Internet na TV-u, TV na Internetu: konvergencija audiovizualnog prostora

Internet na TV-u, TV na Internetu: konvergencija audiovizualnog prostora

Europska komisija u svojem neumornom radu objavila je 24. travnja takozvanu Zelenu knjigu – Priprema za potpuno konvergentni audiovizualni prostor: rast, kreiranje i vrijednosti ("Green Paper - Preparing for a Fully Converged Audiovisual World: Growth, Creation and Values").

S obzirom na to da već sada milijuni korisnika sustižu ("catch up") svoje omiljene TV serije na pametnim telefonima, gledaju online sadržaj u svojem dnevnom boravku putem TV-a, ili stavljaju sadržaj koji su sami generirali online. U ovom trenutku se procjenjuje da u Europi postoji više od 40 milijuna TV prijemnika s mogućnošću povezivanja na Internet (tzv. "Connected TV"). Također se procjenjuje da do 2016. Godine će takvi prijemnici biti u većini kućanstava.

Ove promjene brišu tradicionalne granice između potrošača, elektronskih medija i Interneta. Stoga Komisija želi istražiti što takvo približavanje tehnologije i sadržaja znači za europski gospodarski rast i inovacije, kulturne različitosti i potrošače (pogotovo one koji trebaju prikladnu zaštitu, poput djece).

"Connected TV" bi mogla biti sljedeća "velika stvar" u kreativnom i digitalnom svijetu. Konvergencija znači da ljudi mogu uživati u širem izboru dostupnog sadržaja - ali pri tome može također stvoriti i određene poremećaje i izazove u postojećim sustavima i poslovnim modelima. Postojeći modeli su bili prilično statični sve do pojave "remetitelja mira" – Google, Apple, Netflix, Spotify, koji ne samo da mijenjaju navike korisnika, nego nameću potpuno nove standarde pristupu, kreiranju i korištenju multimedijskih sadržaja bilo gdje i putem bilo kojeg uređaja.

To se naravno ne sviđa postojećim igračima (Tv kuće, telekom operatori) koji njeguju drukčiji poslovni model i pristup, koji se ne temelji nužno na pristupu Internetu i nije globalan, već je u svojoj prirodi lokalan, kako su i njihove aktivnosti ograničene lokalno. Tu u igru ulaze i proizvođači TV uređaja sa svojim novim interaktivnim platformama, nudeći "pametne" TV uređaje.

Stoga Komisija predlaže široku javnu raspravu do 31. kolovoza 2013, o pitanjima kao što su: pravila igre - poticanje prikladnih uvjeta za dinamično tržišno natjecanje koje bi omogućilo europskim tvrtkama da se nose s konkurencijom, poglavito američkom; zaštita europskih vrijednosti (uključujući i slobodu medija) i interesa korisnika (npr. zaštita djece, pristupačnosti za osobe s posebnim potrebama); jedinstveno europsko tržište i standardizacija; financiranje kreiranja sadržaja i otvorenost i medijski pluralizam.

Ova pitanja su već neko vrijeme u fokusu u nekoliko zemalja EU (francuska, Njemačka, Italija, V. Britanija) kao i Europskog parlamenta. Pogledi se razlikuju o tome kako pristupiti konvergenciji i koja bi bila rješenja, ovisno s koje točke gledišta se pristupa pitanju (TV i medijske kuće, pružatelji sadržaja, telekom operatori, proizvođači TV uređaja). Neki pozivaju na neposrednu promjenu pravila i propisa, neki traže status quo dok se ne vidi kuda će razvoj dovesti cijelu priču, dok treći zazivaju samoregulaciju i ko-regulaciju. Zelena knjiga ne pretpostavlja unaprijed nikakva rješenja, već ostavlja otvorenim za komentiranje koji bi smjer i zašto bio prikladan u ovom trenutku.

Europsko zakonodavstvo koje se odnosi na ovo područje je Direktiva o audiovizualnim i medijskim uslugama, koja ima za cilj osigurati jedinstveno tržište i pravnu sigurnost za europsku medijsku i audiovizualnu industriju, stvaranjem jednakih uvjeta za emitiranje audiovizualnih i medijskih sadržaja. Kako je konvergencija Interneta i klasičnih elektroničkih medija već činjenica, postavlja se pitanje da li postojeći regulatorni okvir odgovara tom izazovu.

U Europi, ovo je pitanje zapravo između nacionalnog pristupa koji postoji gdje u načelu svaka država članica EU ima svoje medijske kuće, poglavito nacionalne (kao HRT u Republici Hrvatskoj) i privatne medijske kuće (RTL, Nova TV), i nacionalne telekom operatore, koji se teško mogu boriti sa medijskim uslugama temeljenim na korištenju Interneta (kao na primjer You Tube).

S obzirom da medijske kuće žive od oglašavanja, spajanjem TV uređaja i Interneta, glavni prihod medijskih kuća dolazi u pitanje. Posebno pitanje je također da su usluge elektroničkih medija u velikoj mjeri regulirane, dok usluge koje se mogu koristiti putem Interneta nisu. Kada se tome pridodaju i različite aplikacije koje bi se mogle koristiti putem TV uređaja, teško je odrediti gdje je više granica i tko zapravo pruža koju uslugu.

S obzirom da Republika Hrvatska 1. Srpnja postaje punopravna članica Europske unije, a da ova javna rasprava traje do kraja kolovoza, bilo bi mudro da se nadležna tijela pozabave ovom temom i da ne budu samo pratitelj i primjenitelj svega što kaže Europa, već da malo promisle što bi to značilo u Hrvatskoj i da li postoje i neke mogućnosti a ne samo "prijetnje".

Još iz kategorije

INOVACIJA … i „apsolutiziranje“ edukacije

INOVACIJA … i „apsolutiziranje“ edukacije

19.02.2019. komentiraj

Kao namjernu ili slučajnu reakciju na www.facebook.com/EdukacijaNajvaznija/ saborski zastupnik Marko Vučetić (nezavisni) je objavio sljedeće osporavanje: „Kada se izolira određeni segment stvarnosti i pritom se apsolutizira, nikada se ne rješava problem, nego se otvara put za neku novu tiraniju. Obrazovanje se rješava obrazovanjem i obrazovnim politikama (a ne politikom u obrazovanju), zdravstvo zdravstvom i zdravstvenim politikama (a ne politikom u zdravstvu), vladavina prava poštivanjem zakona i kreiranjem zakona koje treba provoditi (a ne provođenjem politike u pravosuđu).... No, kontekst u kojem djelujemo kontekst je simulacije zbilje i dominacije PR-a. Tu se gubi razlika između zbilje i privida, odnosno privid i zbilja se promatraju kao istorazinske datosti. Onaj tko zbilja zna i onaj tko prividno zna, onaj tko zbilja liječi i onaj tko prividno liječi, onaj tko zbilja provodi zakone i onaj tko prividno provodi zakone postaju isti.

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

18.02.2019. komentiraj

Poslovna klima u Hrvatskoj daleko je od motivirajuće ili inspirativne. No, postoje pojedinci i njihove kompanije koji ne posustaju i kao iznimke koje potvrđuju pravilo prkose gospodarskoj letargiji. Svjedočimo raznim strukturama društva koji podliježu dostupnim regulativama i zakonima: mladi se kroz HUB-ove i start-up projekte bore za svoje mjesto, uz očigledno da će, ako im se pruži prilika, napustiti Hrvatsku. Starije koji će ostati na svojim radnim mjestima jer ne vide bolje pozicije ili su uz brojne obveze u svojoj zemlji onemogućeni otići. I one nas između koji pokušavamo pronaći svoje mjesto i to mjesto napraviti uspješnijim.

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

15.02.2019. komentiraj

Kompletirani su rezultati svih domaćih telekoma i prema posljednjim koji su izašli najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma može se lako konstatirati kako je tržište telekom rješenja i usluga u Hrvatskoj stabilno i da nastavlja rast. I HT kao najjači domaći telekom bilježi rast prihoda u Hrvatskoj za 0,6 posto, dok je taj prihod nešto manji ako se pribroje i rezultati Crnogorskog Telekoma.