Neću se ovdje baviti pitanjem moraju li, ili bi samo trebali budući naraštaji Hrvata učiti informatiku. Radije ću se pozabaviti analizom istinitosti izjava i održivosti teza koje nam se serviraju kroz medije ovih dana. Kažu nam kako će reformom kurikuluma informatika biti uključena u postojeće predmete već u osnovnoj školi. Ukratko, prožimala bi se kroz sve predmete na način kako se danas prožima kroz život. Pretpostavljam da bi to osim primjene modernih nastavnih metoda temeljenih na primjeni računala u nastavi uključivalo mnogo važnije stvari.
Primjerice, opsežnu promjenu sadržaja predmeta koji se zove «Priroda i društvo» jer društvo danas naprosto nije ono što u školskim knjigama (još imamo knjige?!) piše. Pitam se sada koliko učitelja prirode i društva uopće ima otvoren Fejs account i nisu li se i ne znajući sami izopćili iz društva kakvo ono danas zapravo je. Tvrdi se da će novi program obuhvaćati upotrebu IKT kroz teme sigurnosti, komunikacije i suradnje u digitalnom okruženju, funkcionalnu i svrhovitu uporabu IKT, stvaralaštvo i inovativnost uporabom IKT.
Informatičko opismenjavanje već od sliedeće godine?
Najnovija informacija koja kola društvenim mrežama je da se s informatičkim temama oplemenjenim programom počinje već sljedeće školske godine, i to u prvom, trećem, petom i sedmom razredu osnovnih i svim razredima srednjih škola. Ova se odlična vijest pojavila nakon izbora, dakle za vrijeme tehničke vlade. Informacije koje su bile dostupne prije izbora bile daleko konzervativnije - gotovo kontradiktorne. Sjetimo se možda zadnje službene izjave ministra Mornara prije nastupanja perioda tehničke vlade: «Do 2022. godine uložit ćemo 180 milijuna eura i time ćemo pokušati barem 50 posto škola učiniti digitalno zrelima, a to znači nastavu uz pomoć tehnologije, poslovanje, hardware, software i sadržaji....“. Do 2022. - 50% škola !!! Nakon ove izjave Mornar nije imao ovlasti donijeti nikakvu ozbiljnu odluku, a pogotovo ne odluku o momentalnom financiranju nečega za što je pola novaca tek planirao skupiti u sljedećih 7 godina.
Ipak, nakon izbora kakve smo imali i međustranačkih pregovora kakvima svjedočimo, informatizacija svih škola izgleda više nije nikakav problem. Odjednom imamo dovoljno educiranih nastavnika ili smo smislili način da ih namaknemo, odjednom su te neopremljene škole postale opremljene...
Oprostite ako mislim da nas netko vuče za nos.
Djeca na prvom mjestu
HDZ, SDP, Most... Kojoj god stranci pripadali, čija god mišljenja zastupali, svi se možemo složiti oko jedne stvari. Nije nam Hrvatska na prvom mjestu. Naša djeca su! Hrvatima je (možda ne i stranačkim vođama) konačno postalo jasno da više nema vremena za međusobne sukobe i da je kvalitetno obrazovanje jedan od temeljnih preduvjeta sreće naše djece. Još sa naši stari imali poslovicu «Daj djetetu kruh u ruke». Inicijativa eSkills (www.eskills.hr) jasan je pokazatelj da se kvalitetno informatičko obrazovanje može ako to bude potrebno uvesti i unatoč državi.
Hoće li naše školovano dijete ostati u Hrvatskoj ili neće, ovisi o tome kako će ta Hrvatska izgledati. Zato nemojmo dozvoliti da nam samo neka djeca budu sposobna suočiti se sa životnim izazovima. Stvorimo generacije sposobnih i inovativnih stručnjaka, poduzetnika, pa čak i političara koliko god to danas čudno zvuči. Za početak, pridružimo se eSkills inicijativi i otvorenom pismu budućem premijeru http://eskills.hr/otvoreno-pismo/. Djeca ne smiju biti taoci političkog neslaganja.
