INOVACIJA … postoji li u proizvodnji?

INOVACIJA … postoji li u proizvodnji?

Foto: Dražen Tomić

Na seminarima i studiju inovacije u pravilu započinjemo navođenjem vrsta inovacije. U 9. i 10. članku ove kolumne je pojašnjena glavna „tipologija“ inovacije – njezina „razina“: od male (inkrementalne) preko velike (radikalne) do one koja „mijenja pravila igre („disruptivne“). Ova posljednja zamjenjuje postojeću tehnologiju ili poslovni model  novim, inovativnim. Podrobnosti o povijesnom razvoju  inovacije je u važnom istraživačkom radu obradio Maxim Kotsemir, članak OVDJE.

Akademska literatura i svakodnevna praksa ukazuju da osim razvrstavanja inovacije po razini njezinog utjecaja postoji mnogo drugih aspekata diferenciranja (dimenzija, tipova). To mogu biti: ishodi inovacije (proizvod, usluga, proces, poslovni model, itd), izvor inovacije (interna/vanjska), generirana vrijednost (socijalna, financijska, ekološka, …) itd itd.

U ovom članku se bavimo razvrstavanjem inovacije po fazama njezina provođenja, dakle segmentima inovacijskog procesa. Za praktično upravljanje inovacijom je taj kriterij možda najvažniji ., On korisnicima pojašnjava koje skupine aktivnosti treba provoditi unutar poslovnog procesa inovacije. To se ne može prikazati jednoznačno zato, jer praktički svaki uvaženi akademski autor ili inovacijski praktičar proces opisuje drugačije. Ovdje se ograničavamo na dva glavna pristupa:

  • Inovacijski proces ide od ideje preko proizvodnje do evaluacije uspjeha inovacije
  • Inovacijski proces završava s formiranjem „prijedloga vrijednosti“ („value proposition“)  inovacije; faza realizacije nije dio inovacijskog procesa, već predstavlja novi ciklus „predlaganja vrijednosti“.

 


JESTE LI ZNALI?

… da se važnošću inovacije počelo baviti još prije mnogo desetljeća? Već tada su istaknuti ekonomski znanstvenici promišljali utjecaj inovacije. Studirali su zakonitosti u ranoj industrijskoj proizvodnji i slobodnom tržištu, gdje su inovacije bile činitelj uspjeha ili neuspjeha. Tada su poduzetnici i inženjeri u raznim područjima uvodili epohalne novosti, gdje su izumi pretvarani u tržišni uspjeh, a da to zapravo nisu vodili pod pojmom „inovacije“. Pogotovo nisu koristili sustavne procese upravljanja inovacijom. Kao dobar primjer za to možemo spomenuti Henry Forda, možda najvećeg industrijskog inovatora svih vremena, koji se u svoje vrijeme nije nazivao inovatorom.

Mnogo kasnije su važnost inovacije formulirali ekonomski znanstvenici, među prvima Schumpeter, koji 1943. zaključuje ovako:

„osnovni impuls koji pokreće i održava u pogonu kapitalistički stroj dolazi od:

  • novih potrošačkih roba
  • novih metoda proizvodnje i distribucije
  • novih tržišta
  • novih snaga industrijske organizacije.“

Ovo je jedna od prvih tipologija područja u kojima se očituje inovacija.


Slično se očituju i drugi autori. Štoviše, dugo je vremena trebalo dok se nije razrušio mit o 1:1 vezi između inovacije i proizvodnje. Čak i danas, u društvima i organizacijama (tvrtke i ustanove) vlada opće uvjerenje kako se inovacija primjenjuje jedino na fizičke proizvode. Time se inovacija reducira na dizajn proizvoda, izum i patent, te slijedni financijski efekt. Takav pristup je pogrešan zato što postoji ogroman potencijal inovacije i u drugim područjima primjene: procesima proizvodnje, organizacijskom ustroju, poslovnim modelima i odnosima, poboljšanju efikasnosti i sigurnosti radnog mjesta itd. Zato je „de facto“ standard CEN/TS 16555-1 ovu tipologiju definirao na sljedeći način (bazirano na OECD definiciji):

„Uvođenje

  • novog ili značajno poboljšanog proizvoda
    • robe ili
    • usluge, ili
  • procesa,
  • nove marketinške metode ili
  • nove organizacijske metode u poslovnoj praksi,
  • organizacije radnog mjesta ili
  • vanjskih relacija.“

Podcrtali smo „proces“ zato jer on obuhvaća i „proizvodni proces“, odnosno izradu proizvoda („manufacturing“). Važni autori u području inovacije (Drucker, Porter, Christensen, Trott) na ovaj ili onaj način smatraju proizvodnju dijelom inovacijskog procesa. S tim pristupom se osobno slažem. Drugi pak autori proizvodnju (pa čak i razvoj!) isključuju iz inovacijskog procesa. Jedan od njih je Greg Yezersky, autor GTI – General Theory of Innovation. On osporava definiciju inovacije koja sadrži „proizvodnju“ tvrdnjom da inovacijski proces završava oblikovanjem „prijedloga vrijednosti“ („Value Proposition“):

Sve nakon ovoga je realizacija a proizvodnja ne može povećati „vrijednost inovacije“.

Drugi važni autori (David Williams i Gert Staal, TIM Foundation) – svode inovaciju na tri slova: DDD – Discover/Develop/Deploy (Otkriti/Razviti/Raširiti):

Uvažavajući razloge zašto  ovi i neki drugi autori isključuju proizvodnju iz inovacijskog procesa, zastupam drugačiju logiku: svrha strukturiranja inovacijskog procesa je postizanje najbolje moguće implementacije. Možemo tome pristupiti na način da svaku novost u proizvodnji proglasimo novim inovacijskim ciklusom, kako to predlažu spomenuti autori.

Ovakav se pristup primjenjuje u većini alata za upravljanje inovacijom. To su alati za upravljanje ideacijom, koji završetak svojeg procesa predaju projektima razvoja/proizvodnje/distribucije. Drugačiji pristup je da se unapređenja u proizvodnji smatraju doprinosom vrijednosti inovacije. Kao primjer možemo uzeti upravo spomenutog Henry Forda: bio bi propao, da pomoću inovacije proizvodnog procesa (po uzoru na viđenu pokretnu traku  u klaonici!) nije uspio ubrzati proizvodnju. Time je postigao proizvodnju količina koje su omogućile da cijena automobila bude ispod tada prihvatljive granice od 100$. Pri tome u izvornoj tehnološkoj inovaciji samog proizvoda – automobila – nije mijenjao ništa, dakle proizvodnja je dodavala vrijednost izvornoj inovaciji.

Faze u inovacijskom procesu su jedan od načina strukturiranja inovacije. Sve do sada prepoznate tipove ćemo nabrojati i opisati u ovoj kolumni sljedeći ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

 

Još iz kategorije

Zašto Linux kao operativni sustav ne dominira na desktop PC-ima?

Zašto Linux kao operativni sustav ne dominira na desktop PC-ima?

08.06.2022.

Linux je besplatan i otvoren operativni sustav, koji je kreiran prije više od 30 godina, ali je njegova popularnost počela iznimno rasti tek unazad desetak godina. Uvjetno rečeno jer čini tek 2,35 posto udjela na tržištu.

Kibernetička sigurnost: Što je SBOM i zašto se kompanije sve više njime bave

Kibernetička sigurnost: Što je SBOM i zašto se kompanije sve više njime bave

07.06.2022.

U vrijeme kada korporacije i države trebaju odgovoriti na sve više opasnosti iz softverskog lanca opskrbe, sve važnije postaje imati kvalitetni SBOM.

Video igre su audiovizualna djelatnost i vrlo su jasno regulirane

Video igre su audiovizualna djelatnost i vrlo su jasno regulirane

23.05.2022.

Gaming industrija, odnosno industrija video igara (PC igre, mobilne igre, igre na konzolama i browser/social network igre) jedna je od najbrže rastućih industrija čija vrijednost prelazi brojku od 100 milijardi dolara. Time ova nova industrija premašuje globalnu filmsku i glazbenu industriju, a pametni uređaji unijeli su veliku promjenu u razvoj gaminga i učinili ga omiljenom zabavom za sve, bez obzira na godine.