Dvoje uhićenih, pa puštenih bez optužnice. Jedan uništen drone pronađen blizu zračne luke, 60 svjedoka - od putnika, aerodromskog osoblja, pilota. Niti jedna video snimka drona u vrijeme kada svi imaju pametne telefone. Policijski službenici nakon otkazanih više od 1000 letova tvrde da možda nije bio drone, nego možda svjetla s dizalice.
Puno previše možda, puno previše nagađanja i pogrešaka što dokazuje samo jedno da bespilotne letjelice - dronovi - quad ili hexa ili octo copteri, avio modeli ili kako ih god željeli zvati mogu izazvati kaos i zatvoriti zračnu luku.
Nekako sam uvjeren kako se zračna luka poput Gatwicka ne bi zatvarala da netko nije bio uvjeren da postoji problem i da je ugrožena sigurnost putnika. Netko će sad reći da bespilotna letjelica ne bi uzrokovala veću štetu, no zanimljivo je da jedan od najvećih svjetskih proizvođača bespilotnih letjelica kineski DJI ima u njima ugrađene „karte“ s „No fly“ zonama koje uključuju najveće zračne luke pa tako i Gatwick. Znači bespilotna letjelica je mogla letjeti ako je ta sigurnosna značajka isključena ili je riječ o bespilotnoj letjelici koja to nema.
Prema policijskim izvješćima bilo je 67 „viđenja“ drona u razdoblju od 19.-21. prosinca. Za BBC je Jason Tingley iz policije Sussexa potvrdio kako nema potvrđenih viđenja dronova odnosno nema slika ili video materijala koji ta viđenja potvrđuju.
S druge strane, tvrtka koja upravlja aerodromom Gatwick ponudila je nagradu od 50 tisuća funti onome čije će informacije dovesti do uhićenja i osude osobe ili osoba odgovornih za prizemljenje letova.
Ono što je britanska policija potvrdila jest da je dvoje uhićenih pušteno na slobodu bez optužnice. Pravni stručnjaci tvrde da svi oni koji su ih imenovali u trenutku uhićenja mogu očekivati tužbe za naknadu štete. Naravno to se odnosi na sve do trenutka kada su dali izjavu za medije ispred svoje kuće u Crawleyu.
Udruga britanskih medija ističe kako im je policija rekla da je do velike konfuzije došlo zbog ne koordinacije i dijeljenja informacija. A toga uvijek ima i bit će. Nekad se to objašnjava frazom „policijska akcija je u tijeku“, nekad „više informacija nakon zaključenja kriminalističke istrage“. I da to ima smisla kako bi se zaštitili svi tijekom istrage prije pokretanja optužnice kao što je vidljivo iz ovog slučaja. Jer svatko je nevin dok mu se ne dokaže krivnja, a pogotovo ako optužnice nema.
Nakon što su se strasti malo stišale objavljene su i informacije kako su u nekim od posljednjih antiterorističkih istraga provedenih u Velikoj Britaniji među ostalim pronađeni i nacrti bespilotnih letjelica koje su trebale nositi bombe odnosno eksploziv.
Stoga priča Gatwicka i kaosa na njemu otvara mnogo pitanja. Koliko su bespilotne letjelice opasne, koliki se kaos može izazvati, kakve su potencijalne prijetnje. Mnogo je tu nerazriješenih pitanja. No, pitanje je što ćemo iz svega toga naučiti.
Što mediji moraju iz svega ovoga načuti ili moraju naučiti ono što su zaboravili. Informacije treba provjeriti, pa opet provjeriti i opet. I to je oduvijek dio našeg posla. Zato je ponekad teško biti prvi jer netko će informacije objaviti bez provjere. I možda biti u pravu. Možda i ne. Međutim nisu baš mediji uvijek za sve krivi.
Što policija treba naučiti. Oni moraju više biti svjesni novih tehnologija i njezinih mogućnosti. Sjetite se samo slučaja nadlijetanja inauguracije na Markovom trgu u vrijeme kada je taj prostor proglašen „No fly“ zonom. I ništa se nije dogodilo. Morat će se temom dronova malo više pozabaviti.
Što političari moraju naučiti. Moraju shvatiti da nije dovoljno donositi zakone, da treba slušati one koji se bave letenje i od letenja i žive. Oni kojima su bespilotne letjelice alat za posao. Slučaj je to i s novim pravilnicima koji u Hrvatskoj reguliraju letenje i snimanje iz zraka.
Operateri ili piloti bespilotnih zrakoplova isto moraju štošta naučiti. Jer mnogi od dronova/bespilotnih zrakoplova i žive. Neki trebaju biti više odgovorni, neki trebaju malo više paziti. A neki možda nešto treće.
Ono što svi moramo naučiti iz slučaja Gatwick jest da je došlo vrijeme za transpondere na bespilotnim zrakoplovima, baš kao što je to slučaj na avionima kako bi ih se moglo pratiti na radaru. Da uvijek će biti onih koji će sve to pokušati zaobići iz raznih razloga, ali to nije razlog zašto se jedan takav transponderski sustav ne bi implementirao.
