Kad se male ruke slože... sve se može

Kad se male ruke slože... sve se može

Foto: Dražen Tomić

Što reći za početak, osim da je za sve kriv - Marcus Buckingham. Ako već niste kliknuli na prethodni link i pročitali tko je dotični lik, evo ukratko: Marcus je pisac, istraživač, motivacijski govornik ali i poslovni konzultant koji već neko vrijeme promovira potrebu da, umjesto na svojim slabostima, zapravo radimo na svojim snagama.

Odnosno u prijevodu, nemojmo se koncentrirati na to kako ćemo popraviti ono u čemu smo loši, nego gledajmo kako možemo biti još bolji u onome u čemu smo dobri. Cijela priča rezultirala je super uspješnom knjigom pod nazivom "Now, Discover Your Strenghts", koja se prodala u dovoljno primjeraka da Marcus može uživati do kraja života. Ali, naravno, nije to poanta kolumne.

Marcus nije samo zagovornik teorije, nego je cijela priča donijela i uspješnu metodologiju za ocjenjivanje vaših najboljih karakteristika (pod nazivom "StrengtsFinder") koje možete, kupovinom knjige, saznati koristeći online alat i pripadni niz pitanja. No da ne duljim, vremenom sam i sam pronašao svoje "snage" (redoslijed snage je namjeran): Self-Assurance. Maximizer. Strategic. Activator. Ideation. (Ako vas više zanima o ovom karakteristikama detalje istraživanja o "snagama" pogledajte ovdje).

Mogao bih se sada raspisati zašto su sad ove karakteristike upravo one koje najbolje prikazuju moje snage. Zašto možda nije najbolje da je moja prva karakteristika Self-Assurance. Ili zašto sam mislio da su neke druge daleko izraženije nego što je test pokazao. No sve to je samo uvod u ono što me vodi ka temi kolumne. A to je ona koja vječno u meni postavlja pitanje "a zašto ne...".

Snaga koja mi komplicira život je: Maximizer. Naime, to je jedna od onih koje nam ne daju mira i pokušavaju iz nečega što je dobro napraviti nešto još bolje. Ili u našem slučaju, iz nečega što ne valja napraviti da barem funkcionira. Znate ono kad pokušavate izvući maksimum iz situacije i kada vam svaki novi korak rješenja donosi bolji, kvalitetniji pogled koji opet omogućuje... dodatni korak? Kad mislim vam vrludaju... Tako su nedavno i moje misli otišle prema potencijalu integriranih rješenja, koje sam, valjda zbog jednostavnosti, uobičajeno pretočio u nekakav predložak, u nekakvu razumljivu matematiku.

Možete li razumjeti ovu formulu? MPS + MINPO + FARMERON = 110? Matematika je to o kojoj već razmišljam neko vrijeme, i često mi nije jasno gdje griješim. Formula je to koja maksimizira dio problema koji na neki način povezuje dva problema: kako pomoći našim poljoprivrednicima i kako tamo transparentnije trošiti novac te kako pomoći ministarstvu poduzetništva i obrta (MINPO) da bolje potiče stvaranje i rast tvrtki kao što jeFarmeron (da, ona ekipa iz Osijeka). Naravno, MPS je ovdje ministarstvo poljoprivrede.

Zamislimo slijedeći scenarij: Ministarstvo poljoprivrede raspiše natječaj za besplatne licence rješenja koje nudi Farmeron. Za one koji ne znaju Farmeron radi programsko rješenje kojim farmeri (poljoprivrednici, stočari) bolje upravljaju svojim "portfeljem" odnosno stočnim fondom. Puno je tu metrike, reporta, najboljih praksi itd.. Sve što je miljama daleko od prakse koja se zove "potpora". Stočari se prijave, dobiju besplatno softver. Koriste ga za unaprjeđenje proizvodnje. Ministarstvo poljoprivrede dio poticaja plaća Farmeronu (recimo da je prosjek 100 grla, što po njihovom cjeniku 35 USD mjesečno, ili 420 USD godišnje) . I recimo da se na to prijavilo Tvrtka Farmeron dobija vrsne reference (ali i hrvatski ponos da domaći ljudi koriste svoju pamet), ali i nekakav redovni (operativni) prihod. Ministarsvo poduzetništva i obrta uviđa odličan model i isti se realizira u energetici (Ministarstvo gospodarstva daje mogućnost tvrtki za upravljanje energijom u kućanstvu...), turizmu (Ministarstvo turizma daje besplatnu licencu svim iznajmljivačima soba.. ) itd. Nema više poticaja u starom smislu. Dajem ti poticaj za napredak, za rast, za sigurni život. Učim te kako se peca, ne dajem ti ribu... Naravno da sam dohvatio samo jedan mali primjer i da ga uopće nisam "maksimizirao" kako treba i kako bih mogao. Ali sam barem pokušao zatvoriti vrijednosni krug.

Da dodam još malo matematike: kada bi se 10.000 ljudi prijavilo po cijenu 420 USD godišnje, to bi bilo 4,2M USD ili 23,5 milijuna kuna. A ako dobro razumijem brojke,  to je oko 5% ukupnih državnih poticaja u stočarstvu. Naravno da ne bi imali 10.000 ljudi i da cijena ne bi bila 420 USD. Dakle, mislim da ne bi dotakli niti 1%. Ali to bi bio nevjerojatan poticaj za Farmeron. I super case za MINPO. I odličan poticaj za sve startupe koji dolaze. Ali najveća vrijednost ipak bi bila za stočare koji bi možda uspjeli koristiti rješenje i razumijeti detalje svoje proizvodnje. A možda i griješim, što ja znam o stočarstvu.

Naravno, 110 je tu samo da bi unijeli dozu simbolike, da se nešto može napraviti i 110 na sat. Možete sada reći, a ne, to je državna regulativa, to nije transparentna konkurentnost, zašto baš Farmeron kad i ekipa iz grčkog Dukatelisa (ne stvarno) ima sličan proizvod, itd. itd. Ali, na žalost, situacija je takva kakva jest i vapi za novim i nevjerojatno smišljenim rješenjima. Mislim da ni Hamedov GOH nije daleko od toga, samo što ja ne planiram zakomplicirati situaciju s "one-size-fits-all" rješenjem.

Ovo je samo zamišljeni primjer, vjerujem da vam je lako pronaći takve primjere čim se okrenete oko sebe. Rekao bih da smo prepuni prilika da se poboljšamo i učinimo dodatni korak naprijed. Nije nužno da su koraci veliki, bitno je da iz "maksimiziramo" koliko god možemo, i izvučemo iz situacije sve što možemo. Dobar primjer načeo je i Dražen Tomić, alfa i omega ovog portala pišući o iskustvima otvaranja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću. Možete otvoriti tvrtku za 10 kuna, ali priče smijeha i priče žalosti tek ćete čitati u njegovoj kolumni. No već znate što možete očekivati.

Što mislite, možemo li maksimizirati svoje vrijednosti? Možemo li pronaći drugačije poslovne modele, čak i ako gledamo "očigledne" stvari?

P.S. Jeste li možda primijetili da se cijela ova priča može direktno povezati i s našim edukacijskim sustavom? Fokusiramo se na slabije (ponavljanja, dodatne, instrukcije, dajmo mu 2, neka prođe razred), a na one bolje gotovo da nitko niti nema razrađen program. Nacija osrednjih, što ćete. Ali o tome kad to dođe vrijeme.

 

*O autoru: Ratko Mutavdžić osnivač je i arhitekt rješenja u tvrtki PROJEKTURA, savjetodavnoj tvrtki koja istražuje nove i tehnologije u nastajanju te ih uvodi u različite organizacije. Možete ga pronaći na adresi www.projektura.org ili na elektroničkoj poštiratko.mutavdzic@projektura.org.

Još iz kategorije

INOVACIJA … i „apsolutiziranje“ edukacije

INOVACIJA … i „apsolutiziranje“ edukacije

19.02.2019. komentiraj

Kao namjernu ili slučajnu reakciju na www.facebook.com/EdukacijaNajvaznija/ saborski zastupnik Marko Vučetić (nezavisni) je objavio sljedeće osporavanje: „Kada se izolira određeni segment stvarnosti i pritom se apsolutizira, nikada se ne rješava problem, nego se otvara put za neku novu tiraniju. Obrazovanje se rješava obrazovanjem i obrazovnim politikama (a ne politikom u obrazovanju), zdravstvo zdravstvom i zdravstvenim politikama (a ne politikom u zdravstvu), vladavina prava poštivanjem zakona i kreiranjem zakona koje treba provoditi (a ne provođenjem politike u pravosuđu).... No, kontekst u kojem djelujemo kontekst je simulacije zbilje i dominacije PR-a. Tu se gubi razlika između zbilje i privida, odnosno privid i zbilja se promatraju kao istorazinske datosti. Onaj tko zbilja zna i onaj tko prividno zna, onaj tko zbilja liječi i onaj tko prividno liječi, onaj tko zbilja provodi zakone i onaj tko prividno provodi zakone postaju isti.

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

18.02.2019. komentiraj

Poslovna klima u Hrvatskoj daleko je od motivirajuće ili inspirativne. No, postoje pojedinci i njihove kompanije koji ne posustaju i kao iznimke koje potvrđuju pravilo prkose gospodarskoj letargiji. Svjedočimo raznim strukturama društva koji podliježu dostupnim regulativama i zakonima: mladi se kroz HUB-ove i start-up projekte bore za svoje mjesto, uz očigledno da će, ako im se pruži prilika, napustiti Hrvatsku. Starije koji će ostati na svojim radnim mjestima jer ne vide bolje pozicije ili su uz brojne obveze u svojoj zemlji onemogućeni otići. I one nas između koji pokušavamo pronaći svoje mjesto i to mjesto napraviti uspješnijim.

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

15.02.2019. komentiraj

Kompletirani su rezultati svih domaćih telekoma i prema posljednjim koji su izašli najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma može se lako konstatirati kako je tržište telekom rješenja i usluga u Hrvatskoj stabilno i da nastavlja rast. I HT kao najjači domaći telekom bilježi rast prihoda u Hrvatskoj za 0,6 posto, dok je taj prihod nešto manji ako se pribroje i rezultati Crnogorskog Telekoma.