INOVACIJA ... i digitalizacija Hrvatske

INOVACIJA ...  i digitalizacija Hrvatske
Dražen Tomić

Pri rangiraju zemlje po inovativnosti se kao značajna komponenta uzima razinu digitalizacije. Na primjeru ovih dvaju relevantnih izvješća vidimo koju poziciju u digitalizaciji zauzima Hrvatska:

  • The Global Innovation Index 2017 (INSEAD) postavlja Hrvatsku na 41. mjesto po inovativnosti (od 127 rangiranih zemalja); po jednom od podmjerlia - izdaci za računalni SW - nalazimo se na još mnogo gorem 98. mjestu, ili unutar najslabije svjetske četvrtine;
  • The Global Competitiveness Report 2016-2017 (WEF) je Hrvatsku po konkurentnosti svrstao na 74. mjesto u svijetu od 138 ispitanih zemalja; po inovativnosti kao smo na nezavidnom 103. mjestu, gdje je najgori podindex javna nabava naprednih tehnologija - 129. mjesto ili među 10 najslabijih na svijetu.

Grafički je prikazano mjesto Hrvatske u odnosu na usporedive zemlje te se vidi da je „Inovacija“ najgore ocijenjen kriterij j, više od 1/3 slabije bodovan od prosjeka zemalja Europe i Sjeverne Amerike:

Unutar kriterija „inovacija“ imamo sljedeće elemente koje je studija konkurentnosti WEF-a (World Economic Forum) uzela u obzir:

Kapacitet za inoviranje i suradnja gospodarstva s akademskom zajednicom su izrazito loši, ali javna je nabava novih tehnologija upravo katastrofalna i još je u silaznom trendu.

JESTE LI ZNALI?

... da se podaci o konkurentnosti iz 2016. godine o slabom državnom investiranju u napredne tehnologije slažu s prigovorima gospodarstvenika? Oni tvrde da je to bila jedna od najlošijih godina ikad u pogledu javnih projekata napredne tehnologije - jednostavno nije bilo nikakvih investicija vezanih na nove tehnologije.

Za 2016. nisu objavljeni službeni podaci, no ako je bila gora od 2015, onda se ova ocjena iz izvješća o konkurentnosti WEF-a za 2016. slaže s domaćim brojkama (http://www.dzs.hr/ ):

Napredne su tehnologije zavisne o intelektualnoj imovini a ona je u strukturi ukupnih investicija sudjelovala samo sa skromnih 4%. Još gore, od ukupnog investiranja u intelektualnu imovinu se u području ICT-a utrošilo svega 612 milijuna HRK ili 1,4% ukupnih investicija u RH u 2015. godini.

Slabom investiranju u napredne tehnologije pogoduje i greška imanentna sustavu - javnom se nabavom praktični ne može nabaviti nikakva napredna tehnologija! Razlog tome su uobičajeni kriteriji po kojima su potrebne reference na nacionalnom području. Dakle, mogu se natjecati samo „oprobane“ tehnologije iz čega slijedi da nešto uistinu radikalno inovativno može isporučiti samo jedan dobavljač ili dobavljač bez lokalnih referenci. Žalbe nisu u pitanju!

 

Osim  mjerenja digitalizacije unutar inovacije, postoji i zasebna analiza za sve zemlje EU: DESI izvješće - „Digital economy and society index“. DESI 2017 izvješće o napretku je Europska komisija objavila kao radni dokument u 12.5.2017, vidjeti OVDJE. Ukupno gledano, Hrvatska je peta odostraga:

Usporedba s EU i s prethodnom godinom je ovakva:

Hrvatska je s 0,43 relativnih bodova peta odostraga, a najlošije ocijenjena „dimenzija“ je - iznenađujuće -  spajanje na Internet („Connectivity“), gdje je Hrvatska među tri najlošije plasiranje zemlje. Od prosjeka EU smo ovdje slabiji za čak 28,6%. Uzrok tome je lako naći drugoj tablici u izvješću:

Budući da u odnosu na svoju platežnu moć građani u Hrvatskoj plaćaju pristup internetu 5x skuplje nego u Švedskoj ili dvostruko skuplje nego u Češkoj, to se dalje reflektira na slabost u korištenju digitalnih usluga kako poduzeća, tako i javnog sektora i građana.

Zanimljiv je trend 2016 -> 2017: poboljšali smo se za 7,5% po bodovima, a  ipak smo pali  za jednom mjesto (23 -> 24). To je podatak koji najviše zabrinjava - ostali napreduju! Tamo država djelotvorno potiče razvoj vlastite napredne industrije - prije svega ICT. To  čini značajnim ulaganjima u digitalizaciju javnoga sektora, što je kod nas marginalno.

DESI opisuje područje digitalizacije u javnom sektoru kroz dimenziju „Digital Public Services“, gdje se kao značajno područje navodi eGovernment. Tu Hrvatska dijeli s Mađarskom pretposljednje mjesto, lošija je samo Rumunjska:

Nisu nam pomogli niti odlično zamišljeni i realizirani projekti eZdravlja (eRecept, eNaručivanje, eUputnica) iz jednostavnog razloga što se ta raspoloživa, pristupna infrastruktura praktički ne koristi: samo je 6% građana prijavljeno na sustav eGrađani, a manje od 4% ga aktivno (barem jednom mjesečno) koristi.  Zdravstvo je samo jedno od područja usluga u okviru eGovernment-a. Značajan dio usluga građani u Hrvatskoj još uvijek mogu riješiti samo papirima, najčešće obveznim posjetom nekom od „šaltera“. Za razdoblje 2015-2016. je ostvaren napredak u odnosu na dvije godine ranije, no toliko malen da su nas pretekli Slovačka, Litva i Mađarska, pa smo sada predzadnji, samo ispred zadnje - Rumunjske:

Vidimo da Malta ima 100% udio javnih usluga koje su raspoložive i u on-line obliku., Čak drugih osam zemalja je iznad 90%, a Hrvatska je tek na 60%. Takav ciljani pokazatelj je mnogo bolji od ukupnog („kompozitnog“) indeksa: u ovom slučaju mjerodavna državna vlast ima točan naputak što treba načiniti. Na primjer, vrlo konkretan plan svih tijela državne i lokalne uprave da u narednom razdoblju (razumno 4-5 godina) sve javne usluge trebaju biti on-line. Koje se sve konkretne zadaće mogu izvući iz indeksa rangiranja inovativnosti, više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant