u Europskoj uniji uvedena Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). Ne zvuči puno, ali na bazi od 700 milijuna korisnika riječ je o njih 14 milijuna, što nije za baciti.
Uostalom, da je brojka zanemariva, ne bi marketing kao sektor bio toliko pogođen uvođenjem GDPR-a. Dapače, sektor se morao prilagoditi pa su "push" notifikacije sad jedan od glavnih načina kako se obraćati korisniku. Primjerice, samo u Sjedinjenim Američkim Državama u prosjeku ih korisnik dobije 36 mjesečno, što je 18 posto više nego prije godinu dana u isto vrijeme. U Aziji pak prosječno korisnik dobije na mjesečnoj razini 57 takvih notifikacija.
Najbolje od svega jest što se korisnicima takav vid interakcije sviđa pa njih dvije trećine svojevoljno pristaje na njiohov primanje. Samim time, potreba za dijeljenjem lokacije ne postoji, korisnici sami prate što ih zanima i oni koji stoje iza njihovih aplikacija, šalju im obavijesti koje bih mogle interesirati.
Uz to, korisnicima nije narušena privatnost, niti su "meta" oglašivača u agresivnom smislu. Ne, kroz "push" notifikacije osjećaju više kontrole nad sadržajem koji primaju. Možda sve te nove navike ponukaju Google da na Androidu omogući što je Apple odavno kroz iOS. A to je da se dijeljenje lokacije ograničava isključivo tijekom rada u aplikaciji, ne i nakon toga.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.