KOMENTAR: Nije problem najbrži prst nego premalo novaca

KOMENTAR: Nije problem najbrži prst nego premalo novaca

Foto: Fotolia ilustracija

Kao i kod prvog natječaja za web vaučere, tako je i za ICT natječaj presudan kod prijave bio najbrži prst, odnosno tko se uspije prijaviti u prvih nekoliko sekundi. Ovog puta natječaj je završen za 35 sekundi i 44 stotinke, odnosno kao da ste najbrži na svijetu i trčite novi svjetski rekord na 400 metara. Ipak sadašnji je onaj Michaela Johnsona iz 1999. godine kada je on trčao 43,18 sekundi. Dakle morate biti zaista jako brzi.

I tu ne bi bio problem da je riječ samo o brzini jer kako tvrde u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova zaprimanje prijava za Poziv na dostavu projektnih prijedloga "KK.03.2.1.18 POBOLJŠANJE KONKURENTNOSTI I UČINKOVITOSTI MSP-a KROZ INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE (IKT)" obustavljeno u trenutku kada je iznos bespovratnih sredstava obrađenih projektnih prijava premašio 200% od ukupne alokacije poziva dakle više od 106,4 milijuna kuna.

Slijedom navedenog, unutar spomenute alokacije zaprimljene su 243 projektne prijave, od kojih je posljednja zaprimljena 28.8.2018. u 11:00:35:44 prema Srednjoeuropskom vremenu, ističu u ministarstvu. Ako se u obzir uzme gruba matematika riječ je o oko 437 tisuća kuna po projektu priznatih troškova. Odnosno ako se uzme da je riječ o ukupno 70 posto sufinanciranja (maksimalni iznos koji mogu ostvariti i mikro i male tvrtke i one srednje) ispada da su poduzetnici željeli projekte prosječne vrijednosti oko 625 tisuća kuna odnosno oko 85 tisuća eura ukupnih ulaganja i tvrtki i love iz fondova.

Problem je što nema dovoljno novca, a očito potreba ima. I to mnogo više nego je netko to mogao i pomisliti jer to dokazuje i brojka iz ministarstva kako je nakon navedenog vremena u obradu zaprimljeno još 589 projektnih prijava koje, na žalost, nisu uspješno obrađene jer je poziv obustavljen po obradi prethodno zaprimljenih prijava. Svi prijavitelji čije prijave nisu obrađene radi obustave poziva dobili su automatske poruke u Osobni pretinac sustava eFondovi s obrazloženjem neuspješne obrade, a ostali ih nisu mogli niti prijaviti.

Dodatno obrazlažu u ministarstvu kako sustav eFondovi kao vrijeme podnošenja prijave uzima klik prijavitelja na akciju Podnesi, odnosno klik na „Da“ kao odgovor na pitanje u skočnom prozoru Jeste li sigurni da želite podnijeti projektnu prijavu? Točno vrijeme jest vrijeme na poslužitelju sustava eFondovi koje je postavljeno na Srednjoeuropsko (CET) vrijeme.

I tu sad dolazimo do problema s manjkom novca. Naime, dana 9. srpnja 2018.  godine Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)“, Referentna oznaka: KK.03.2.1.18.

Kako tvrde u ministarstvu poziv je bio namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima s ciljem njihovog poticanja na primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije radi optimiziranja poslovnih procesa, integriranja poslovnih funkcija, učinkovite organizacije tijeka rada, poboljšanja interakcije s klijentima i dobavljačima te poboljšanja tržišnog položaja poduzeća.

Dodijeljenim bespovratnim sredstvima sufinancirat će se projektne aktivnosti koje uključuju izradu/razvoj/nabavu IKT poslovnih rješenja namijenjenih optimiziranju poslovanja, poslovnih procesa, odnosno proizvodnje te implementaciju, prilagodbu i integraciju poslovnih rješenja s postojećim ili novim IKT sustavom.

Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 80.000,00 kuna, a najviši iznos je 1.000.000,00 kuna, pri čemu je intenzitet potpore za mikro i mala poduzeća 85%, dok je za srednja poduzeća intenzitet 65% prihvatljivih troškova. Potpora dodijeljena po ovom Pozivu smatra se potporom male vrijednosti i dodjeljuje se putem OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva s rokom za podnošenje projektnih prijedloga od 21. kolovoza 2018. od 11:00 sati do 29. lipnja 2020. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava, u ukupnoj vrijednosti od 53.200.000,00 kuna. Projektni prijedlozi podnose se elektronički, putem sustava eFondovi.

Iza ovih suhoparnih brojki, termina, birokratskih fraza i to bez obzira da li je riječ o domaćim ili EU krije se velika potreba i prepoznavanje važnosti ICT-a kao alata u modernom gospodarstvu.  I pitanje ne toliko tko je imao najbrži prst već što sad, kako do dodatnih EU novaca i kako gospodarskim subjektima omogućiti u ulaganje u različita ICT rješenja. I tu se sada i ministarstva koja se bave gospodarstvo i EU fondovima trebaju iskazati i planirati slijedeći put veća sredstva, puno veća sredstva.

 

Još iz kategorije

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

18.02.2019. komentiraj

Poslovna klima u Hrvatskoj daleko je od motivirajuće ili inspirativne. No, postoje pojedinci i njihove kompanije koji ne posustaju i kao iznimke koje potvrđuju pravilo prkose gospodarskoj letargiji. Svjedočimo raznim strukturama društva koji podliježu dostupnim regulativama i zakonima: mladi se kroz HUB-ove i start-up projekte bore za svoje mjesto, uz očigledno da će, ako im se pruži prilika, napustiti Hrvatsku. Starije koji će ostati na svojim radnim mjestima jer ne vide bolje pozicije ili su uz brojne obveze u svojoj zemlji onemogućeni otići. I one nas između koji pokušavamo pronaći svoje mjesto i to mjesto napraviti uspješnijim.

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

15.02.2019. komentiraj

Kompletirani su rezultati svih domaćih telekoma i prema posljednjim koji su izašli najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma može se lako konstatirati kako je tržište telekom rješenja i usluga u Hrvatskoj stabilno i da nastavlja rast. I HT kao najjači domaći telekom bilježi rast prihoda u Hrvatskoj za 0,6 posto, dok je taj prihod nešto manji ako se pribroje i rezultati Crnogorskog Telekoma.

INOVACIJA … i pravosuđe u Australiji

INOVACIJA … i pravosuđe u Australiji

14.02.2019. komentiraj

Kad se kod nas spominju „dobre prakse“ u nekim stranim zemljama, po mojem iskustvu, rezultira automatskim okidanjem tzv. „innovation killer statement“: „To kod nas tako ne može funkcionirati“!