KOMENTAR: Skok u usta – ali ne u Njemačku

KOMENTAR: Skok u usta – ali ne u Njemačku

Baš je ovih dana na adresu, naravno e-mail, jedne domaće IT udruge stigao mail o stanju u njemačkoj IT industriji gdje se navodi kako je riječ o prilici, da dobro ste pročitali prilici da se ostvari prodor i na to tržište ove naše hrvatske IT scene, sektora, industrije, kako god to želite nazvati.

To je pismo, s malom analizom, koju smo vam već predstavili, napisalo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ne neke druge države nego Republike Hrvatske i uz popratni sadržaj tu se našlo i nekoliko vrlo zanimljivih i zaista korisnih opaski što dokazuje kako se gospodarska diplomacija ipak budi.

U pismu koje započinje rečenicom – citiram „Donosimo kratku informaciju o njemačkom tržištu softvera, koje uz veliki rast te najavljena ulaganja, može time postati značajno i za hrvatske izvoznike u ovom sektoru“, stoji ključan dio - „Molimo da prenesete hrvatskim gospodarstvenicima iz ovog područja, a MVEP će dalje intenzivno pratiti događaje u ovom sektoru te dostavljati izvozne prilike iz istoga. Prema iskazanom interesu, možemo napraviti i daljnje analize sektora i/ili ispitati mogućnosti predstavljanja hrvatskih proizvođača na njemačkom tržištu“.

Danke Deutschland

Dakle kako ispitati mogućnost predstavljanja domaćih tvrtki na njemačkom IT tržištu, direktno poslovnim korisnicima, potencijalnim partnerima odgovor je za one koji su u IT-u dugi niz godina zapravo vrlo jednostavan i zove se CeBIT. Riječ je o najvećem dugogodišnjem sajmu ICT industrije u svijetu koji je u najboljim godinama imao i više od 800 000 posjetitelja, sve prije dot com sloma i krize, a danas ima oko 450 tisuća posjetitelja mahom poslovnih jer se sajam okreće upravo poslovnim posjetiteljima i tamo jednostavno treba biti.

I dogovori su poodavno počeli, dogovaralo se i pregovaralo, guralo, sastančilo i na kraju ništa. Nekako se HGK uspio uključiti u odlazak u Barcelonu na Mobile World Congress i vode 4 startupa.

Ali CeBIT, koji je eto u Njemačkoj, a prema Ministarstvu vanjskih i europskih poslova je ta država potencijalno dobra gospodarska udavača, ostao je u zapećku i ako netko ode, otići će očito na svoj trošak. Možda se nađe kakva mala pomoć neke institucije, ali drugi idu na štandove svojih zemalja, Makedonija, Srbija, a i mnogih drugih, ali ne i Hrvatska.

I da stvar bude gora, Ministarstvo gospodarstva je odlučilo pomoći zajedno s HGK odlasku na sajmove, ali prekasno, jer sajmovi se dogovaraju već sada za 2015.

No to isto nije dovoljno, kao što je još manje dovoljno vjerovati u moć startupova. Važno je da se govori o startup sceni u Hrvatskoj kao nečemu što ima mega značaj za razvoj gospodarstva.

Bespredmetni startup hype

A onda se ovdje govori o nekom startup hypeu koji je jednostavno upravo to, hype, i svi se busaju u prsa kako je to rješenje, a zapravo nije, jer rješenje je da IT postane industrija koja neće zapošljavati 2, 3, 4, 5 ili 6 entuzijasta s viškom svoje ili mamine i tatine love i onda će se nadati da će baš njihov startup od 100 u regiji dobiti neku lovu i uspjeti.

A da bi startupovi postali upravo to više moraju otići na CeBIT u Hannover, MWC u Barcelonu, te na još neke sajmove, ali ne onda ciljati da odmah odu negdje van i presele poslovanje, jer to onda nije razvoj Hrvatske nego neke druge države.

Ali znam već sad dežurne, da ne kažem što …, koji će reći što to on opet priča. Odmah ću im odgovoriti, neka idu oni koji žele, sretan im put. Jer u konačnici, industrija nisu startupovi, već kompanije koje imaju 20, 50, 100, 200, 500 ili tisuću zaposlenika, pa i puno više, i mogu nastati iz startupova ili nekih drugih poduzetnika početnika ili iskusnih poduzetnika.

I na kraju, kada smo ovo raspravili, sajmovi su za sve poduzetnike koji traže prilike, no ovdje postoje institucije koje to mogu pomoći kao i drugdje, ali eto nisu, neće, ne mogu, ne žele… Možda se to promijeni… Jednom…

Još iz kategorije

INOVACIJA …  gamifikacija u edukaciji

INOVACIJA … gamifikacija u edukaciji

18.09.2018. komentiraj

U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako se može doći do znanja na globalnoj razini: Quora daje odgovor na gotovo sva pitanja. Postavljeno pitanje služi kao osnova za automatsku pretragu gdje sustav nudi odgovore na već postavljena pitanja. Tako se po mom osobnom iskustvu može riješiti do 80% upita. Ostalih 20% su novi upiti na koje odgovaraju „samoproglašeni“ eksperti u nekom području. Njihove odgovore pitatelji vrednuju s „upvote“ i „downvote“. Tako pitatelj može na osnovi kvalitete i kvantitete odgovora odabrati kome će uputiti svoje pitanje.: Najčešće se obraćaju onima koji su dali mnogo „upvoted“ odgovora. Ti „bodovi“ predstavljaju osnovu za „gamifikaciju“ obzirom da se odgovaratelji zapravo natječu u tome tko će dati više kvalitetnih odgovora. Sličan pristup osiguravaju   i  medalje i bedževi u LikeMyIdea ili Moodle.

Zašto je Facebook nemoćan u zaustavljanju vlastitog pada?

Zašto je Facebook nemoćan u zaustavljanju vlastitog pada?

14.09.2018. komentiraj

Facebook ima dvije milijarde aktivnih korisnika, što ga čini platformom s kakvom se može usporediti samo Google, čijih osam proizvoda koriste milijarda ili više ljudi. To su redom Google Search, Gmail, YouTube, Maps, Chrome, Android, Google Play i Google Drive. No, zašto je to bitno?

INOVACIJA …  u pitanjima i odgovorima

INOVACIJA … u pitanjima i odgovorima

13.09.2018. komentiraj

Za ovo bi čovjek rekao – lijepo uređen vrt. No pažljivijem i iskusnom promatraču neće promaći ovaj detalj. Što je to? To je izdanak bambusa izrastao iz „rizoma“, masivnih korijena koji se šire. Ako nemate sreće, uništit će Vam svojom agresivnošću cijeli vrt. Ispod trave se stvara cijela mreža bambusovog korijenja i širi se nezaustavljivo desecima metara dalje od posađenog bambusovog grma!