Ulazak u predstečajnu nagodbu H1 Telekom kao posljednje alternativca koji se otme odupirao jer već prije su „pali“ Optima Telekom s dugovima preko milijardu kuna i Metronet s gotovo 580 milijuna, jasno je da telekomunikacijsko tržište čeka snažno restrukturiranje, konsolidiranje, međusobna spajanja i oduzimanja, strateški partneri, naravno pod uvjetom da se predstečajni zakon održi a ne pojave se novi suci poput Mislava Kolakušića.
H1 Telekom ima obvezu vraćanja obveznica početkom rujna, ukupni dug je 297,35 milijuna kuna, no kako saznajemo ovdje je riječ o čišćenju bilance zbog Vipneta koji je otvoreno pokazao interes za H1 Telekom. Iako nas naš izvor s telekom tržišta upozorava kako ta transakcija nije nimalo blizu kraja, a s bankarskog tržišta stižu signali da uz rezervacije se Hrvatska poštanska banka koji je sad na prodaju zapravo nikamo ne žuri. Međutim, HPB koji je najveći pojedinačni dioničar s 41,25 posto udjela ipak kao bankarska institucija nije zainteresiran za vođenje jednog telekom, pa naši izvori uglas ističu sve je na prodaju pogotovo H1 Telekom.
Kupnja H1 Telekom od strane Vipneta, što bi naravno morali potvrditi regulatori i Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije ka čuvar telekom tržišta i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kao čuvar fair playa na cjelokupnom tržištu, značila bi konačni početak konsolidacije telekom tržišta. Podsjetimo, prema dostupnim informacijama Vipnet je već dobio zeleno svjetlo i imaju pripremljen novac za ovu transakciju.
Pritom ne treba zaboraviti da HT zajedno sa Zagrebačkom bankom ima dogovor o upravljanju Optimom Telekom u stečaju, pa se samo postavlja pitanje kada će i Metronet naći nekog kupca.
Odluka za predstečajnu H1 Telekom zapravo je očekivana, jer bilo je pitanje vremena kada će do nje doći, ne toliko zbog činjenice da su problemi ogromni, iako će neki i to reći, već zbog toga jer telekom tržište zahtijeva velika ulaganja koja se nisu dovoljno brzo vraćala, upozorava naš izvor i ističe kako je to dijelom jer je HT vrlo uspješno radio svoj posao i zadržavao vodeće mjesto na domaćem telekomunikacijskom tržištu već i zbog činjenice što se HAKOM-u zamjeralo i još uvijek se zamjera da na loš način vodi razvoj i liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta. Splet okolnosti i stanje u gospodarstvu doveli su do toga da su gotovo pa svi alternativci u predstečajnoj nagodbi, no to bi trebalo značiti da imaju povjerenje investitora i vjerovnika, te da će se situacija polako srediti.
Iako je do formalne primjene PSD3 i PSR regulative realno još godinu do godinu i pol dana, banke i pružatelji platnih usluga koji čekaju da propis stupi na snagu prije nego počnu s pripremama, ulaze u utrku s vremenom koju je vrlo teško dobiti.
Većina zemalja ima regulativu za tzv. lawful interception. Telekom operatori moraju imati tehničku mogućnost da, uz odgovarajući nalog, nadležnim službama omoguće prisluškivanje određenog korisnika. U Hrvatskoj 12 mjeseci čuvaju podatke o ostvarenim komunikacijama – tko je s kim komunicirao, kada, koliko dugo i druge propisane metapodatke. Ne i sadržaj komunikacije – za to treba nalog.
Dvadesetak godina naše IT sustave od kibernetičkih napada štitimo ulaganjem u vatrozide, antivirusne sustave, višefaktorsku autentikaciju, sustave za otkrivanje upada, segmentaciju mreže i penetracijska testiranja. Kad govorimo o kibernetičkoj sigurnosti, gotovo uvijek razmišljamo o istom scenariju – netko će pokušati provaliti u naš informacijski sustav.
