KOMENTAR: Jeste li spremni na dan bez mobitela, bez WiFi-a, bez bežičnih kućnih telefona, ali i struje, radara…

KOMENTAR: Jeste li spremni na dan bez mobitela, bez WiFi-a, bez bežičnih kućnih telefona, ali i struje, radara…

Foto: Damir Brkić / Tomich Productions

Uskoro kreće komercijalizacija 5G mobilnih mreža koje će zahtijevati dva ili čak tri puta više baznih stanica koje postoje danas. U nekim slučajevima veće pokrivenosti i dometa baznih stanica će morati biti još i više. Pogotovo na višim frekvencijskim opsezima. I tu nastaje problem.

Danas se u Hrvatskom Saboru održava vrlo zanimljiv okrugli stol, za koji potpisnik ovih redaka nije dobio poziva nego je slučajno saznao, a radi se o temi "Bazne stanice teleoperatera - kako se zaštititi od elektromagnetskog zračenja". Ovaj okrugli stol organizira saborski zastupnik Miro Bulj koji već dulje vrijeme radi na ovoj vrlo zanimljivoj temi.

Evo nekoliko priloga ovoj temi. Uvođenjem principa predostrožnosti Ministarstvo zdravstva je propisalo značajno stroža ograničenja za područja povećane osjetljivosti u usporedbi s direktivom 1999/519/EC i međunarodnim smjernicama Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja i tako osiguralo adekvatnu zaštitu zdravlja svih hrvatskih građana (područja povećane osjetljivosti obuhvaćaju sve zgrade stambene i poslovne namjene, škole, vrtiće, bolnice, domove za starije i nemoćne, smještajne turističke objekte, dječja igrališta, itd.).

I Švicarska i Hrvatska spadaju u desetak europskih zemalja s uvedenim principom predostrožnosti, tj. ograničenjima razina elektromagnetskih polja koja su stroža od nadležne EU direktive 1999/519/EC i međunarodnih smjernica. Važno je razumjeti kako međunarodne zdravstvene i sigurnosne smjernice za ograničenje izloženosti elektromagnetskim poljima iz baznih stanica i mobilnih telefona osiguravaju potpunu zaštitu cjelokupnog stanovništva od svih utvrđenih zdravstvenih učinaka.

Nadalje, dolazak nove mobilne mreže poznatije kao 5G ili peta generacija bit će veliki izazov za sve na tržištu i to prije svega za telekom operatere zbog novih ulaganja, ali i državu i regulatore jer će trebati pomiriti interese mnogih. Upravo tako odlučuju u Bruxellesu povećavanjem dopuštenog elektromagnetskog zračenja kako bi se dalo poticaj razvoju.

Naime, 5G mreže su specifične po tome jer se odgovor krije u samoj tehnologiji zbog koje će za visoku razinu pokrivenosti i kvalitetu mreže zahtijevati mnogo više baznih postaja nego što je to danas. U Hrvatskoj postoji vrlo jak pokret protiv postavljanja baznih stanica zbog, kako oni tvrde, velikog zračenja.

I sada se nećemo dati navući na raspravu o štetnosti ili ne, jer bilo bi zanimljivo vidjeti sve koji govore o štetnosti da se ostave trajno svojih uređaja koji zrače. Vratimo se odluci u vlade u glavnom belgijskom gradu Bruxellesu koja je odlučila omogućiti gradnju 5G mreže tako da će novi standard zračenja povećati sa 6 volti po metru na 14,5 volti po metru na otvorenom dok će istovremeno biti unutar četiri zida biti na 9 volti po metru. Ovo povećanje razine zračenja omogućava proširenje 5G mreže. Ovo je jasno iz studije objavljene u ponedjeljak belgijskog Instituta za poštanske usluge i telekomunikacije (BIPT).

I sad dolazimo do pitanja iz naslova „Jeste li spremni na dan bez mobitela, bez WiFi-a, bez bežičnih kućnih telefona, ali i struje?“. Zrače i WiFi routeri, bežični kućni telefoni, električne instalacije i dalekovodi, ali i bazne stanice i mobiteli. Pitanje je gdje upravo sada držite svoj pametni telefon jer on zrači i kada na njega ne razgovarate dokle god nije u zrakoplovnom modu rada kada su ugašene sve bežične veze i wifi i mobilna mreža. Možete li se odreći i zauvijek ostati u zrakoplovnom modu rada. Pitanje je da li su i drugi spremni na to. Ne moći se u kafiću hvaliti novim pametnim telefonom.

Da zrače i radari i vojni i civilni, brodski, zrakoplovni. Zrače dalekovodi i strujni kablovi. Zrači i medicinska oprema. Sve gdje prolazi struja zrači – više ili manje!

Hoćete li se svega toga odreći? Ako je vaš odgovor da vraćate nas nekoliko stoljeća unatrag, ako je vaš odgovor ne onda možda još ima nade za nas.

Još iz kategorije

Microsoftova reakcija na optužbe o povredama privatnosti

Microsoftova reakcija na optužbe o povredama privatnosti

17.04.2019. komentiraj

Na zahtjev nizozemskog Ministarstva sigurnosti i pravde, društvo Privacy Company provelo je procjenu učinka na zaštitu podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka – GDPR, u odnosu na Microsoft Office ProPlus Enterprise (Office 2016 MSI i Office 365 CTR). Procjena je pokazala da Microsoft sistematično i prikriveno prikuplja podatke velikog razmjera o pojedinačnoj upotrebi Worda, Excela, PowerPointa i Outlooka.

Što je AI?

Što je AI?

16.04.2019. komentiraj

Vjerojatno već svatko ima neku osnovnu ideju o tome što bi umjetna inteligencija trebala biti. Postoje mnoge definicije, no mi ćemo bez kompliciranja i ulaska u prijeporna pitanja reći da je umjetna inteligencija (AI) inteligencija koju pokazuju uređaji pri obavljanju određene zadaće. Idealni inteligentni uređaj je prilagodljiv i ujedno poduzima radnje kako bi povećao vjerojatnost da ispuni neku zadaću. Glavne značajke umjetne inteligencije su: 1. sposobnost pohranjivanja velike količine podataka i prikupljanja novih podataka iz okoline; 2. sposobnost da samostalno donosi odluke i zatim djeluje na temelju tih odluka.

5 razlika koje čine dobrog GDPR konzultanta

5 razlika koje čine dobrog GDPR konzultanta

16.04.2019. komentiraj

Svijest o potrebi za zaštitom osobnih podataka ubrzano raste, i to ne samo zahvaljujući GDPR-u. Brojni incidenti uporno nas uče da je bojazan od narušavanja njihove sigurnosti potpuno opravdana. Intenzivna digitalizacija društva eksponencijalno povećava rizik kojem smo izloženi. Više ga jednostavno ne možemo zanemarivati, a posebno to ne smiju činiti oni koji prikupljaju i obrađuju velike količine osjetljivih osobnih podataka.