KOMENTAR: Prvi put na čelu HT-a je stranac

KOMENTAR: Prvi put na čelu HT-a je stranac

Foto: Damir Brkić / Tomich Productions

Sredinom prosinca najjači domaći telekom operater Hrvatski Telekom objavio je kako nakon više od pet godina kompaniju napušta sadašnji predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Davor Tomašković. Nakon Ivice Mudrinića koji je tu funkciju obavljao prije njega i na tome mjestu proveo vrijeme privatizacije i prodaje udjela Deutsche Telekomu kao strateškom partneru i provevši IPO (inicijalnu javnu ponudu dionica) ovo je sada prvi put da na čelo HT-a dolazi stranac. Naime, Davora Tomaškovića naslijedit će Grk Konstantinos Nempis koji na to mjesto dolazi iz grčkog telekom operatera OTE-a.

Imenovan je na to mjesto na sjednici Nadzornog odbora HT-a na kojoj je prihvaćena ostavka Davora Tomaškovića. Prema informacijama kojima raspolaže ICTbusiness.info, sadašnji CEO Davor Tomašković zamoljen je da radi lakšeg nastavka poslovanja i upravljanja ostane do 1. travnja ove godine. Ono što se zna je da će novi CEO uskoro stići u Hrvatsku i da bi prijenos vlasti u HT-u trebao biti u potpunosti bezbolan sa stajališta poslovanja.

U ovom slučaju promjena na čelu najjačeg domaćeg telekoma ipak je neočekivana, kao što smo već napisali, dolazi stranac. Mnogi se na telekom tržištu pitaju da li je dosta trebalo biti tako. I pritom ne dovode u pitanje kvalifikacije novog CEO-a Konstantinosa Nempisa, već se pitaju da li je bilo potrebno dovesti stranca. Da li je bilo moguće pronaći domaći kadar sposoban voditi najjači domaći telekom.

Prema informacijama kojima raspolažemo Davor Tomašković odluku o svojem odlasku nije donio preko noći i njemački većinski vlasnik Deutsche Telekom imao je vremena pronaći odgovarajućeg nasljednika. I navodno su ga i tražili među hrvatskim menadžerima no iz raznih razloga dogovor nije postignut. Naši izvori tvrde kako je dijelom riječ i o činjenici da će biti potrebe za nastavkom restrukturiranja i promjena u HT-u koje će biti snažno vidljivo u trenutku kada se HT bude selio iz Sky Officea na zapadnom izlazu iz Zagreba u centar grada i to na Radničku cestu u zgradu koja se završava.

Drugi kao razlog nedolaska domaćeg menadžera na mjesto prvog čovjeka HT-a vide i u činjenici kako bez obzira na sve isgurno jako dobre uvjete nitko od viđenijih i uglednijih menadžera se nije želio prihvatiti tog posla, kao niti itko unutar samog HT-a. I to je na kraju ispao problem pa na mjesto dolazi stranac i što je pomalo čudno nitko iz DT-ove središnjice već čovjek iz grčkog OTE-a.

Treći i po meni najproblematičniji razlog neodabira domaćeg menadžera za mjesto prvog čovjeka najjačeg domaćeg telekoma leži u činjenici kako je HT strateški važna kompanija za domaće gospodarstvo. Pritom ne treba zaboraviti kako su tu mnogi domaći dioničari, od fondova do malih dioničara. Uz to, danas su informacije novac, prijenos i dostupnost informacija je ključ. I tko misli drugačije nažalost krivo misli ili možda ipak nije pitao „Dr. Google“.

O snazi HT-a najviše govore brojke. Naime, HT je Ekonomskom institutu u Zagrebu prije dvije godine dao izraditi studiju čiji je cilj bio pokazati koliko je HT kao velika tvrtki i investitor važan za Hrvatsku. Prema tadašnjim brojkama u razdoblju od 2011. do 2015. godine Hrvatski Telekom je najveći privatni investitor u Hrvatskoj sa 5,7 milijardi kuna investicija i kompanija koja je svojim poslovanjem donijela najviše novostvorene vrijednosti za hrvatsko gospodarstvo i tako je ukupna novostvorena vrijednost HT-a u tom razdoblju iznosila 12,9 milijardi kuna.

Tada je 2016. godine istaknuto kako su ulaganja vrlo važna jer se time ne samo povećava korištenje širokopojasnog pristupa internetu već za 10 posto rasta penetracije širokopojasnog interneta BDP raste za 1,3 do 1,4 postotnih poena.

Ove godine iz HT-a su poručili kako 25 posto svojih prihoda svake godine, što je iznad prosjeka industrije na europskoj razini ulažu u modernizaciju infrastrukture u novu tehnologiju. Planirano je trostruko povećanje kapaciteta mreže i uspostavljanje preduvjeta za daljnju implementaciju 5G tehnologije i novih inteligentnih usluga poput Interneta stvari. Iz HT-a su upozorili ove godine kako parafiskalni nameti predstavljaju veliki problem. Skoro polovica iznosa kapitalnih ulaganja cijelog telekomunikacijskog sektora, odnosno 1,03 milijardi kuna godišnje odlazi na parafiskalne namete, od čega veliki dio odlazi na naknadu za pravo puta.

Budući da Studije o analitičkim odrednicama naknade za pravo puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu (EKI) koju je izradio  Ekonomski institut Zagreb utvrdio je  da hrvatski model naknade za pravo puta značajno odstupa od europskih praksi i budući da je visina naknade nesrazmjerna vrijednosti zemljišta preko kojeg elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) prolazi, studija preporučuje značajno smanjenje naknade za pravo puta, besplatan prolaz (EKI) preko zemljišta u javnom vlasništvu, mogućnost plaćanja jednokratne naknade za pravo puta za EKI, jedinstveni model za određivanje visine i načina naplate naknade i uspostava registra primatelja naknade pri HAKOM-u i centralizirani sustav isplate naknada. Ovo je problem svim telekomima.

Telekom tržište u Hrvatskoj je jako izazovno, prilično politički nepredvidljivo i stoga bi sigurno novom CEO-u bilo jednostavnije da dolazi iz Hrvatske jer lakše može razumjeti „tko tu koga i zašto“. S druge strane, zbog strateške odrednice HT-a za gospodarstvo, a brojke dovoljno govore, sama poruka većinskog vlasnika DT-a s novim CEO-om koji ne dolazi iz Hrvatske je dvojaka. Ili nemate dovoljno sposobnih ljudi ili se nitko takvog zahtjevnog posla ne želi prihvatiti.

U svakom slučaju uz ispunjavanje Digitalne agende, dolaska 5G, raspisivanja novih koncesija za frekvencijski spektar, raznih naknada državi i lokalnoj upravi i samoupravi, novog CEO-a ne očekuje lako razdoblje i pritom će se sigurno morati okružiti vrlo kvalitetnim ljudima iz samog HT-a koji tržište jako dobro poznaju kako bi uspio u ostvarivanju svojih ciljeva.

Još iz kategorije

Vjeruju li korisnici u SaaS?

Vjeruju li korisnici u SaaS?

20.03.2019. komentiraj

Softver kao usluga (software-as-a-service – SaaS) model je kojim je softver u potpunosti dostupan za primjenu, ne nalazi se na lokaciji korisnika i ne kupuje se nego se iznajmljuje. Na svjetskoj razini postao je sve učestaliji od 2012. godine kada su vodeće svjetske tvrtke poput Microsofta i Amazona uvidjele glavnu prednost ovog modela, a to je planirani ponavljajući prihod (eng. Recurring revenue).

Speed, give me what I need

Speed, give me what I need

18.03.2019. komentiraj

Kad netko kaže da brzina znači život, to zvuči kao patetična izjava Toma Cruisea u „Danima groma“, ili takva neka holivudska smijurija. Međutim, u avionu to je vrlo doslovna i stvarna istina. Samo dok postoji dovoljna brzina opstrujavanja zraka oko površina zrakoplova, postoji i uzgon koji avion drži u zraku. Jedan od drilova koje instruktor upucava pilotu učeniku u glavu, kroz cijelo školovanje, je da pilot prvo leti, onda navigira, a tek onda razgovara s kontrolom leta. Ovo „prvo leti“ na prvom mjestu znači da održava brzinu aviona i odstojanje od prepreka.

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

06.03.2019. komentiraj

Estonija je dom najbolje očuvanog srednjovjekovnog grada u sjevernoj Europi, ali je u 21. stoljeću ipak najpoznatija po svojim naporima da se okrene prema budućnosti kroz impresivan sustav e-vladavine. Naime, spomenuti Talinn i ostali estonski gradovi daleko su moderniji i napredniji od mnogih u većim i bogatijim zemljama no što je Estonija.