KOMENTAR: HT nastavlja pozitivne trendove

KOMENTAR: HT nastavlja pozitivne trendove

Foto: Damir Brkić / Tomich Productions

Svi telekomi su objavili svoje poslovne rezultate, najjači domaći telekom HT je posljednji među njim i bilježi pozitivne trendove unatoč padu ukupnih prihoda za malenih 0,3 posto. Međutim odlični su rezultati kada se gleda neto dobit koja je rasla 9,1 posto, ali rast broja korisnika. Pritom je EBITDA (dobit prije kamata oporezivanja, amortizacije i deprecijacije) rasla 0,9 posto. U svemu tome profitabilnost je povećana EBITDA marža prije jednokratnih stavki povećana je 0,5 postotnih poena na 40 posto, dok je poslije jednokratnih stavki ona veća za 0.9 postotnih poena i iznosi 39 posto.

I kapitalna ulaganja povećana su u Hrvatskoj 8,3 posto na 822 milijuna kuna, dok su kada se gleda i doprinos Crnogorskog Telekoma ona povećana za 8,7 posto.

Ako se pak gleda raščlamba prihoda pad se bilježi u nepokretnoj mreži kod glasovnog prometa za 13,9 posto, dok je od ostalih usluga nepokretne telefonije uključivo i Optimu Telekom rast prihoda 13,2 posto. Rastu prihodi i od mobilne telefonije za 4,1 posto. Pritom je HT povećao i broj korisnika za 1,4 posto i to ponajviše zahvaljujući rastu korisnika na ugovor za 6,7 posto na 1,287 milijuna dok je u segmentu prepaida pad 4,8 posto. Ukupno uzevši HT je na 45,8 posto tržišnog udjela uz pad od 0,5 postotnih poena. U prepaidu se bilježi blagi rast mjesečne potrošnje na 43 kune uz rast od 2,5 posto, dok je u postpaidu pad za 4,8 posto, odnosno gledajući utjecaj MSFI 15 (MSFI 15 definira način i vrijeme priznavanja prihoda od korisnika) pad je 21,2 posto.

U mobilnom segmentu povećana je potrošnja minuta za 5,6 posto na prosječno 226 mjesečno, dok je udio pametnih telefona u ukupnoj prodaji dosegao visokih 90 posto.

Uz modernizaciju pokretne mreže i pripreme za 5G, najjači domaći telekom je 4G mrežom pokrio 78 posto stanovništva u zatvorenom i 98 posto stanovništva na otvorenom, ističe se u izvješću.

Usluge roaminga pružene posjetiteljima važan su izvor prihoda od međunarodne veleprodaje. U 2018. zabilježeno je daljnje povećanje prometa u roamingu koji su ostvarili kako strani posjetitelji u pokretnoj mreži HT-a tako i maloprodajni korisnici HT-a u inozemstvu. Posjetitelji su ostvarili 41,2 posto više minuta odlaznih razgovora i 187,8 posto više podatkovnog prometa nego prošle godine. Istodobno su na veleprodajnoj troškovnoj strani korisnici pokretne mreže HT-a ostvarili 295,8 posto više govornog prometa u roamingu u stranim zemljama i 979,5 posto više podatkovnog prometa. Tijekom 2018. uspostavljene su dodatne međunarodne usluge roaminga u 4G (LTE) mreži sa stranim partnerima i dosegnuta je brojka od ukupno 165 međupovezivanja u roamingu u 4G mreži u svijetu.

U segmentu fiksne telefonije broj priključaka je pao 7 posto, broj širokopojasnih linija 2,1 posto i to ponajviše u dijelu veleprodaje 9,1 posto.

Prosječna mjesečna potrošnja (ARPU) smanjena je 8,7 posto na 72,7 kune, dok je ARPU za širokopojasni pristup smanjen za 5,7 posto na 111 kuna. ARPU za televizijske usluge povećan je 1,5 posto na 83 kune. Kada je pak riječ o pokrivenosti kućanstava brzim internetskim pristupom brzinama većim od 30 Mbps on je sada 58 posto, a HT ističe kako je FTTx odnosno optički pristup omogućen za 388 tisuća kućanstava.

Kada se svi ovi podaci uzmu u obzir jasno je da je na tržištu vrlo izazovno u svim segmentima i fiksnom i mobilnom i da velika konkurencija Vipneta koji uskoro postaje A1 Hrvatska te Tele2 dodatno pritišće ključne financijske pokazatelje. Međutim, vrlo stabilna profitna marža veća od 40 posto govori kako je i dalje riječ o pozitivnim trendovima jer ona raste u odnosu na prethodna razdoblja.

Kako je HT u velikoj digitalnoj transformaciji, ali i u projektu objedinjavanja IT rješenja jasno je da će svi ti izazovi koji su pred njima pridonijeti i boljem korisničkom iskustvu, ali i dodatnim prihodima.

Još iz kategorije

INOVACIJA …   u državnoj upravi

INOVACIJA … u državnoj upravi

11.12.2018. komentiraj

U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako uspješne zemlje poput Norveške, Finske i Danske promišljaju svoju budućnost ali i globalnu. Podrazumijeva se da država ulaže napore za podupiranje gospodarstva nakon nestanka prirodnih resursa (Norveška) ili u pretvaranje nekonkurentnih brodogradilišta u svjetski broj jedan za vjetroelektrane (Danska).

KOMENTAR: Jeste li spremni na dan bez mobitela, bez WiFi-a, bez bežičnih kućnih telefona, ali i struje, radara…

KOMENTAR: Jeste li spremni na dan bez mobitela, bez WiFi-a, bez bežičnih kućnih telefona, ali i struje, radara…

06.12.2018. komentiraj

Uskoro kreće komercijalizacija 5G mobilnih mreža koje će zahtijevati dva ili čak tri puta više baznih stanica koje postoje danas. U nekim slučajevima veće pokrivenosti i dometa baznih stanica će morati biti još i više. Pogotovo na višim frekvencijskim opsezima. I tu nastaje problem.

INOVACIJA …   u finskom „Institutu za budućnost“

INOVACIJA … u finskom „Institutu za budućnost“

04.12.2018. komentiraj

U prethodne smo dvije kolumne prikazali važnost znanja općenito i dali jednostavan „recept kojih šest vještina trebamo imati ako želimo biti dio „ekonomije znanja“ ili „društva znanja“. Nažalost, u nas se znanje tretira kao povijest, odnosno kao nešto dovršeno i statično. Što to znači? To znači da u obrazovnom sustavu nastavnici uglavnom „ex cathedra“ pričaju o činjenicama baziranim na prošlosti . Učenici i studenti polože test i dobiju ocjenu i uglavnom sve ekspresno zaborave. Za razliku od toga zemlje s naprednijim obrazovnim sustavima „sadržaj znanja“ sve manje tretiraju kao samo sebi svrhom, nego sadržaj koriste  kao podlogu edukaciji iz kritičkog promišljanja i osnovu za u  poduci  „kako učiti“.