INOVACIJA … i utjecaj poslovnih anđela

INOVACIJA …  i utjecaj poslovnih anđela

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

U prethodnoj smo kolumni u svezi poslovnih anđela odgovorili na pitanja ŠTO?, ZAŠTO? i KAKO? , pa ponovimo:

  • ŠTO su poslovni anđeli: ljudi koji vlastite vrijednosti (ne samo novac!) ulažu u tuđe poslovne poduhvate, najčešće u početnoj fazi;
  • ZAŠTO to rade: jer nedostaje institucionalne potpore u počecima poslovnih napora pojedinaca;
  • KAKO to oni rade: svoj novac i druge vrijednosti objavljuju na mreži poslovnih anđela, gdje „potražna“ strana objavljuje svoje potrebe.

Ovdje ćemo pokušati dati odgovore na još dva strateška pitanja:

  • GDJE (koje zemlje, regije) su vodeće u aktivnostima poslovnih anđela;
  • KOLIKO se novca „vrti“ u ovoj aktivnosti važnoj za inovaciju?

Pretraživanje „business angel“ i „angel investor“ na Google daje enormnih > 3 milijuna hitova. Za ovu priliku ćemo koristiti OVAJ španjolski izvor. Zašto je odgovor na pitanje GDJE? upravo „Španjolska“, bit će odmah lako razumljivo iz daljeg teksta!

Njihova definicija business angela je:

„Anđeoski investitor ili poslovni anđeo je bogata osoba koja svojim novcem osigurava početak poslovanja, obično u zamjenu za dionice tvrtke.

Osim novca oni također pružaju svoje poslovno znanje kao doprinos razvoju tvrtke.

Danas poslovni anđeli formiraju grupe ili se pridruže klubovima za dijeljenje svojeg kapitala.“

Na stranici je i link na kratki instruktivni video pod naslovom „Kojih 7 stvari mislite da znate o poslovnim anđelima?“ (OVDJE na Youtube):

1. Poslovni anđeli investiraju samo u svojoj regiji!?

  • NETOČNO: oni traže najbolje ideje i timove bez obzira odakle dolaze!

2. U Europi postoji tek mala skupina poslovnih anđela!?

  • KRIVO: danas u Europi ima oko 260.000 poslovnih anđela!

3. Poslovni anđeli su stariji poduzetnici koji više nemaju veze s novim trendovima!?

  • POGREŠNO: nova mlada generacija poslovnih anđela se pojavljuje!

4. Poslovni su anđeli uspješni jedino u Americi gdje su financirali Google, Facebook, Skype, Rovio, …!?

  • OPROSTITE: nabrojano su poslovni poduhvati koje su zapravo financirali Europski poslovni anđeli!

5. Investicije od strane poslovnih anđela su manje nego one od strane rizičnog kapitala („venture capital“)!?

  • ODAKLE VAM TO: u nastajuće tvrtke je za 2012. investirano od strane VC fondova 1,9 mlrd EUR, a od strane BA 5,1 mlrd EUR!

6. Poslovni anđeli su „vukovi“ koji žele preuzeti puni nadzor nad start-up kompanijom!?

  • ČUDNO: ne bismo li ih tada zvali „poslovni đavoli“, a ne anđeli? Pa ipak, imaju vučju narav u pogledu toga da investiraju „u čoporu“: to je kao da imate poslovnog prijatelja koji poznaje ljude koji poznaju ljude…

7. Poslovnim anđelima je na pameti samo novac!?

  • UPRAVO OBRATNO: baš oni (za razliku od banaka i VC-a) ne donose samo novac nego i poslovna znanja i veze.

Iznenađujući odgovori na kratki kviz u istom videu:

  • Najbolje porezne olakšice za poslovne anđele imaju: Ujedinjeno Kraljevstvo i Turska!
  • Gdje je najbolja sustavna potpora mreži poslovnih anđela: Španjolska!
  • Gdje je najbolja podjela investicijskih rizika poslovnih anđela: Irska!
  • Koje dvije zemlje najviše dodatno investiraju u projekte poslovnih anđela: Portugal i Nizozemska!
  • Koja zemlja ima najrazvijeniju i najaktivniju mrežu poslovnih anđela: Finska!
  • Koje su dvije najbolje zemlje po volumenu investiranja poslovnih anđela: Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolska:

Ovaj edukativni video je napravio www.eban.org - The European Trade Association for Business Angels, Seed Funds and Early Stage Market Players.

Odakle uopće ideja povezivanja investiranja i „anđela“, vidite u okviru „Jeste li znali?“.

­­­­JESTE LI ZNALI odakle dolazi pojam „poslovni anđeo“? Dolazi s Broadwaya: tamo su bogataše koji su ulagali u kazališne produkcije nazivali „anđelima“.

Nije sve ostalo samo u Americi: OVDJE platforma koja poziva da postanete „Theatre angel“ na kazališnom West Endu (London, UK):

Već na njihovoj sljedećoj stranici http://theatreangels.com/how-it-works/ navode „disclaimer“ o velikom riziku i mogućem gubitku cijelog ulaganja:

„West End i produkcije turneje u cjelini financiraju se kao jedinstven i zasebni entitet pri čemu svaka produkcija ima vlastiti kapital i troškove.

Kapitalizacija se podiže putem nezavisnih investitora ili "anđela", koji pojedinačno ulažu određeni ugovoreni iznos sredstava u kapital i čija obveza završava na tom iznosu.

Prva dobit iz proizvodnje uvijek ide ravno natrag tim ulagačima, sve dok ne povrate početno ulaganje, nakon čega se proizvodnja smatra profitabilnim. Nakon što se ovaj kapital otplaćuje, ulagači će sudjelovati u 60% dobiti produkcije pri čemu proizvođači zadržavaju preostalu dobit od 40%.

Uobičajeno minimalni iznos potreban za ulaganje u komercijalnu dramu ​​iznosi 5 000 £, a za mjuzikl oko 20.000 funti, ali je moguće manje ulaganje u dogovoru s producentom. Ulaganje u komercijalno kazalište je izuzetno rizično a investitori mogu izgubiti svu svoju investiciju, no može biti i vrlo isplativo a beskrajno je zanimljiviji, zabavniji i glamurozan poslovni poduhvat u usporedbi s mnogim drugim investicijama.“

Ovdje vidimo da kazališni anđeli sudjeluju i u A-produkcijama:

Na vrlo sličan način funkcioniraju i „obični“ poslovni anđeli: povjerenje u projekt, ideju ili osobu je mnogo važnije od klasične investicijske metrike.

 

Tko se želi stručnije informirati o poslovnim anđelima može to učiniti na Investopediji OVDJE. Naročito je važno znati da je u financijski razvijenim tržištima i sektor „anđeoskog investiranja“ striktno reguliran. Na primjer, SEC u Americi određuje:

Tko može biti anđeo investitor?

Anđeoski investitori moraju zadovoljiti standarde Komisije za vrijednosne papire (SEC) za akreditirane investitore. Da biste postali anđelski investitor morate imati minimalnu neto vrijednost od milijun dolara i godišnji prihod od 200.000 dolara.

U Hrvatskoj financijska tržišta slabo prepoznaju poslovne anđele. HANFA takvu vrstu financijske aktivnosti niti ne spominje.  Koliki je stvarni utjecaj poslovnih anđela u RH najbolje se vidi iz uloženog kapitala:

  • Europa 2010: 4,5 milijardi US$
  • SAD 2010: 20,1 milijardi US$
  • Hrvatska (CRANE) 2008-2015: > 20 milijuna kn

(Izvor: https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst:1689/preview )

Ako to svedemo na otprilike usporedive brojke, dobivamo sljedeću omjere:

 

US$

GDP

Udio BA u GDPu

EU

4.500.000.000

16.332.631.000.000

0,028%

USA

20.100.000.000

18.624.475.000.000

0,108%

RH

cca. 1.500.000

57.137.000.000

0,003%

Ispada da je u EU je udio financiranja BA u BDP-u oko 10x veći,  a u SAD-u oko 30 puta veći od našeg! Jedan od uzroka tome je naravno opća loša investicijska klima i niska investicijska kultura u RH. Dodatni „uteg“ na aktivnost poslovnih anđela je slaba edukacija o toj vrsti poslovanja. Ove godine bi zato trebala proraditi hrvatska BAA – Business Angels Academy – više o tome u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

 

Još iz kategorije

INOVACIJA …  u edukaciji – izazov lošeg utjecaja okoline na djecu

INOVACIJA … u edukaciji – izazov lošeg utjecaja okoline na djecu

21.08.2018. komentiraj

Često me kritiziraju da su moji članci previše „tehnologizirani“ odnosno „digitalizirani“ ili „internetski bazirani“. To se naročito odnosi na uvjerenje o automatizaciji kao mogućem doprinosu (spasu?) obrazovnog sustava. Podsjećam na temeljni rezon takvog mojeg pristupa obrazovnom sustavu: zbog ogromne „potražnje“ za edukacijom (najmanje milijardu polaznika svih vrsti i razina obrazovanja) UN je u svojoj analizi globalnog edukacijskog sustava izračunao da je  u narednih 14 godina potrebno regrutirati gotovo 70 milijuna (!) nastavnika za primarnu i sekundarnu edukaciju. To konkretno znači diplomiranje 5 milijuna novih nastavnika godišnje! „Mission possible“?

KOMENTAR: Krećemo s velikom analizom ICT tržišta

KOMENTAR: Krećemo s velikom analizom ICT tržišta

14.08.2018. komentiraj

Ljeto je možda vrijeme kiselih krastavaca, samo za neke jer ICTbusiness.info i ove godine u suradnji s tvrtkom Bisnode i portalom Poslovna.hr kreće u veliki analizu domaćeg ICT tržišta. Ove godine analizirat ćemo tržište ponovno prema NKD odnosno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i to tako da su tvrtke podijeljene u tri velika segmenta – telekomunikacije i komunikacije, računala i softver.

INOVACIJA …  s Moodle rješenjem za Automated/Adaptive - learning

INOVACIJA … s Moodle rješenjem za Automated/Adaptive - learning

13.08.2018. komentiraj

Po tko zna koji put moramo spomenuti kako se svaka inovacija može prikazati dilemom ili proturječjem. Time smo završili i prethodnu kolumnu i naveli moguće  pristupe kao „best-in-class“ komponente adaptivne poduke i dobro ih integrirati ili „paketsko“ rješenje u kojem na jednoj platformi radimo adaptivnu poduku. Kao i obično, nema jednoznačnog odgovora niti u ovoj dilemi. No važno je da smo svjesni ovih opcija kao i  da bez subjektivne naklonosti („bias“) odlučujemo koja je u našem slučaju najbolja.