Cloud tehnologija preporodila je poslovanje u svakom smislu, što ponajviše vrijedi za dostupnost informacija, nikad veću sigurnost i jednostavnost pohrane podataka. Sve to na prvi pogled donosi i uštede jer se ne troši na hardver, ali kad se zagrebe ispod površine, situacija je bitno drugačija pa zapravo korisnici moraju plaćati „bezbroj“ pretplata kako bi se koristili svim prednostima u cloud ponudi.
Odjednom se dogodila situacija u kojoj se iz utopije ušlo u grubu realnost - cloud košta i stiglo je vrijeme naplate. Potpuno je to suprotno od svega što se pričalo u stručnim krugovima u vrijeme dok se pozivalo na tranziciju i promjenu strategije poslovanja. Naime, kroz 2013. i posebno 2014. se konstantno navodilo da cloud nudi velike uštede jer više nije potreban ljudski faktor pri baratanju podacima, što znači manje troškova za plaće. Ali, svi ti terabajti i terabajti podataka ipak se moraju negdje "uskladištiti", a to košta. Kao što košta analiza, košta prijenos, košta sav softver...
Na tu temu Druva je obavila istraživanje i ono je provedeno u suradnji sa 140 IT menadžera, od kojih njih 54 posto tvrdi da cloud donosi poboljšanja po pitanju sigurnosti, njih pak 63 posto tvrdi da imaju veliku korist od Amazon Web Services (AWS), njih 82 posto tvrdi da ima veliko povjerenje u sigurnost koju cloud pruža, a njih 72 posto smatra da cloud u globalu donosi poboljšanja.
Što se troškova tiče, njih čak 62 posto izražava zabrinutost jer shvaćaju da s vremenom i sa sve većom količinom podataka troškovi enormno rastu. Zaključak jest da se do te situacije došlo zbog nedovoljne pripremljenosti.
"Kompanije i organizacije još uvijek imaju poveću količinu duplih informacija, kojih bi se lako mogle riješiti da posvete pažnju i resurse tom segmentu. Stoga, iako žele plaćati samo ono što koriste, kompanije i organizacije su primorane plaćati i za ono što im ne treba. Ako uistinu žele uštedjeti na cloudu, morat će uložiti još novca kako bi bolje grupirali ili uklanjali prikupljene podatke, tvrde u Druvi te potvrđuju taj paradoks clouda, koji na prvu nudi uštede, a na drugu doslovno usisava novac, čak i dodatno ako se želi nešto uštedjeti...
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
