Bavljenje inovacijom u obrazovanju u člancima ove kolumne je dovelo do niza pojmova koje bismo mogli ponoviti koristeći sljedećih pet kategorija:
- Konvencionalno obrazovanje ili poduka podrazumijeva sadašnju prevladavajuću metodu u Hrvatskoj, „ex cathedra“ predavanja, domaće zadaće i učenje, provjera znanja na (među)ispitima kroz testove ili usmeno;
- E-learning ili WBT/CBT (web/computer-based training) ima nastavni materijal je na računalnom mediju kao CD/DVD ili preko Interneta, uglavnom jednosmjerno od strane lekcije prema učeniku/studentu
- Flipped Classroom je kombinacija e-learninga i konvencionalne nastave (zato spada u skupinu „blended learning“), polaznik dobiva unaprijed nastavni materijal čije osnove treba savladati prije predavanja. Na nastavi se težište daje na primjere, dublju razradu uz angažman polaznika;
- Automated learning je poduka bez operativnog prisustva nastavnika, korištenjem naprednijeg sustava e-learninga koji omogućuje dvosmjernu interakciju s polaznikom;
- Adaptive learning je nadogradnja „automated learning“ na način da se u interakciji s polaznikom (prije i za vrijeme virtualnog predavanja) tijek i sadržaj prilagođuju optimumu za konkretnog polaznika. Konkretno iz sadržaja se isključuje dio koji je polaznik savladao, a gradivo se proširuje s dubljim i širim sadržajima za napredne polaznike.
Točke 4 i 5 su vrlo bliske, možemo ih imenovati kao „A / A - learning“. Kada ujedinimo pojmove „automatsko“ i „adaptivno“, definicija takve poduke bi bila:
„Personalizirana poduka bez prisustva nastavnika, prilagođena individualno svakom polazniku“
Implementacija A/A-learninga je disruptivna inovacija - novim pristupom zamjenjuje konvencionalni način poduke. U najbitnijem, nema više niti nastavnika, niti razreda! Kako Design Thinking može pomoći u takvoj disrupciji može se vidjeti mapingom pomoću pet faza u DT-procesu, kako za nastavnike tako i za učenike/studente u razredu:
- Nastavnici dobivaju novu ulogu: umjesto da predaju razredu, oni pripremaju i dorađuju on-line nastavni materijal, te dodaju upravljačke elemente u sustav (na primjer odjeljke on-line predavanja, uređuju FAQs, itd), pripremaju kvizove znanja, te analiziraju dobre i loše strane A/A tečajeva;
- Empatija: treba imati mnogo razumijevanja za nastavnike u konvencionalnom obrazovanju. Svake godine pričanje iste priče. Masovni zahtjevi na usvajanje nove ekspertize. Pokušaj prilagođavanja i sporim i naprednim učenicima/studentima.
- Definicija: Problem je opisan više nego jasno - nemogućnost praćenja novog i anticipiranje budućeg znanja. Najvažnije je da nema dosta nastavnika za rastuću potražnju za edukacijom. Osim problema, vidimo i priliku: središnji razvoj najboljih nastavnih materijala, prilagođavanje baš svakom učeniku/studentu.
- Ideacija: Suvremena tehnologija, uključivo i umjetna inteligencija, omogućuje da se gradivo prilagodi polaznicima, te da se prikupe informacije o njegovu napretku do najsitnijeg detalja. Tako lekcije idu točno u skladu s potrebama/mogućnostima polaznika, a povratna informacija u realnom vremenu prema polazniku i nadzoru procesa (strojnom i ljudskom).
- Prototip: Rješenja i sadržaji za A/A-learning već postoje u svijetu, eventualno treba načiniti kvalitetan prijevod. Prototip je u tom slučaju formiranje „playgrounda“ za isprobavanje metode na većem broju polaznika.
- Testiranje: Korištenje prototipskog rješenja na više uzoraka: više skupina polaznika (uključivo i kontrolnu koja uči isto gradivo konvencionalnom podukom), te primjena u više različitih nastavnih jedinica (gradiva). Rezultat analize testiranja treba biti evaluacija učinkovitosti (utrošeno vrijeme) i djelotvornosti (usvojeno znanje).
- Razredi (fiksne skupine polaznika) više ne postoje: sam naziv razred („klasa“) upućuje da se polaznici svrstavaju u neku više ili manje homogenu skupinu. Predavanje razredu nužno dovodi do podoptimalnog tretiranja polaznika: nekima je preteško, nekima je prelako! Adaptivna poduka je personalizirana potrebama i mogućnostima svakog polaznika.
- Empatija: Treba razumjeti frustriranost učenika/studenata kojima se predaje prelako ili preteško gradivo. Srednja skupina - prosječni - ostaju na razini prosječnog znanja.
- Definicija: Zbog orijentiranosti na „prosječnu većinu“ u razredu, dio učenika/studenata dobiva neadekvatnu poduku, koja ih zapravo odbija od učenja. Sporima se nema vremena pomoći da dostignu prosjek, nadarenima se nema vremena dati dodatni sadržaj. Osim toga, te vidljive razlike remete i odnose među polaznicima.
- Ideacija: A/A-learning omogućuje da svaki učenik ide svojom brzinom, širinom i dubinom gradiva koje mu je potrebno i koje može savladati. Provjere znanja su također strogo personalizirane, a njihov rezultat može biti: ponavljanje, usporavanje ili ubrzavanje predavanja, te širenje i produbljavanje prezentiranog gradiva. Spori polaznici nadoknađuju zaostatak točno u dijelu s kojim se „bore“, a napredni dobivaju maksimum novog znanja bez opterećivanjem onime što su već savladali.
- Prototip: Primijeniti neko od postojećih rješenja uz korištenje sustava izvještavanja koji pokazuju pojedinačni i grupni rezultat A/A-learninga.
- Testiranje: Usporedba razreda koji isto gradivo prolaze A/A-learningom s konvencionalnim. Generalno za takvo testiranje treba osigurati službenu formu na razini ustanove ili obrazovnih vlasti.
JESTE LI ZNALI da „Adaptive Learning“ nije ograničen na obrazovni proces samo u školama i fakultetima, nego sve više prodire i u „Corporate Learning“ područje? Ako se opet na čas vratimo Fransu Johanssonu i njegovoj prevažnoj knjizi „The Medici Efect“, nalazimo se na sjecištu (pod)disciplina: nova metoda poduke i interno obrazovanje u kompanijama. Bavi li se tom „intersekcijom disciplina“ mali broj ljudi koji su producirali mali broj članaka o tome? Posve krivo: na tom „raskršću“ Google pronalazi više od 20.000 dokumenata! U strahu od nedostatka informacija za tako usko područje dolazimo do prokletstva previše izvora tj. što odabrati kao relevantno? Povjerujmo Google relevantnosti i odaberimo jedan zanimljiv izvor o adaptivnoj poduci u korporativnom okruženju. To je članak iz časopisa „Training Industry“, koji opisuje šest načina kojim adaptive learning pridonosi internoj edukaciji u organizacijama (vidi OVDJE):
1 VEĆA UČINKOVITOST KORIŠTENJA VREMENA - I MANJE VRIJEME ODSUSTVA S POSLA
- Adaptivna poduka daje polazniku točno onaj sadržaj koji mu treba! Dakle samo ono što je definirano njegovim radnim mjestom, ali ne i ono što zna otprije (samostalno ili je već u nekom tečaju odradio). Ponavlja se onaj segment gradiva u kojem nije zadovoljio kod provjere znanja. Time se trajanje tečaja uz isti rezultat smanjuje u prosjeku na pola.
2 VEĆA KOMPETENCIJA ZNAČI BOLJI REZULTATI
- Veća učinkovitost zaposlenika se u pravilu postiže unapređenjem sposobnosti i identificiranjem manjkavosti u kompetenciji. To je „core-business“ adaptivne poduke: prethodnom provjerom znanja se utvrđuje čime polaznik vlada, a čime ne. Ovladane kompetencije se preskaču, a fokus je na „gap“-ovima. Tome se postiže maksimum učinkovitosti poduke.
3 UPITNICI OMOGUĆUJU PRIKUPLJANJE PODATAKA O POLAZNIKU
- Ispunjavanje upitnika prije i za vrijeme adaptivne poduke daje vrlo granularne informacije o kompetencijama polaznika. To nije važno samo za organizaciju, nego i za polaznika: on tako postaje vrlo siguran što zna, a što ne, tj. na što se u daljoj edukaciji treba usredotočiti. Konačno, rezultati popunjavanja upitnika cijele skupine kao i longitudinalno kroz vrijeme mogu ukazati na slabosti dijela nastavnog materijala.
4 PERSONALIZIRANO UČENJE ZA HETEROGENU GRUPU POLAZNIKA
- U školi još kako-tako, ali u organizaciji nema heterogene skupine po razini potrebne i moguće edukacije. Radna su mjesta specifična, zadržavanje na jednoj pšoziciji ili u organizaciji uopće je relativno kratko, vrijedi „one size fits none!“ pravilo. Adaptivna poduka je idealna upravo za takve heterogene skupine: nema „razreda“, već se svakome može pristupiti posve individualno.
5 ODMICANJE OD MINIMALNOG ODRAĐIVANJA POSLA („CHECK THE BOX“)
- Često je potrebno tek kliknuti potvrdu da smo pročitali neku uputu jednom godišnje. No znači li to da zaposlenici uistinu vladaju materijom, da djeluju u skladu s uputom? Što ako test - grubu aproksimaciju realnosti -ispitanici odgovore s 90% točnosti? Adaptivna poduka omogućuje da se podučava samo preostalih 10%.
6 PONOVNO OSPOSOBLJAVANJE KOD ČESTIH PROMJENA
- Česte promjene se teško mogu uklopiti u tradicionalnu edukaciju, čak i ako je ona WBT/CBT. Adaptivna poduka i ovdje nudi rješenje: kod modificiranog tečaja sustav daje poduku koja je personalizirana: novim zaposlenicima sve, onima koji su prošli staro gradivo samo dio koji je promijenjen.
Kakve sve kvalitetne informacije može dati adaptivna poduka u organizacijama tvrtka „Area9Learning“ je prikazala u ovom članku sljedećim grafom korištenim u realnom tečaju u jednoj tvrtki - klijentu:
Što označavaju boje tankih linija, počevši od dolje (najlošiji rezultat) do vrha (rezultat najboljeg od 317 ispitanika)?
Legenda: | Siguran u odgovor | Nesiguran u odgovor |
Točan odgovor | Svjesni o znanju | Nesvjesni o znanju |
Netočan odgovor | Svjesni o neznanju | Nesvjesni o neznanju |
Najbolji trening tečaj ne može biti učinkovit ako ne može prepoznati i popraviti „nesvjesnu nesposobnost“. Adaptivna poduka učenja je jedinstvena u svojoj sposobnosti za identifikaciju i ispravljanje „nesvjesne nesposobnosti“.
A/A-learning je osim inovativnog mainstreama u edukaciji stvorio niz rješenja, pa i tvrtki koje su se specijalizirale na strani ponude edukacije. One nude konzalting, programska rješenja, A/A-learning uslugu ili toj metodi prilagođene nastavne sadržaje. O tome više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
