Internet na TV-u, TV na Internetu: konvergencija audiovizualnog prostora

Internet na TV-u, TV na Internetu: konvergencija audiovizualnog prostora

Europska komisija u svojem neumornom radu objavila je 24. travnja takozvanu Zelenu knjigu – Priprema za potpuno konvergentni audiovizualni prostor: rast, kreiranje i vrijednosti ("Green Paper - Preparing for a Fully Converged Audiovisual World: Growth, Creation and Values").

S obzirom na to da već sada milijuni korisnika sustižu ("catch up") svoje omiljene TV serije na pametnim telefonima, gledaju online sadržaj u svojem dnevnom boravku putem TV-a, ili stavljaju sadržaj koji su sami generirali online. U ovom trenutku se procjenjuje da u Europi postoji više od 40 milijuna TV prijemnika s mogućnošću povezivanja na Internet (tzv. "Connected TV"). Također se procjenjuje da do 2016. Godine će takvi prijemnici biti u većini kućanstava.

Ove promjene brišu tradicionalne granice između potrošača, elektronskih medija i Interneta. Stoga Komisija želi istražiti što takvo približavanje tehnologije i sadržaja znači za europski gospodarski rast i inovacije, kulturne različitosti i potrošače (pogotovo one koji trebaju prikladnu zaštitu, poput djece).

"Connected TV" bi mogla biti sljedeća "velika stvar" u kreativnom i digitalnom svijetu. Konvergencija znači da ljudi mogu uživati u širem izboru dostupnog sadržaja - ali pri tome može također stvoriti i određene poremećaje i izazove u postojećim sustavima i poslovnim modelima. Postojeći modeli su bili prilično statični sve do pojave "remetitelja mira" – Google, Apple, Netflix, Spotify, koji ne samo da mijenjaju navike korisnika, nego nameću potpuno nove standarde pristupu, kreiranju i korištenju multimedijskih sadržaja bilo gdje i putem bilo kojeg uređaja.

To se naravno ne sviđa postojećim igračima (Tv kuće, telekom operatori) koji njeguju drukčiji poslovni model i pristup, koji se ne temelji nužno na pristupu Internetu i nije globalan, već je u svojoj prirodi lokalan, kako su i njihove aktivnosti ograničene lokalno. Tu u igru ulaze i proizvođači TV uređaja sa svojim novim interaktivnim platformama, nudeći "pametne" TV uređaje.

Stoga Komisija predlaže široku javnu raspravu do 31. kolovoza 2013, o pitanjima kao što su: pravila igre - poticanje prikladnih uvjeta za dinamično tržišno natjecanje koje bi omogućilo europskim tvrtkama da se nose s konkurencijom, poglavito američkom; zaštita europskih vrijednosti (uključujući i slobodu medija) i interesa korisnika (npr. zaštita djece, pristupačnosti za osobe s posebnim potrebama); jedinstveno europsko tržište i standardizacija; financiranje kreiranja sadržaja i otvorenost i medijski pluralizam.

Ova pitanja su već neko vrijeme u fokusu u nekoliko zemalja EU (francuska, Njemačka, Italija, V. Britanija) kao i Europskog parlamenta. Pogledi se razlikuju o tome kako pristupiti konvergenciji i koja bi bila rješenja, ovisno s koje točke gledišta se pristupa pitanju (TV i medijske kuće, pružatelji sadržaja, telekom operatori, proizvođači TV uređaja). Neki pozivaju na neposrednu promjenu pravila i propisa, neki traže status quo dok se ne vidi kuda će razvoj dovesti cijelu priču, dok treći zazivaju samoregulaciju i ko-regulaciju. Zelena knjiga ne pretpostavlja unaprijed nikakva rješenja, već ostavlja otvorenim za komentiranje koji bi smjer i zašto bio prikladan u ovom trenutku.

Europsko zakonodavstvo koje se odnosi na ovo područje je Direktiva o audiovizualnim i medijskim uslugama, koja ima za cilj osigurati jedinstveno tržište i pravnu sigurnost za europsku medijsku i audiovizualnu industriju, stvaranjem jednakih uvjeta za emitiranje audiovizualnih i medijskih sadržaja. Kako je konvergencija Interneta i klasičnih elektroničkih medija već činjenica, postavlja se pitanje da li postojeći regulatorni okvir odgovara tom izazovu.

U Europi, ovo je pitanje zapravo između nacionalnog pristupa koji postoji gdje u načelu svaka država članica EU ima svoje medijske kuće, poglavito nacionalne (kao HRT u Republici Hrvatskoj) i privatne medijske kuće (RTL, Nova TV), i nacionalne telekom operatore, koji se teško mogu boriti sa medijskim uslugama temeljenim na korištenju Interneta (kao na primjer You Tube).

S obzirom da medijske kuće žive od oglašavanja, spajanjem TV uređaja i Interneta, glavni prihod medijskih kuća dolazi u pitanje. Posebno pitanje je također da su usluge elektroničkih medija u velikoj mjeri regulirane, dok usluge koje se mogu koristiti putem Interneta nisu. Kada se tome pridodaju i različite aplikacije koje bi se mogle koristiti putem TV uređaja, teško je odrediti gdje je više granica i tko zapravo pruža koju uslugu.

S obzirom da Republika Hrvatska 1. Srpnja postaje punopravna članica Europske unije, a da ova javna rasprava traje do kraja kolovoza, bilo bi mudro da se nadležna tijela pozabave ovom temom i da ne budu samo pratitelj i primjenitelj svega što kaže Europa, već da malo promisle što bi to značilo u Hrvatskoj i da li postoje i neke mogućnosti a ne samo "prijetnje".

Još iz kategorije

KOMENTAR: HT stabilno, ali kreće nova transformacija

KOMENTAR: HT stabilno, ali kreće nova transformacija

25.07.2019. komentiraj

Poslovni rezultati najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma pokazuju stabilnost s obzirom na vrlo izazovnu tržišnu utakmicu, ali i dokazuju da će doći do promjena koje dolazi s novim predsjednikom Uprave Konstantinos Nempisom koji je kompaniju preuzeo na početku drugog kvartala ove godine.

RFID – temelj uredske sigurnosti?

RFID – temelj uredske sigurnosti?

24.07.2019. komentiraj

Bili svjesni toga ili ne, svi smo u nekom trenutku u životu koristili RFID. Prvi radioodašiljači korišteni tijekom Drugog svjetskog rata pokrenuli su razvoj te tehnološke grane. Kroz stalnu evoluciju ona je u međuvremenu narasla tako da obuhvaća moderne često korištene ID kartice koje se oslanjaju na radiofrekvencijsku identifikaciju i daljinske ključeve na baterije. U ne tako dalekoj budućnosti možda će ljudi čak koristiti mikročipove ugrađene u tijela da bi se prijavljivali na računala i plaćali na aparatima za kavu i pića. Sveprisutnost RFID-a znači da se njegove prednosti često uzimaju zdravo za gotovo, no ne treba ih podcjenjivati.

KOMENTAR: Zatvoreno jedno poglavlje telekom tržišta u Hrvatskoj – Tele2 odlazi, konačna konsolidacija ili tko će kupiti Optima Telekom

KOMENTAR: Zatvoreno jedno poglavlje telekom tržišta u Hrvatskoj – Tele2 odlazi, konačna konsolidacija ili tko će kupiti Optima Telekom

17.07.2019. komentiraj

Za švedskog vlasnika Tele2 Hrvatska priča je završena. Tele2 AB je odmah na početku svog šestomjesečnog izvješća istaknuo kako Tele2 podaje svoje poslovanje u Hrvatskoj i kao takvog ga smatraju završenim i posebno to ističu tijekom cijelog izvješća. Čak ga i ne prikazuju u grupnim rezultatima nego navode kao „Tele2 Croatia is reported as a discontinued operation for all periods“ odnosno nema više Tele2 Hrvatska kao dijela grupacije.