Namještanje javne nabave

Namještanje javne nabave

S obzirom na to da pravosudni organi lijepe naše po službenoj dužnosti ne gone kršitelje Zakona o javnoj nabavi a još manje njegove manipulatore koji sebe vole smatrati stručnjacima za javnu nabavu, zaključujem kako je najsnažnije sredstvo u borbi protiv korupcije internet. Ne mediji, nego internet jer mediji imaju uređivačku politiku, a urednici nekih vrlo razvikanih medija u Hrvatskoj nisu pokazali interes za objavu vrlo konkretnih analiza javne nabave.

U današnjoj kolumni opisat ćemo javnu nabavu kakvu provodi tvrtka koja bi trebala biti nositelj razvoja i oporavka ove zemlje kako i samo njeno ime kaže – Hrvatska banka za obnovu i razvoj.

Pod brojem MV 015-13, HBOR 15.5.2013. objavljuje natječaj za usluga unutarnje revizije informacijskog sustava HBOR-a. Budžetirani iznos je četvrt milijuna kuna. U natječajnoj dokumentaciji se definiraju uvjeti koje dobavljač mora ispuniti pa tako između ostaloga u točci 4.1.2 kaže:

Ponuditelj mora biti ovlašten za obavljanje revizije u Republici Hrvatskoj u smislu članaka 3., 4. i 56. Zakona o reviziji (NN 146/05, 139/08 i 144/12), što dokazuje dostavom izvatka iz registra ovlaštenih revizora Hrvatske revizorske komore.

Na prvo pogled ovo nije ništa neobično, no za one koji znaju što je revizija ovaj je zahtjev u najmanju ruku smiješan. Zakon na koji se natječajna dokumentacija poziva, u samom početku jasno govori da se odnosi na financijsku reviziju. Ovaj zakon ne obuhvaća područje IT revizije, isto kao što ne obuhvaća ni područje provjere kvalitete u građenju niti nadzora u gradnji. Dakle zakon na koji se HBOR poziva je u potpunosti irelevantan za područje nabave. Ne treba biti pravnik kako bi se detaljnim čitanjem ovog zakona shvatilo da ni u jednom, jedinom dijelu ne spominje IT reviziju niti je na bilo koji način regulira. Hrvatska revizorska komora iz koje se traži izvod, također se ne bavi područjem IT revizije.

Ponukan vlastitom naivnošću HBOR-u skrećem pažnju na pogrešku u dokumentaciji, i dobivam odgovor kako HBOR inzistira na navedenom zahtjevu jer izvješće IT revizije mora biti izrađeno u skladu s IFRS?! Za neupućene, International FINANCIAL Reporting Standards!!! U ovom trenutku donosim zaključak ne javljati se na navedeni natječaj jer je svaka daljnja komunikacija na ovu temu na ovoj razini suvišna.  Spomenimo da u konkretnom slučaju nisam tek novinar koji površno poznaje temu, već jedan od prvih IT revizora u zemlji koji je osim toga i magistrirao Advanced IT and Business Managment pa si eto dajem za pravo smatrati se prilično kompetentnim u ovom području.

Tri riječi o IFRS-u.  IFRS je međunarodni standard koji omogućava unificirano financijsko izvješćivanje u raznim zemljama te samim time i usporedbu uspješnosti poslovanja tvrtki diljem svijeta, a razvijen je od strane IFRS foundation. Pazite sad! Na web adresi www.ifrs.org postoji i polje „search“. Pokušajte unijeti „IT“ u to polje i pogledajte koliko se puta u IFRS-u spominje IT. Neću to ovdje napisati. Pokušajte sami!

Najveća svjetska organizacija koja se bavi reguliranjem IT revizije je ISACA (Information Systems Audit and Control Association). Ovo stručno udruženje definiralo je standard za IT reviziju koji je međunarodno prihvaćen,  a hrvatski se ogranak udruge već desetak godina pokušava izboriti za reguliranje IT revizije kod nas. Isto još uvijek nije napravljeno. Ipak, HBOR u dokumentaciji navodi kako od dobavljača usluge očekuje da se revizija radi po COBIT standardu koji je propisala ISACA.

Također, dobavljač mora raspolagati certificiranim IT revizorima koje je certificirala ISACA. Verzija COBIT standarda se ne spominje. Zašto? Ne znam, ali znam da u Hrvatskoj ni jedna revizorska tvrtka ne radi reviziju po novoj verziji COBIT 5, već samo po starom COBIT 4.1 a bilo bi logično primijeniti novi standard kad se već toliko potrudilo oko natječaja. Ali tada bi se mogli javiti samo stranci.

I sve bi to bilo u redu kad se svi kompetentni potencijalni dobavljači ne bi diskvalificirali zahtjevom da moraju biti ovlašteno društvo za financijsku reviziju. Ovim se zahtjevom diskvalificiraju svi potencijalni ponuditelji s područja EU, kao i sve tvrtke koje zapošljavaju IT stručnjake kakvi su potrebni za kompetentnu provedbu IT revizije, a posao se neznanjem, namjerom ili slučajnošću namješta tvrtki čije su kompetencije u području IT-a u najmanju ruku upitne.

I onda dobijem obavijest da je natječaj poništen jer nitko nije zadovoljio uvjete. Zaključujem kako je sve bila slučajnost, kako je HBOR shvatio da su uvjeti koje navodi diskriminirajući i u suprotnosti s ciljem natječaja. Ali ne, natječaj se s istim uvjetima ponavlja početkom rujna.

Naravno, detaljnijom analizom dalo bi se utvrditi radi li se tu o slučajnoj pogrešci, namještanju javne nabave ili naprosto nekompetentnosti ljudi u HBOR-u koji su pripremali dokumentaciju no – čemu? Nije li jednostavnije pričekati da vidimo koji će dobavljač biti odabran? U međuvremenu, slobodno komentirajte ovu situaciju i iznesite svoje favorite.

Još iz kategorije

INOVACIJA … i „apsolutiziranje“ edukacije

INOVACIJA … i „apsolutiziranje“ edukacije

19.02.2019. komentiraj

Kao namjernu ili slučajnu reakciju na www.facebook.com/EdukacijaNajvaznija/ saborski zastupnik Marko Vučetić (nezavisni) je objavio sljedeće osporavanje: „Kada se izolira određeni segment stvarnosti i pritom se apsolutizira, nikada se ne rješava problem, nego se otvara put za neku novu tiraniju. Obrazovanje se rješava obrazovanjem i obrazovnim politikama (a ne politikom u obrazovanju), zdravstvo zdravstvom i zdravstvenim politikama (a ne politikom u zdravstvu), vladavina prava poštivanjem zakona i kreiranjem zakona koje treba provoditi (a ne provođenjem politike u pravosuđu).... No, kontekst u kojem djelujemo kontekst je simulacije zbilje i dominacije PR-a. Tu se gubi razlika između zbilje i privida, odnosno privid i zbilja se promatraju kao istorazinske datosti. Onaj tko zbilja zna i onaj tko prividno zna, onaj tko zbilja liječi i onaj tko prividno liječi, onaj tko zbilja provodi zakone i onaj tko prividno provodi zakone postaju isti.

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

18.02.2019. komentiraj

Poslovna klima u Hrvatskoj daleko je od motivirajuće ili inspirativne. No, postoje pojedinci i njihove kompanije koji ne posustaju i kao iznimke koje potvrđuju pravilo prkose gospodarskoj letargiji. Svjedočimo raznim strukturama društva koji podliježu dostupnim regulativama i zakonima: mladi se kroz HUB-ove i start-up projekte bore za svoje mjesto, uz očigledno da će, ako im se pruži prilika, napustiti Hrvatsku. Starije koji će ostati na svojim radnim mjestima jer ne vide bolje pozicije ili su uz brojne obveze u svojoj zemlji onemogućeni otići. I one nas između koji pokušavamo pronaći svoje mjesto i to mjesto napraviti uspješnijim.

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

15.02.2019. komentiraj

Kompletirani su rezultati svih domaćih telekoma i prema posljednjim koji su izašli najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma može se lako konstatirati kako je tržište telekom rješenja i usluga u Hrvatskoj stabilno i da nastavlja rast. I HT kao najjači domaći telekom bilježi rast prihoda u Hrvatskoj za 0,6 posto, dok je taj prihod nešto manji ako se pribroje i rezultati Crnogorskog Telekoma.