INOVACIJA ... postanite e-Građani uz pomoć knjižnice!

INOVACIJA ...  postanite e-Građani uz pomoć knjižnice!
Dražen Tomić

U prošloj smo kolumni naveli da prihvaćanje sustava e-Građani ide „puževim korakom“. Vjerojatno mjerodavnima neće biti drag prikaz roka do završetka projekta ovim tempom: 2043. godina. Ljutiti se na „glasnika“ ove loše vijesti ne rješava ništa. Potrebno je napraviti plan do kada i kako implementirati inače odličan sustav  da od njega imaju koristi ako ne svi, a ono velika većina građana.

Da bismo pomogli onima koji su zaduženi za provođenje projekta e-Građani, pokušajmo  analizirati koji su mogući uzroci ovako slabom odazivu u korištenju sustava:

  1. Nedovoljan PR za sustav („A što je to e-Građani?“)
  2. Generalni strah građana od novih tehnologija:
    1. Strah od korištenja („Ja to neću znati koristiti!“)
    2. Strah za sigurnost podataka („Netko će čitati moje podatke!“)
  3. Generalna neangažiranost građana („Ne da mi se otići u Finu po certifikat!“)
  4. Neraspoloživost osobne infrastrukture („Nemam Internet doma!“)
  5. Spektar usluga:
    1. Nedovoljan broj usluga („Tu ionako ne mogu izvaditi osobnu iskaznicu niti putovnicu!“)
    2. Usluge nisu mandatorne preko e-Građani („Mogu to napraviti i telefonom ili na šalteru!“)

Sada kad smo pretpostavili pojedinačne uzroke problema neprihvaćanja sustava, možemo predložiti rješenja. Budući da se većinom radi o lošoj percepciji sustava od strane korisnika, primarno im je osigurati svaku vrstu potpore. Četiri su komponente te potpore:

  • informiranje,
  • educiranje,
  • pomoć u radu (help)
  • infrastruktura.

To sve trebaju i mogu osigurati javne službe na državnoj i lokalnoj razini. Ako pođemo od kraja, mnoge javne institucije mogu građanima koji nemaju internetski priključak ili uopće nemaju računalo na raspolaganje staviti osnovnu infrastrukturu. Evo primjera  u jednoj u školskoj knjižnici:

Dalje ostaje teži dio posla: informirati građane, educirati ih i pomoći u radu. Jedno od najprikladnijih mjesta za takvu aktivnost su javne knjižnice.

JESTE LI ZNALI?

... da je već pokrenut projekt „Postanite e-Građani uz pomoć knjižnice“? Vjerojatno niste, jer iako se na tome radi već koju godinu na samo jednom je mjestu u funkciji, gotovo je sigurno da Vi niste bili sretnik koji je uopće mogao saznati za ovo:

Na početku treba reći da  ovaj projekt Gradskih knjižnica Zagreb u inicijalnom konceptu zaslužuje svaku pohvalu Jednako takvu pohvalu zaslužuje i inicijalno financiranje potrebne infrastrukture od strane grada Zagreba u gradskoj knjižnici na Starčevićevom trgu 6 u Zagrebu (vidi OVDJE). Posjetitelji knjižnice dobivaju letke i upoznati su s uslugom koju mogu dobiti  u knjižnici. Osoblje je vrlo angažirano i kvalificirano. Osim edukacije korisnici dobivaju i potporu u samostalnom radu na računalnoj infrastrukturi u knjižnici.

Također je pohvalno da se entuzijazmom knjižničara ovaj projekt širi i izvan Zagreba, vidi OVDJE inicijativu u Koprivnici.

Da, ali? (To je u japanskoj finoći navod za NE!). Zašto NE? Zato što ovaj projekt boluje od iste „bolesti“ kao i njegov stariji i veliki brat „e-Građani“! Nažalost, u Hrvatskoj prečesto uvodimo inovacije koje to zapravo nisu obzirom da godinama ostaju na razini modela ili pilota. Inovacijom se ne može zvati neka dobra ideja koja još nije u realizaciji kao niti realizacija na malom uzorku ili na nivou prototipa.

U slučaju cijelog sustava e-Građani obuhvat <10% građana u protekle 2,5 godine je samo pilot. Isto tako, kako god pilot e-Građani potpore u knjižnici bio pozitivan, to još uvijek nije inovacija ako se provodi samo u jednoj knjižnici (od 40 njih!) grada Zagreba uz samo par polaznika edukacije samo jedan dan u tjednu.

Podsjetimo se jednostavne definicije inovacije:

„Novost koja donosi održivu korist!“

Kao prvo, upitna je ukupna društvena korist projekta kojim se podupire svega stotinjak polaznika godišnje, a na državnoj razini bi toga trebalo biti 300-400.000 ako bismo željeli imati punu pokrivenost sustava e-Građani za dugih 10 godina! Kao drugo, već se pokazalo da projekt nije održiv: za model (jer jedno radno mjesto nije niti pilot!) je grad Zagreb dao sredstva za potrebne resurse. Hvala mu, vrlo pohvalno! No za širenje modela sredstva nisu odobrena, dakle ponavlja se uobičajena priča da se izdvoje neka inicijalna sredstva, a nastavak rada (širenje, održavanje) nije osigurano. To znači projekt „Postanite e-Građani uz pomoć knjižnice!“ nije inovacija u pravom smislu te riječi, prije svega jer nije održiv!

Javne knjižnice su dio javnoga sektora koji je općenito niske inovacijske kulture. Tehnološke novosti su javnom sektoru na raspolaganju isto kao i u privatnome. Dakle tzv. „technology push“ - nova tehnologija koja „gura“ inovaciju - je prisutan. No ne postoji „market pull“ - tržišni razlozi koji „vuku“ tvrtke realnoga sektora da budu inovativne jer će inače propasti. To se organizacijama javnog sektora ne može desiti. Zato umjesto „market pull“ u organizacijama javnog sektora treba postojati „authority pull“ - dakle posvećenost vodstva organizacije inovaciji! Time bi se izbjegli ovakvi slučajevi započinjanja realizacije neke u osnovi odlične ideje, a onda posustajanje u širenju i održavanju. Takvom manjkavom održivošću se gasi i samo korištenje sustava koji su mnogo obećavali i potrošili. O tome kako se treba promijeniti inovacijski „mindset“ u javnom sektoru, više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant