INOVACIJA ... funkcionalnost crowdsourcinga

Rješenje za pilot projekt „Zagreb - inovativni grad“ kojem se pristupa preko facebooka ili direktno možete pogledati na www.zg-inovacija.eu. Ono predstavlja realizaciju širokog koncepta otvorene inovacije („Open innovation“). Više o tome konceptu unutar okvira „Jeste li znali?“.

Kao što smo prikazali u životnom ciklusu inovacije s „8E“ faza, jedna od njih je „Enable“ - „omogućiti“ inovaciju. Crowdsourcing je upravo pristup koji omogućuje Gradu Zagrebu da javnost (građani) na jednostavan i pristupačan način svoja znanja i ideje stave na raspolaganje Gradu Zagrebu sa ciljem unapređenja usluge gradskih službi i poduzeća. Unapređenje se treba očitovati kao u učinkovito ali i djelotvorno  - dakle ispunjenje devize: „na pravi način radimo prave stvari“!

Neka vrsta crowdsourcinga je i dosadašnji način komunikacije: e-mail, telefon, sastanci itd. Ipak pod modernim crowdsourcingom se podrazumijeva korištenje napredne internetske tehnologije - mreže socijalnih medija. Taj termin najbolje opisuje karakter crowdsourcinga:

• To je novi medij tj. novi koncept davanja i primanja informacija
• Koncept je socijalan zato što u njemu ravnopravno može sudjelovati većina segmenta društva
• To je mreža zato štor su pojedini „čvorovi“ - sudionici, ali i njihove, . ideje, komentari, ocjene - međusobno povezani u razumljiv i obradiv sustav.

Lapidarno bi se moglo reći - facebook je najraširenja mreža socijalnih medija- iskoristimo ga za naš crowdsourcing. Nažalost, u  prošloj smo kolumni  uvidjeli da se niz nužnih funkcionalnosti ne može realizirati „golim“ facebookom. Zbog toga je za crowdsourcing Grada Zagreba načinjena aplikacija koja se može pozivati iz facebooka, pa i koristiti njegovu identifikaciju radi lakše registracije u aplikaciji. Ipak potrebne funkcionalnosti za ovaj projekt daleko premašuju sadašnje, pa čak i predvidive buduće mogućnosti facebooka. Zato smo facebook iskoristili „samo“ kao pristupni mehanizam aplikaciji koja ima punu funkcionalnost crowdsourcinga za „open idea gathering“ - prikupljanje ideja od javnosti.

JESTE LI ZNALI?

... da je „otvorena inovacija“ relativno nov koncept. Postavio ga je Henry Chesbrough, objavom svoje knjige „Open Innovation“ 2003. godine. Iako je već ranije postojala svijest da inovacija može biti potaknuta idejama izvan organizacije koja ostvaruje „inovacijski benefit“, ovaj naziv je vezan i datiran uz navedenu knjigu.

Pojam „otvorene inovacije“ se primarno odnosi na temeljni pristup opisan u knjizi: „tvrtke mogu i trebaju koristiti i vanjske i interne ideje, kao i vanjske i interne puteve do tržišta, kroz njihova nastojanja unapređenja tehnologije“. Ako u toj definiciju riječ „tvrtka“ zamijenimo riječju „organizacija“, onda je „Open Innovation“ promjenjiv i na javni sektor. Tako dolazimo do ovoga što sada radi Grad Zagreb - poziva javnost (opću, stručnu i poduzetničku) da daje, komentira i ocjenjuje inovativne ideje koje doprinose radu Gradske uprave i gradskih poduzeća. Umjesto da isključivo Gradska uprava i poduzeća tj.  uglavnom njihove stručne službe, „smišljaju“ ideje za poboljšanja usluga  građanima i unapređenje internih procesa, omogućeno je da to na sustavan način dolazi i od javnosti.

Nakon više od 10 godina poslije izdavanja spomenute knjige - inovacijskog „kamena međaša“ - 2014. godine je Chesbrough sa suradnicima izdao knjigu „ Explicating open innovation: Clarifying an emerging paradigm for understanding innovation“ („Objašnjenje otvorene inovacije: pojašnjenje nove paradigme kako bismo razumjeli inovaciju“). Jedno od glavnih pojašnjenja je jako primjenjivo na inovacijski projekt u Gradu Zagrebu:

„distribuirani inovacijski proces baziran na svjesno upravljanim tijekovima znanja preko granica organizacije, korištenjem različitih mehanizama nagrađivanja zavisno o poslovnom modelu organizacije“.

Dalje navode da se inovacije lako transferiraju između tvrtke i njezine okoline, a taj se koncept još povezuje s pojmovima: „korisnička inovacija“, „kumulativna inovacija“, trgovanje „know-how“-om, „masovna inovacija“ i konačno - „crowdsourced innovation“, što bismo preveli kao „inovacija pribavljana iz mnoštva“.

Vrijednost otvorene inovacije su prepoznale čak i tvrtke koje imaju moćne istraživačko-razvojne odjele (R&D). Kao zgodan primjer možemo uzeti svjetski brand LEGO: oni sa svojim Cuusoo sustavom (sada „LEGO Ideas“) pozivaju djecu diljem svijeta da daju svoje prijedloge i „lajkove“ za razvoj novih tematskih Lego setova. Tek kad sustav pokaže više od 10.000 lajkova za neki prijedlog, isti ide u LEGO R&D:

Svakog tjedna LEGO na naslovnici https://ideas.lego.com/ promovira jedan prijedlog, poput ovoga:

Ovaj primjer je esencija otvorene inovacije ili još bolje „crowdsourced innovation“ baš zbog angažmana kupaca koji daju i ocjenjuju prijedloge. Kupci-autori se nagrađuju s:

• 1% od neto prodajne cijene LEGO seta za koji su dali ideju
• 10 tih LEGO setova

Referenca i životopis u dokumentaciji tog LEGO seta.

Prezentiramo poglavlja generičkih funkcionalnosti crowdsourcing aplikacije za prikupljanje inovativnih ideja, s:

1. Slobodan javni uvid u prijave ideja (s pretraživanjem, vidi dolje)
2. Prijava novih ideja:
   1. slobodne ideje ili
   2. Ideje po „natječaju“ - izazovu, pozivu („challenge“) - zahtjev za rješenjem zadanog problema
3. Opcije javnog prikaza prijave ideje:
   1. u realnom vremenu ili
   2. tek nakon odobrenja moderatora
4. Prijavitelji mogu:
   1. prijavljivati nove ideje
   2. komentirati postojeće
   3. odgovarati na komentare
   4. lajkati/dislajkati postojeće
5. Moderatori:
   1. kategoriziraju višestrukim predefiniranim kategorijama, te dodatnim opcijama kao npr. lokacija
   2. Definiraju stadij svakom zapisu:
      1. Nacrt
      2. Prijava ideje
      3. Idejni prijedlog
      4. Razrađena ideja
      5. Projektni prijedlog
   3. Daju status svakom zapisu:
      1. Odbijanje
      2. Objašnjenje
      3. Odlaganje
      4. Odobrenje
6. Pretraživanje po tekstu i po kategorijama
   1. Održavanje kategorija (poželjno s hijerarhijom, na primjer „čistoća“ unutar „komunalne usluge“?)
   2. Popis objava (samo naslovi, poželjno expand/collapse)
7. Moderatori:
   1. Odgovaraju građanima
   2. Brišu objave i komentare, te braniti pristup trolovima,ž
   3. Obavljaju „pozadinske“ poslove kao npr. objavljivanje priloga pristiglih e-mailom ili facebook porukama, naknadno kategoriziranje i mijenjanje statusa ideja (u obrađene ideje, projekte, stavljanje ideja na stand-by, odbacivanje ili sažimanje ideja itd)
   4. primaju obavijesti i podsjetnike iz svojeg područja
8. Objava statistika stranice (posjete, ideje ukupno i po kategorijama, favoriti, najnovije ideje, ...)
9. Funkcionalni mobilni pristup, ako ne može direktno u facebooku, onda odgovarajućim workaroundom (Obilaznim rješenjem)

Upravo zato što se radi o pilot projektu, početak „produkcije“ na osnovi ovakve generičke specifikacije nas je uveo u brzu daljnju doradu sustava (DevOp, odnosno „evolutionary prototyping“). Koje su daljnje funkcije dodane u prvom mjesecu funkcioniranja pilot projekta - više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!

Nezavisni inovacijski konzultant
Dr.sc. Miroslav Mađarić