INOVACIJA ... komunikacija u otvorenoj inovaciji

INOVACIJA ...  komunikacija u otvorenoj inovaciji
Dražen Tomić

Koja je razlika između poštanskog sandučića za ideje (fizičkog ili elektroničkog) i „open innovation“ platforme poput www.zg-inovacija.eu?

Dakle, između fizičke pošte, e-maila i mreže:

„Sandučić za ideje“ je često jednosmjeran. Građani nekuda šalju svoje prijedloge a možda im netko i odgovori što, je u najboljem slučaju dijalog ( = razgovor između dvije osobe). U slučaju otvorene inovacije koja funkcionira na bazi moderne internetske platforme radi se o 100% mrežnoj komunikaciji između neodređeno velikog broja sudionika.

Ta mrežna komunikacija zapravo znači da u otvorenoj inovaciji postoji mogućnost komunikacije „svakoga sa svakim“. Uz evidentne prednosti (bolje dijeljenje, razmjena informacija) ovakav „okoliš“ predstavlja značajan komunikacijski izazov za sve sudionike. Kao i svagdje drugdje u inovaciji sudionici se nalaze pred dilemama koju čini odabir dvije ili više opcija. Evo samo nekih od dilema:

Ideatori (građani u crowdsourcingu):

  • U tekstu je potrebno paziti na formu, dati neku ilustraciju?
  • Prijedlog treba biti kratak ili elaboriran (detaljno i stručno)?

Moderatori („content managers“, ujedno glasnogovornici nadležnih):

  • Već za samo preliminarno prihvaćanje ideje već je nužna odluka nadležnih
  • Odbiti ideju iziskuje napor u argumentaciji
  • Ponašati se birokratski: pokazati da ideja nije u skladu s procedurom

Nadležni (donositelji odluka):

  • Prihvatiti ideju znači implicite potvrditi neku slabost u vlastitom okruženju
  • „Šutnja administracije“ ili općeniti odgovor, te proglašavanje nenadležnosti je u pravilu prvi izbor.

JESTE LI ZNALI?

... da je zanimanje- profesija budućnosti „upravljanje sadržajem“, hrvatski prijevod od „content management“? To je jedna od glavnih funkcija za koju u crowdsourcingu treba imati kvalitetne „moderatore“, osobe koje će uređivati i filtrirati sadržaj koji daju ideatori, ali i odgovore nadležnih u organizaciji.

Jasno je da takvih kadrova  s formalnom edukacijom još nema, pa je dobro vidjeti stana iskustva, o kakvom se profilu stručnjaka radi:

Pitanje je kojih to pet osnovnih vještina treba imati „content manager“. Struka  u najsažetijem obliku navodi sljedeće :

  1. Novinarsko obrazovanje
  2. Digitalna intuicija
  3. Pojam o poslovanju
  4. Zaljubljenost u (svoj) posao
  5. Socijalni DNA

U svakom slučaju: jake uredničke vještine!

Sve ovo vrijedi generalno za objavu bilo kojih poslovnih sadržaja na Internetu. Posebno za inovacijski crowdsourcing treba naglasiti da „content manager“ treba dodatno znati uspostaviti ravnotežu između svih sudionika, u skladu s njihovim očekivanjima:

  • Ideatori očekuju da plasiraju ideju na najlakši mogući način
  • Srednji menadžment ima obvezu baviti se s idejama koje remete „uhodani red stvari“
  • Visoki menadžment treba promovirati inovacijsku kulturu, ali se nalazi između „čekića i nakovnja“:
    • konzervativnog srednjeg menadžmenta i
    • dioničara koji su zagrijani za inovaciju sve dok je uspješna.

Ovdje ćemo dati jedan primjer dileme vrlo aktivnog ideatora u www.zg-inovacija.eu. Njegov izvorni tekst je bio:

zagrepčani žele učestvovati u kreiranju i uređenju svoje lokalne sredine.žele donirati svoj rad vrijeme i znanje svojoj mjesnoj zajednici.čistiti okoliš podučavati đake pokloniti vrijeme usamljenoj starijoj osobi.pokloniti voće i povrće iz svoga vrta

Moderator je uočio neurednost te izvorne objave, dodao sliku i bez izmjene teksta uredio ovaj prijedlog inovativne ideje ovako:

Ovaj primjer je instruktivan u pogledu paradoksa koji govori o odnosu između „ideatora“ i „egzekutora“. Iako „egzekutori“ često blokiraju inovativne ideje i postoji stereotip o njima kao o „bad guys“. Ali i „ideatori“ ponekada znaju biti „svojih para vrijedni“. U ovom primjeru imamo prijedlog ideje koji je napisan neuredno, slučajno ili namjerno ima oblik maksimalne „razbarušenosti“ toka  misli: nema blenka poslije interpunkcije, nema velikog slova na početku rečenice, ima masu pogrešaka. Misli su nabacane „zbrčkano“. To s jedne strane daje utisak kreativnosti, ali s druge predstavlja nepoštivanje „egzekutora“, onih koji evaluiraju i ostvaruju predloženu ideju.

Komunikacija u otvorenoj inovaciji zavisi ne samo o osobnostima, nego i o ulogama sudionika. Koje su glavne osobitosti tih skupina sudionika u inovacijskom procesu  u blokiranja ili potpore otvorenoj inovaciji - više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant