KOMENTAR: Skok u usta – ali ne u Njemačku

KOMENTAR: Skok u usta – ali ne u Njemačku

Baš je ovih dana na adresu, naravno e-mail, jedne domaće IT udruge stigao mail o stanju u njemačkoj IT industriji gdje se navodi kako je riječ o prilici, da dobro ste pročitali prilici da se ostvari prodor i na to tržište ove naše hrvatske IT scene, sektora, industrije, kako god to želite nazvati.

To je pismo, s malom analizom, koju smo vam već predstavili, napisalo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ne neke druge države nego Republike Hrvatske i uz popratni sadržaj tu se našlo i nekoliko vrlo zanimljivih i zaista korisnih opaski što dokazuje kako se gospodarska diplomacija ipak budi.

U pismu koje započinje rečenicom – citiram „Donosimo kratku informaciju o njemačkom tržištu softvera, koje uz veliki rast te najavljena ulaganja, može time postati značajno i za hrvatske izvoznike u ovom sektoru“, stoji ključan dio - „Molimo da prenesete hrvatskim gospodarstvenicima iz ovog područja, a MVEP će dalje intenzivno pratiti događaje u ovom sektoru te dostavljati izvozne prilike iz istoga. Prema iskazanom interesu, možemo napraviti i daljnje analize sektora i/ili ispitati mogućnosti predstavljanja hrvatskih proizvođača na njemačkom tržištu“.

Danke Deutschland

Dakle kako ispitati mogućnost predstavljanja domaćih tvrtki na njemačkom IT tržištu, direktno poslovnim korisnicima, potencijalnim partnerima odgovor je za one koji su u IT-u dugi niz godina zapravo vrlo jednostavan i zove se CeBIT. Riječ je o najvećem dugogodišnjem sajmu ICT industrije u svijetu koji je u najboljim godinama imao i više od 800 000 posjetitelja, sve prije dot com sloma i krize, a danas ima oko 450 tisuća posjetitelja mahom poslovnih jer se sajam okreće upravo poslovnim posjetiteljima i tamo jednostavno treba biti.

I dogovori su poodavno počeli, dogovaralo se i pregovaralo, guralo, sastančilo i na kraju ništa. Nekako se HGK uspio uključiti u odlazak u Barcelonu na Mobile World Congress i vode 4 startupa.

Ali CeBIT, koji je eto u Njemačkoj, a prema Ministarstvu vanjskih i europskih poslova je ta država potencijalno dobra gospodarska udavača, ostao je u zapećku i ako netko ode, otići će očito na svoj trošak. Možda se nađe kakva mala pomoć neke institucije, ali drugi idu na štandove svojih zemalja, Makedonija, Srbija, a i mnogih drugih, ali ne i Hrvatska.

I da stvar bude gora, Ministarstvo gospodarstva je odlučilo pomoći zajedno s HGK odlasku na sajmove, ali prekasno, jer sajmovi se dogovaraju već sada za 2015.

No to isto nije dovoljno, kao što je još manje dovoljno vjerovati u moć startupova. Važno je da se govori o startup sceni u Hrvatskoj kao nečemu što ima mega značaj za razvoj gospodarstva.

Bespredmetni startup hype

A onda se ovdje govori o nekom startup hypeu koji je jednostavno upravo to, hype, i svi se busaju u prsa kako je to rješenje, a zapravo nije, jer rješenje je da IT postane industrija koja neće zapošljavati 2, 3, 4, 5 ili 6 entuzijasta s viškom svoje ili mamine i tatine love i onda će se nadati da će baš njihov startup od 100 u regiji dobiti neku lovu i uspjeti.

A da bi startupovi postali upravo to više moraju otići na CeBIT u Hannover, MWC u Barcelonu, te na još neke sajmove, ali ne onda ciljati da odmah odu negdje van i presele poslovanje, jer to onda nije razvoj Hrvatske nego neke druge države.

Ali znam već sad dežurne, da ne kažem što …, koji će reći što to on opet priča. Odmah ću im odgovoriti, neka idu oni koji žele, sretan im put. Jer u konačnici, industrija nisu startupovi, već kompanije koje imaju 20, 50, 100, 200, 500 ili tisuću zaposlenika, pa i puno više, i mogu nastati iz startupova ili nekih drugih poduzetnika početnika ili iskusnih poduzetnika.

I na kraju, kada smo ovo raspravili, sajmovi su za sve poduzetnike koji traže prilike, no ovdje postoje institucije koje to mogu pomoći kao i drugdje, ali eto nisu, neće, ne mogu, ne žele… Možda se to promijeni… Jednom…

Još iz kategorije

INOVACIJA … i „apsolutiziranje“ edukacije

INOVACIJA … i „apsolutiziranje“ edukacije

19.02.2019. komentiraj

Kao namjernu ili slučajnu reakciju na www.facebook.com/EdukacijaNajvaznija/ saborski zastupnik Marko Vučetić (nezavisni) je objavio sljedeće osporavanje: „Kada se izolira određeni segment stvarnosti i pritom se apsolutizira, nikada se ne rješava problem, nego se otvara put za neku novu tiraniju. Obrazovanje se rješava obrazovanjem i obrazovnim politikama (a ne politikom u obrazovanju), zdravstvo zdravstvom i zdravstvenim politikama (a ne politikom u zdravstvu), vladavina prava poštivanjem zakona i kreiranjem zakona koje treba provoditi (a ne provođenjem politike u pravosuđu).... No, kontekst u kojem djelujemo kontekst je simulacije zbilje i dominacije PR-a. Tu se gubi razlika između zbilje i privida, odnosno privid i zbilja se promatraju kao istorazinske datosti. Onaj tko zbilja zna i onaj tko prividno zna, onaj tko zbilja liječi i onaj tko prividno liječi, onaj tko zbilja provodi zakone i onaj tko prividno provodi zakone postaju isti.

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

18.02.2019. komentiraj

Poslovna klima u Hrvatskoj daleko je od motivirajuće ili inspirativne. No, postoje pojedinci i njihove kompanije koji ne posustaju i kao iznimke koje potvrđuju pravilo prkose gospodarskoj letargiji. Svjedočimo raznim strukturama društva koji podliježu dostupnim regulativama i zakonima: mladi se kroz HUB-ove i start-up projekte bore za svoje mjesto, uz očigledno da će, ako im se pruži prilika, napustiti Hrvatsku. Starije koji će ostati na svojim radnim mjestima jer ne vide bolje pozicije ili su uz brojne obveze u svojoj zemlji onemogućeni otići. I one nas između koji pokušavamo pronaći svoje mjesto i to mjesto napraviti uspješnijim.

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

15.02.2019. komentiraj

Kompletirani su rezultati svih domaćih telekoma i prema posljednjim koji su izašli najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma može se lako konstatirati kako je tržište telekom rješenja i usluga u Hrvatskoj stabilno i da nastavlja rast. I HT kao najjači domaći telekom bilježi rast prihoda u Hrvatskoj za 0,6 posto, dok je taj prihod nešto manji ako se pribroje i rezultati Crnogorskog Telekoma.