U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako je jednostavno odbiti inovativnu ideju:
„Kod nas je situacija ovakva ..., pa prijedlog nije provediv!“
Osim ostaloga, tu imamo i NIMBY („Not in my backyard!“) pristup:
„U drugim predmetima, na drugim fakultetima, u drugim razinama školovanja, s drugačijom organizacijom predavanja, s manje studenata, na postdiplomskom itd itd je svaka inovacija super, ali kod mene nažalost NIJE PRIMJENJIVO!“
Otpor promjenama, naročito u ustanovama javnog sektora, koje zbog nedostatka inovacije „ne mogu propasti“ sasvim je razumljiv. Ovdje ukazujemo kako kao protuargument treba upotrijebiti standardne alate evaluacije inovacija. Otpor inovaciji se najčešće opisuje kao problem za čiju je analizu najbolja više puta spominjana 5W2H metoda. Rješenje za „problem“ prevelikog broja studenata za provođenje FC-a možemo u 5W2H shemi prikazati ovako:
Što: prevelik broj studenata!
Zašto: teško je imati uvid u velik broj studentskih radova (eseja), on-line rasprave i odgovora na kviz o gradivu!
Rješenje: provjera eseja može biti u „štih-probama“, može biti podloga za usmeni ispit; on-line rasprava može biti uglavnom između studenata („peer-review“); u slučaju raspolaganja SCORM-konformnim authoring alatom unutar obične prezentacije radi se kviz koji student popunjava za vrijeme pregleda prezentacije, dakle odlična kontrola za popunjavanje kvizova.
Tko: nezainteresiranost svih sudionika u nastavi!
R: studente treba motivirati bodovanjem aktivnosti, nastavnike treba potaknuti sama institucija! Velik broj studenata je povoljna okolnost za motivaciju!
Gdje: na on-line platformi koja je slabo poznata, pogotovo starijim nastavnicima!
R: Najjednostavnije mjesto je facebook, na njemu je većina studenata i asistenata. Oni trebaju dati odgovarajuću poduku nastavnicima koji nisu upoznati s ovom tehnologijom. Svejedno je koliki je broj studenata, oni će to savladati bez problema.
Kada: samo na postdiplomskom, gdje ima manje studenata?
R: Prethodno je pojašnjeno da je FC moguć i za velik broj studenata, samo tada treba raditi „na uzorku“ za svako predavanje
Kako: „Authoring“ audio i video snimkama predavanja zvuči prezahtjevno!
R: Već smo ranije pokazali da običan tekst ili PPT prezentacija može poslužiti kao podloga za unaprijed upoznavanje s gradivom sljedećeg predavanja. Kviz s nekoliko pitanja kao poticaj za pregled tog on-line materijala se može načiniti besplatno u nekoliko minuta. Za velik broj studenata je dobro imati SCORM-konformni „authoring“ alat koji omogućuje i upravljanje kvizovima.
Koliko (košta): za implementaciju i pogon FC-a nema financijskih sredstava!
R: Nikakva vanjska potpora nije potrebna za najjednostavniju realizaciju - facebook + Google Drive + PPT + GoogleForms. Sve mogu pripremiti i pogoniti sami nastavnici. Kada se metoda tako jednostavno uhoda ustanova može investirati u zajedničke „authoring“ i LMS licence. Studentske licence nisu potrebne jer sve ide preko preglednika a broj studenata ne utječe na cijenu.
Iz ove se kratke analize vidi da za „problem“ velikog broja studenata imamo rješenje! Za drugi „problem“ rotacije nastavnika se opravdanje može naći samo u činjenici da je lakše „nagovoriti“ jednog ili dva nastavnika na promjenu metode nego desetak njih. Iskustvo u „Upravljanju inovacijom“ u Algebri je u tom pogledu izuzetno povoljno. Pozvani predavači su s radošću prihvatili da na takav način održe svoja predavanja i odlično su prihvaćena od strane studenata što uključuje i njihov velik angažman u pisanju eseja i on-line raspravi.
JESTE LI ZNALI da Flipped Classroom nije rezerviran samo za osnovnu školu, niti samo za STEM područje predmeta? Umjesto da to dokazujemo na pojedinačnim primjerima, pogledajmo što o tome veli ozbiljna knjiga koja obuhvaća upravo područje o kojem govorimo: „Flipped Classrooms for Legal Education“, autora Wolff, Lutz-Christian (et al.), Springer Verlag 2016 (online)
U odlično strukturiranoj knjizi autori obrađuju sljedeća poglavlja
- Uvod
- Definiranje Flipped Classroom
- Pedagoška izvedivost Flipped Classrooms
- Kako razviti Flipped Classroom?
- Troškovi
- Case Study: Flipped Classrooms za ‘Zakon o međunarodnim poslovnim transakcijama“
Autori su za potrebe ove knjige analizirali ni više ni manje nego 213 (!) web-mjesta pravnih fakulteta u Americi, Australiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Aziji. Nasumično izabrani primjer s Bond University, Australia možete vidjeti OVDJE:
Dakle, ako to mogu primjenjivati stotine pravnih fakulteta po svijetu, uistinu treba jak razlog koji će nas uvjeriti da to kod nas nije moguće.
Iz prethodnoga se može zaključiti kako je odbijanje inovativnih prijedloga uvjetovano s tri moguće skupine uzroka:
- Lošom prezentacijom inovativne ideje
- Apriornim odbijanjem inovacije zbog subjektivnog otpora promjenama
- Objektivnim slabostima i rizicima koje nosi inovativna ideja.
Poredak ovih skupina uzroka zapravo definira proces „obrade“ inovativne ideje! Svi sudionici se u svakoj fazi trebaju potruditi dati svoj najbolji doprinos:
- Ideator treba dati dobru „pitching“ prezentaciju ideja, najviše na jednoj stranici, poželjno pomoću 6W2H metode
- Donositelj (preliminarne) odluke se treba suzdržati od apriornog odbijanja ideje („bias“)
- Svi sudionici trebaju uravnoteženo razmotriti inovativni kapacitet ideje, na primjer pomoću NAF+CC metode prikazane u prethodnim kolumnama.
No možda postoji i jedna „nulta“ faza, a to je odgovor na pitanje „Kako to da se toga do sada nitko nije sjetio?“. Naime, u najrazličitijim se područjima ljudi „hrvaju“ s problemima koje pokušavaju riješiti istom metodom kojom s problem stvoren, što je naravno najčešće „nemoguća misija“. Kako to prevladati na jednom svježem primjeru bit će prikazano u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
