Kako je 2016. godina postala godinom hakiranja

Kako je 2016. godina postala godinom hakiranja

Foto: Fotolia

Dok medijske stupce pune vijesti o ruskom hakiranju američkih predsjedničkih izbora, što je pomalo senzacionalistički, realnost 2016. godine uistinu jest prepuna vijesti o raznim cyber napadima s ozbiljnim posljedicama. Materijalna šteta broji se u milijardama američkih dolara.

I to samo za ono što se zna jer mnogi iz osjećaja neugode ne žele priznati da su im provalili u sustav. Ono posljednje što se zna jest da je prošlog mjeseca ukradeno 3,1 milijuna dolara s korisničkih računa kad je "pao" britanski lanac trgovina Tesco. Oštećeno je devet tisuća kupaca.

Najopasnije je pak bilo 21. listopada, kad se zbio DDoS (denial of service) napad na internetskog providera Dyn, zbog čega su srušeni Netflix, Facebook, Twitter, Guardian, Amazon, CNN, New York Times, Wall Street Journal i mnoge druge. Materijalna šteta pritom je nepoznata, ali nagađa se da je riječ o nekoliko milijuna dolara, minimalno.

Prije tri mjeseca zabilježen je najveći napad u povijesti. On je bio uvertira za ono 21. listopada. Zbio se DDoS napad od 620Gbps na Krebs on Security, web stranicu Briana Krebsa. Riječ je o stručnjaku za sigurnost na internetu i on se ne libi razotkrivati hakere, napadati ih, davati savjete kako se s njima nositi. Naime, on je nekad radio kao istraživački novinar Washington Posta i zna posao pa je tako krajem rujna razotkrio dvojicu hakera, odgovornih za brojne DDoS napade u posljednje vrijeme, uslijedila je osveta.

Ne treba smetnuti s uma da je ranije u prosincu objavljeno da je provaljeno u više od milijardu Yahoo korisničkih računa u 2013., ali i u njih 500 milijuna u 2014.

Prisjetimo se i prva četiri mjeseca ove godine, kad je FBI zahtijevao od Applea da im omogući provaliti u iPhone terorista Syeda Farooka, odgovornog za napad u San Bernardinu. Odbili su jer bi time ugrozili sve druge korisnike, što je naišlo na različite stavove, ali na kraju je bilo kako je Apple htio.

U ožujku je pak središnja banka Bangladeša napadnuta od strane cyber kriminalaca i pritom oštećena za 81 milijun američkih dolara, a lako su mogli ostati i bez dodatnih 870 milijuna dolara da odgovorni nisu napravili pravopisnu grešku! Naime, skupina cyber kriminalaca je koristila ukradena uvjerenja milijuna korisnika kojima su provalili na račune pa su njihovi zahtjevi za povlačenjem novca izgledali zakonito i autentično. Sve je izvedeno skoro pa besprijekorno, a pripreme su trajale mjesecima kako bi napadači otkrili na koji se način obavlja poslovanje, odnosno, koja je procedura kod povlačenja novca.

Čak ne bi cijelu "akciju" spriječila ni činjenica da su banci u Bangladešu upozorenja o povećem broju transakcija i poprilično visokim svotama novca koji se želi povući, poslani od strane Deutsche Bank i Federal Reserve Bank of New York, da se nije dogodila ta famozna pravopisna greška. Odosno, obični tipfeler.

Još iz kategorije

INOVACIJA …  angažman i participacija građana

INOVACIJA … angažman i participacija građana

22.05.2018. komentiraj

LiquidFeedback i CitizenLab su odlične platforme za pomak demokracije od čisto reprezentativne (19. stoljeće!) prema oblicima primjerenijim 21. stoljeću. Takva je društvena inovacija lako ostvariva postojećim tehnološkim rješenjima, prije svega inačicama mreža socijalnih medija.

Pet stvari koje zaposlenici rade, a zbog kojih ćete biti hakirani

Pet stvari koje zaposlenici rade, a zbog kojih ćete biti hakirani

21.05.2018. komentiraj

Zbog opće digitalizacije korporativnih sustava stvoren je virtualni svijet bez granica, gdje se odvija kontinuirana razmjena podataka pohranjenih u korporativnim mrežama. Ovaj način poslovanja pridonio je njegovoj učinkovitosti, ali je također povećavao rizik od krađe i iskorištavanja tih podataka. U prilog tome govore i rezultati istraživanja tvrtke Clico, za područja sigurnosti, umrežavanja i upravljanja, prema kojima će vjerojatnost da će vaša tvrtka biti hakirana u prvoj godini osnivanja biti gotovo stopostotna!

INOVACIJA …  CitizenLab rješenje

INOVACIJA … CitizenLab rješenje

16.05.2018. komentiraj

U prošloj smo kolumni vidjeli kakvo rješenje za neposredn(ij)u demokraciju nudi https://liquidfeedback.org/ . U međuvremenu se dosta rasplamsala rasprava o „nomologiji“ a što koji termin zapravo znači. U raspravi je osobito istaknut odnos između predstavničke i „sudjelujuće“ demokracije, odnosno izvedenice iz stranih pojmova: reprezentativna i participativna demokracija.