Online oglasi ne uspjevaju, pa se stranice okreću rudarenju kriptovaluta

Online oglasi ne uspjevaju, pa se stranice okreću rudarenju kriptovaluta

Foto: DepositPhotos

Svijet je zahvatila „groznica digitalnih valuta“, kao prije dva stoljeća ona „zlatna groznica“. Cilj je identičan, obogatiti se na lak i brz način, a pritom se izvodi svašta nelogično kako bi se to i postiglo. U konačnici, mali broj ljudi neće biti razočaran jer tako to uvijek biva s novim pričama, o kojima se malo zna. Ali, svaka identično počne, poput svojevrsne religije.

To je najbolji opis situacije u kojoj ljudi dižu kredite kako bi ulagali u, primjerice, Bitcoin. No, malo tko će znati objasniti u čemu je poanta, kako sve skupa funkcionira i na čemu se osim vjere i nade uopće temelji taj entuzijazam. Dakle, religijski, u svakom slučaju. Čista i neupitna vjera u uspjeh, u ono što se čini i što bi se moglo dogoditi. Srećom, čini se i da otrežnjenje neće tako brzo stići jer Bitcoin ide prema granici od 20 tisuća dolara strelovitom brzinom.

I bez obzira na to, kao i optimizam aktera, čini se da bi u priči s digitalnim valutama moglo isplivati mnoštvo prevaranata koji će se obogatii na lakovjernim ljudima. Tako je to uvijek bilo, osim ako ovo nije iznimka i bilo bi lijepo da jest. Samo, priča s rudarenjem koje se obavlja na povećem broju web stranica i utječe na doslovno više od milijardu ljudi, ipak sugerira da iznimke neće biti.

Otprije mutna priča s digitalnim oglašavanjem zamijenila se s mutnom pričom rudarenja. S obzirom na blokiranje oglasa, niske cijene samog oglašavanja i činjenicu da ljudi iznimno rijetko kliknu na to što im se nudi, web stranice su pronašle lakši i konkretniji način zarade - bez posrednika. Jedino što pritom trebaju jest bez odobrenja "zaposjesti" računalo osobe koja je posjetila web stranicu i koristiti ga za "rudarenje". Tjedno se na taj način "okrene" po nekoliko desetaka tisuća dolara, ako imate milijunske posjete u tom razdoblju.

U konačnici nema veće štete zasad, ali ako bi svi počeli s identičnim metodama, računala i pametni telefoni bili bi nam konstantno pod maksimalnim opterećenjem, a to ne da samo krati vijek trajanja tih uređaja već troši više struje, samim time zagađuje više okoliša...

Način je to kako potencijalno lijepu priču ipak ljudi mogu okrenuti u nešto ne toliko lijepo. Ali, kad se radi o brzoj i lakoj zaradi teško da će okruženje biti utopijsko, uvijek će biti onih koji žele još brže, još lakše i s još manje rizika stići do novca. A rudarenje uz korištenje milijuna tuđih uređaja to u ovim trenucima svakako jest, bez sumnje!

Još iz kategorije

KOMENTAR: Odlični rezultati Tele2 u Hrvatskoj

KOMENTAR: Odlični rezultati Tele2 u Hrvatskoj

18.07.2018. komentiraj

Poslovni rezultati Tele2 u Hrvatskoj jako su dobri jer ukupni prihodi rastu, a prihodi od prodaje mobilnih usluga imali su dvoznamenkasti rast. To je vrlo pozitivno za trećeg po veličini domaćeg telekom operatera koji se bori s Hrvatskim Telekom i Vipnetom na vrlo zahtjevnom mobilnom tržištu gdje su tarife i opcije nešto što gotovo više nitko ne može poloviti i shvatiti jer je toga toliko da je to postao zahtjevan posao otkriti što je najbolje za korisnika. Kada se u toj borbi pogledaju i podbrendovi dvaju velikih telekoma HT-ovog Bonbona i Vipnetovog Tomata jasno je da je borba bespoštedna za svakog korisnika.

INOVACIJA …  i „Design Thinking“ u praksi

INOVACIJA … i „Design Thinking“ u praksi

17.07.2018. komentiraj

U prethodnoj sam se kolumni referencirao na vrlo zanimljiva predavanja o korištenju Design Thinking metode u edukaciji, koju je održala prof. Alex Scully sa „d.school“ iz Stanforda. Za pojam inovacije je dala jedno vrlo korisno operativno pravilo,  trijadu: „no, but…“, „yes but…“ i „yes, and…“. Time se ukazuje na nužnost pozitivnog pristupa, umjesto uobičajenog hrvatskog „blaming“ (okrivljavanja) reakcije na svaki prijedlog. Takav negativistički pristup u nas je izražen i u odnosu prema inovaciji Bio sam slobodan na vrh nepoželjnog „stanja svijesti“ u reakciji na inovativnu ideju dodati i razinu „No way!“, dakle odbijanje inovacije bez suvišnih „ako i ali“.

KOMENTAR: Što možemo naučiti od nogometaša

KOMENTAR: Što možemo naučiti od nogometaša

16.07.2018. komentiraj

Hrvatska je druga na svijetu i to je činjenica. Željeli smo više svi mi, a pogotovo igrači na terenu. To se dobro vidjelo u suzama i tužnim licima na kraju utakmice. Međutim, sjetite se prosinca prošle godine kada smo igrali doigravanje s Grčkom, kada smo prije toga bili zaista katastrofa i kada je u to vrijeme na klupu sjeo novi izbornik Zlatko Dalić.