KOMENTAR: Liberalizacija letenja dronovima – safety first

KOMENTAR: Liberalizacija letenja dronovima – safety first

Nakon liberalizacije letenja, sada čekamo liberalizaciju snimanja. I onda je to to, Nadajmo se da će se to dogoditi vrlo brzo jer za sve moraju surađivati Ministarstvo obrane prije svega nakon toga i Državna geodetska uprava. Ipak i ovo je pomak prema naprijed jer sada je lakše letjeti, ali naravno prije svega 'safety first'.

Kada govorimo o liberalizaciji letenja (novi Pravilnik koji treba biti donesen) ona je zaista napravljena vrlo snažno, mnoge su zabrane koje se odnose na broj elisa odnosno motora, potrebu imanja padobrana ukinute međutim ono što je radi sigurnosti ostalo je da se ne smije letjeti iznad ljudi.

Tako je prema pravilniku definirano da je skupina ljudi: ljudi okupljeni na određenom prostoru sa svrhom prisustvovanja organiziranom događaju (koncert, vjenčanje, priredba, proslava, demonstracije i sl.) ili korištenja zajedničkih sadržaja (plaže, zabavni park i sl.). Iznimka je dozvoljena isključivo kada se leti na zrakoplovnoj primjedbi.

Vrlo zanimljivo je da je bespilotnim letjelicama zabranjeno prevoziti ljude, životinje, opasnu robu, izbacivati predmete tijekom leta, te letjeti u kontroliranom zračnom prostoru., Ovdje postoji izuzetak kada se moraju ishoditi sve dozvole bilo da je riječ o Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, Hrvatske kontrole zračnom prostora, Ministarstva unutarnji poslova, Ministarstva obrane ili bilo koga drugog ovisno o situaciji i načinu kontrole zračnog prostora.

Pravilnikom se definira let izvan vidnog polja (BVLOS – beyond visual line of sight): izvođenje leta sustavom bespilotnog zrakoplova pri čemu pilot koji upravlja na daljinu (u daljnjem tekstu: pilot na daljinu) nije u vizualnom kontaktu s bespilotnim zrakoplovom.

Let unutar vidnog polja (VLOS – visual line of sight): izvođenje leta sustavom bespilotnog zrakoplova pri čemu je pilot na daljinu u vizualnom kontaktu s bespilotnim zrakoplovom, bez korištenja optičkih ili elektroničkih pomagala. Kontaktne leće ili korektivne naočale ne smatraju se optičkim pomagalom.

Dobro je da se i dalje označava zrakoplov ali je sada do 5 kg težine naljepnica, a uključivo 5 kg ili više negoriva pločica. I nema više padobrana, kao obveze u prijedlogu pravilnika. Ograničena je i maksimalna visina leta na 120 metara osim u slučajevima da je prepreka viša tada se može dodati još 50 metara iznad prepreke.

Što se tiče kategorija letenja one su sad malo proširene i to na A, B1 i B2, C1 i C2.

A kategorija je hobi odnosno za najmanje dronove što je dobro jer nema potrebe za registracijom / evidencijom, nema ograničenja niti po godinama. To su mali dronovi igračke.

B1 kategorija od uključivo 250 g do uključivo 900 g je namijenjena od 14 godina na više i dalje je igračke jer brzina ne smije biti veća od 19 m/s kao i kod A kategorije.

B2 je proširena kategorija do maksimalno uključivo 5 kg letjelice i to za naseljena i nenaseljena područja i danju i noću. Ovo je odlično za sve one koji lete s manjim letjelicama jer će sada biti usklađeni sa pravilnikom, odnosno zakonom. Jer dosad je bilo svega.

Ipak iznad ljudi i dalje nema letenja. Pritom treba naglasiti da je pravilnik dio Zakona o zračnom prometu i sva sigurnosna i druga pravila koja su upisana tamo kada je riječ o letenju odnose se i na bespilotne letjelice odnosno dronove.

Nakon što ovaj pravilnik bude donesen ostaje još da se promijeni onaj o snimanju iz zraka koji je pod nadležnošću MORH-a je proizlazi iz Zakona o obrani  i pojednostavi upotreba snimaka snimljenih iz zraka. Ali to će opet trebati truda.

 

Što je i kako potrebno za snimanje iz zraka.

Još iz kategorije

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

18.02.2019. komentiraj

Poslovna klima u Hrvatskoj daleko je od motivirajuće ili inspirativne. No, postoje pojedinci i njihove kompanije koji ne posustaju i kao iznimke koje potvrđuju pravilo prkose gospodarskoj letargiji. Svjedočimo raznim strukturama društva koji podliježu dostupnim regulativama i zakonima: mladi se kroz HUB-ove i start-up projekte bore za svoje mjesto, uz očigledno da će, ako im se pruži prilika, napustiti Hrvatsku. Starije koji će ostati na svojim radnim mjestima jer ne vide bolje pozicije ili su uz brojne obveze u svojoj zemlji onemogućeni otići. I one nas između koji pokušavamo pronaći svoje mjesto i to mjesto napraviti uspješnijim.

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

15.02.2019. komentiraj

Kompletirani su rezultati svih domaćih telekoma i prema posljednjim koji su izašli najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma može se lako konstatirati kako je tržište telekom rješenja i usluga u Hrvatskoj stabilno i da nastavlja rast. I HT kao najjači domaći telekom bilježi rast prihoda u Hrvatskoj za 0,6 posto, dok je taj prihod nešto manji ako se pribroje i rezultati Crnogorskog Telekoma.

INOVACIJA … i pravosuđe u Australiji

INOVACIJA … i pravosuđe u Australiji

14.02.2019. komentiraj

Kad se kod nas spominju „dobre prakse“ u nekim stranim zemljama, po mojem iskustvu, rezultira automatskim okidanjem tzv. „innovation killer statement“: „To kod nas tako ne može funkcionirati“!