KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

Foto: Damir Brkić / Tomich Productions

Kompletirani su rezultati svih domaćih telekoma i prema posljednjim koji su izašli najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma može se lako konstatirati kako je tržište telekom rješenja i usluga u Hrvatskoj stabilno i da nastavlja rast. I HT kao najjači domaći telekom bilježi rast prihoda u Hrvatskoj za 0,6 posto, dok je taj prihod nešto manji ako se pribroje i rezultati Crnogorskog Telekoma.

Međutim za HT je vrlo važno EBITDA (dobit prije kamata oporezivanja amortizacije i deprecijacije) na godišnjoj razini nastavio rast 4,6 posto, dok je u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu EBITDA pao 0,9 posto. Pritom je EBITDA marža prije jednokratnih stavki na godišnjoj razini veća 0,3 postotna poena  iznosi 41,2 posto, dok je u posljednjem kvartalu prošle godine odnosno razdoblju od listopada do prosinca ona smanjena za 2,8 postotnih poena na 38 posto. To je i dalje vrlo visoka EBITDA marža i najbolja među domaćim telekom operatorima.

Što se tiče marže EBIT (dobit prije kamata i oporezivanja) ona je na godišnjoj razini 3,8 posto i sada iznosi 18,7 posto, dok je na kvartalnoj razini povećana 8,1 postotnih poena i sada iznosi 14,8 posto. I dok je dobit povećana u segmentu poslovanja u Hrvatskoj 25,5 posto na 1,045 milijardi kuna, a na kraju četvrtog kvartala za čak 50,3 posto na 185 milijuna kuna i marža neto dobiti je nastavila s rastom. Tako je na godišnjoj razini ona povećana 2,9 postotnih poena na 14,6 posto, dok je na kvartalnoj razini povećana čak i nešto više odnosno 3,2 postotnih poena na 10 posto.

Za HT to predstavlja jako dobre rezultate pogotovo kada se uzme u obzir i da su u telekom i IT sektoru nastavljeni pozitivni trendovi i kod Iskona i Combisa i kod Optima Telekoma. Pritom treba spomenuti kako je HT d.d. prenio svoje udjela u Iskonu, Combisu, e-Toursu, KDS-u, Optima Telekomu na društvo HT Holding d.o.o. Navedeni udjeli preneseni su po knjigovodstvenoj vrijednosti. Što se tiče rezultata Iskon je ostvario 382 milijuna kuna uz rast od 1,06 posto dok je Combis ostvario 11,68 posto rasta na 526 milijuna kuna prihoda u 2018. godini. Optima Telekom je ostvario rast prihoda 10,51 posto 547,144 milijuna kuna prije svega zahvaljujući konsolidaciji poslovanja koje je donio H1 Telekom. EBITDA je porasla 20 posto na 126,518 milijun kuna, a EBITDA marža je povećana 8,5 postotnih poena na 24,5 posto. Neto dobit je 4,567 milijuna kuna što je mnogo bolje od negativnih 58,89 milijuna kuna na kraju 2017. godine.

U poslovnom izvješću stoji kako kapitalna ulaganja iznose 1.826 milijuna kuna i manja su za 59 milijuna kuna, odnosno 3,1%, u odnosu na 2017. zahvaljujući HT Grupi u Hrvatskoj (98 milijuna kuna, odnosno 5,6%), dok je doprinos Crnogorskog Telekoma u području kapitalnih ulaganja veći za 40 milijuna kuna, odnosno 28,3%.

Podsjetimo na ključne pokazatelje poslovanja HT-a u 2018. godini. Ostvaren je rast prihoda 0,4 posto na 7,783 milijardi kuna, bez učinka Crnogorskog Telekoma prihodi su rasli 0,6 posto. Istovremeno dobit prije kamata oporezivanja amortizacije i deprecijacije (EBITDA) iznosila je 3,186 milijardi kuna uz rast od 1,5 posto uz EBITDA maržu od 40,9 posto što je 0,5 postotnih poena više nego u 2017. godini. Bez učinka Crnogorskog Telekoma EBITDA je veća za 1,2% u usporedbi s godinom ranije.

Neto dobit HT-a za 2018. godinu porasla 22,9 posto na 1,061 milijardi kuna. Kako se ističe u HT-ovom izvješću ove godine će dioničarima biti isplaćeno 10 kuna dividende po dionici.

U svakom slučaju HT je ostvario nastavak pozitivnih trendova, najavljene su i dogodile su se promjene u upravi najjačeg domaćeg telekoma i bit će vrlo zanimljivo što će se događati ove godine.

Još iz kategorije

Vjeruju li korisnici u SaaS?

Vjeruju li korisnici u SaaS?

20.03.2019. komentiraj

Softver kao usluga (software-as-a-service – SaaS) model je kojim je softver u potpunosti dostupan za primjenu, ne nalazi se na lokaciji korisnika i ne kupuje se nego se iznajmljuje. Na svjetskoj razini postao je sve učestaliji od 2012. godine kada su vodeće svjetske tvrtke poput Microsofta i Amazona uvidjele glavnu prednost ovog modela, a to je planirani ponavljajući prihod (eng. Recurring revenue).

Speed, give me what I need

Speed, give me what I need

18.03.2019. komentiraj

Kad netko kaže da brzina znači život, to zvuči kao patetična izjava Toma Cruisea u „Danima groma“, ili takva neka holivudska smijurija. Međutim, u avionu to je vrlo doslovna i stvarna istina. Samo dok postoji dovoljna brzina opstrujavanja zraka oko površina zrakoplova, postoji i uzgon koji avion drži u zraku. Jedan od drilova koje instruktor upucava pilotu učeniku u glavu, kroz cijelo školovanje, je da pilot prvo leti, onda navigira, a tek onda razgovara s kontrolom leta. Ovo „prvo leti“ na prvom mjestu znači da održava brzinu aviona i odstojanje od prepreka.

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

06.03.2019. komentiraj

Estonija je dom najbolje očuvanog srednjovjekovnog grada u sjevernoj Europi, ali je u 21. stoljeću ipak najpoznatija po svojim naporima da se okrene prema budućnosti kroz impresivan sustav e-vladavine. Naime, spomenuti Talinn i ostali estonski gradovi daleko su moderniji i napredniji od mnogih u većim i bogatijim zemljama no što je Estonija.