Hoće li novi prijedlog izmjena pravilnika o bespilotnim zrakoplovima doprinijeti bržem razvoju komercijalne ponude na hrvatskom tržištu?

Hoće li novi prijedlog izmjena pravilnika o bespilotnim zrakoplovima doprinijeti bržem razvoju komercijalne ponude na hrvatskom tržištu?

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Hrvatsko tržište bespilotnih letjelica i dalje se snažno razvija što nam pokazuje broj registriranih operatora koji se popeo na brojku 945, a prema zadnjem izvještaju koji je objavila Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo na predstavljanju prijedloga izmjena Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova.

Naime, nakon dužeg vremena i angažmana stručnjaka u Agenciji javnosti je dostupan prijedlog izmjena pravilnika koji bi trebao dodatno potaknuti razvoj industrije bespilotnih letjelica uz istovremeno osiguravanje sigurnog i odgovornog upravljanja.

Prijedlog sadrži cijeli niz novosti pa sam u nastavku pokušao sažeti one najvažnije.

Predlaže se brisanje „Operativnih i tehničkih zahtjeva za izvođenje letačkih operacija“ navedenih u članku 14. (Dodatak 4.) te se predlaže nova kategorizacija bespilotnih zrakoplova i to:

Kategorija A

operativna masa manja od 250 g; brzina do 19 m/s

Kategorija B1

operativna masa od 250 g do 900 g; brzina do 19 m/s

Kategorija B2

operativna masa manja od 5 kg; brzina (nije primjenjivo)

Kategorija C1

operativna masa od 5 kg do 25 kg; brzina (nije primjenjivo)

Kategorija C2

operativna masa od 5 kg do 150 kg; brzina (nije primjenjivo)

Iz navedenog je vidljivo kako se svaka navedena kategorija definira operativnom masom bespilotnog zrakoplova i najvećom brzinom prema tehničkoj specifikaciji čime se definira kada i gdje je dozvoljeno izvoditi letačke operacije, minimalna dob rukovatelja, operativni zahtjevi (način osposobljavanja) te dodatni zahtjevi za operatora (obaveza evidentiranja odobrenja, upravljanje rizicima, letački priručnik te operativni priručnik)

Kada bi to preveli na konkretne popularne modele dronova imamo sljedeću situaciju:

Proizvođač

Model drona

Operativna masa

Brzina

Kategorija letačkih operacija*

DJI

Phantom 2

1000 g

15 m/s

B2

DJI

Phantom 3

1280 g

16 m/s

B2

DJI

Phantom 4 pro

1388 g

20 m/s

B2

DJI

Inspire 2

3440 g

26 m/s

B2

DJI

Matrice 200

4500 g

23 m/s

B2

DJI

Mavic Air

430 g

19 m/s

B2

DJI

Spark

300 g

14 m/s

B1

Yuneec

Breeze

385 g

5 m/s

B1

Yuneec

H520

1645 g

17 m/s

B2

Yuneec

Typhoon H

1695 g

19,4 m/s

B2

*moguće su promjene dok se ne donese finalni prijedlog pravilnika

Novitet je da se dopušta let danju na visini do 120 metara osim ako se leti u blizini prepreke koja je viša od 120 metara, kada je najveća dozvoljena visina leta do 50 metara iznad visine prepreke, dok je u nekim kategorijama dozvoljen i let noću (A, B2 i C2).

Horizontalna udaljenost od skupine ljudi ne smije biti manja od 30 metara, osim kada se radi o sudjelovanju na zrakoplovnoj priredbi.

Dopušten je let unutar vidnog polja (uklonjena je definicija od 500 metara) i na udaljenostima najmanje 3 kilometra od rubova i pragova staze nekontroliranog aerodroma osim kada postoje definirane procedure za letenje bespilotnim zrakoplovima u naputku za korištenje aerodroma.

I dalje nije dopušteno prevoziti opasnu robu, teret, ljude i životinje, izbacivati predmete tijekom leta kao i let u kontroliranom zračnom prostoru (moguće uz dodatno odobrenje).

Što se tiče zrakoplovnih modela dopušta se izvođenje leta korištenjem prikaza pogleda iz bespilotnog zrakoplova (FPV), let samo u nenaseljenom području i let na visinama većim od 120 metara iznad tla.

Dužnosti i odgovornosti rukovatelja ostale su usklađene s prijašnjim pravilnikom osim što nije dopušteno istovremeno upravljati s više bespilotnih zrakoplova, što će sigurno biti predmet rasprave, te da nije dopušteno upravljanje bespilotnim zrakoplovom unutar područja gdje se izvodi hitna intervencija (kojih dimenzija ?).

Identifikacija bespilotnog zrakoplova se i dalje vrši negorivom pločicom (kategorija C2) ili naljepnicom na kojoj se nalazi ime, prezime i kontakt operatora ili vlasnika

Posebno se naglašava potreba da operator uspostavi sustav izvještavanja o događajima povezanim sa sigurnošću u zračnom prometu u skladu s primjenjivim propisima.

Detaljne informacije s prijedlozima izmjena možete pogledati u prezentaciji Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo koja je objavljena na njihovoj službenoj Internet stanici Izmjene Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova. Uz materijal koji je vezan uz izmjene pravilnika dodatno na navedenoj stranici možete pronaći dvije vrijedne prezentacije, jednu koja govori o Identifikacija opasnosti i upravljanje rizicima u letačkim operacijama sustavima bespilotnih zrakoplova

Prema informaciji dobivenoj od Agencije prijedlog izmjena Pravilnika trebao bi tijekom svibnja i lipnja biti dostupan za javnu raspravu te nakon analize primljenih komentara poslan u nadležno Ministarstvo na usvajanje. Time bi tijekom ljeta mogli imati na snazi novi Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova. Agencija je najavila da će osigurati proces tranzicije postojećih operatora u nove kategorije.

Važno je da svi budemo svjesni da se prijedlog pravilnika u ovoj fazi kontinuirano dorađuje pa je istovremeno i idealna prilika da svojim konstruktivnim prijedlozima doprinesemo konačnom prijedlogu pravilnika.

Od globalnih vijesti jedna vrlo interesantna je da veliki potencijal u razvoju rješenja prepoznaje i Microsoft gdje je na nedavno održanoj konferenciji za razvojne inženjere Microsoft Build 2018 najavljeno partnerstvo s trenutno najvećim i najpopularnijim proizvođačem bespilotnih letjelica kineskim DJI-em. Cilj suradnje je kreiranje SDK za razvoj komercijalnih rješenja na Windows 10 platformi te uskoro možemo očekivati ponudu DJI bespilotnih letjelica koje će podržavati razmjenu podatka i kontrolu samih letjelica putem Windows 10 platforme.

Sve to usklađeno je s glavnom Microsoftovom inicijativnom vezanom uz širenje Microsoft Azure platforme. Također, DJI najavljuje da planira koristiti Microsoft Azure kao preferiranu platformu za svoja komercijalna rješenja. To uključuje i cijeli niz servisa iz Microsoftove ponude algoritama strojnog učenja, kao što je interpretacija snimaka i video materijala prvenstveno namijenjeno ključnim velikim (Enterprise) korisnicima.

Kako to izgleda u praksi možete pogledati u demonstraciji koja je dostupna na Microsoft Build 2018 portalu https://www.microsoft.com/en-us/build (Vision Keynote: Intelligent Cloud and Intelligent Edge)

Demonstracija prikazuje DJI Mavic letjelicu koja detektira anomalije na oštećenom cjevovodu analizom slike u realnom vremenu korištenjem Microsoft Azure platforme i novog SDK-a.

Predviđeno je da novi SDK podržava cijeli niz novih uređaja koji se ugrađuju na bespilotne letjelice što će dodatno potaknuti razvoj novih scenarija.

Sudionici Microsoft Build 2018 konferencije mogli su preuzeti beta verziju novog SDK-a dok će za širu javnost SDK biti dostupan tijekom jeseni 2018.

Za kraj, nadam se da ste se uskladili s GDPR regulativom!

Želim vam siguran let!

Još iz kategorije

Speed, give me what I need

Speed, give me what I need

18.03.2019. komentiraj

Kad netko kaže da brzina znači život, to zvuči kao patetična izjava Toma Cruisea u „Danima groma“, ili takva neka holivudska smijurija. Međutim, u avionu to je vrlo doslovna i stvarna istina. Samo dok postoji dovoljna brzina opstrujavanja zraka oko površina zrakoplova, postoji i uzgon koji avion drži u zraku. Jedan od drilova koje instruktor upucava pilotu učeniku u glavu, kroz cijelo školovanje, je da pilot prvo leti, onda navigira, a tek onda razgovara s kontrolom leta. Ovo „prvo leti“ na prvom mjestu znači da održava brzinu aviona i odstojanje od prepreka.

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

06.03.2019. komentiraj

Estonija je dom najbolje očuvanog srednjovjekovnog grada u sjevernoj Europi, ali je u 21. stoljeću ipak najpoznatija po svojim naporima da se okrene prema budućnosti kroz impresivan sustav e-vladavine. Naime, spomenuti Talinn i ostali estonski gradovi daleko su moderniji i napredniji od mnogih u većim i bogatijim zemljama no što je Estonija.

Radio gaga … is all we hear

Radio gaga … is all we hear

04.03.2019. komentiraj

Charles Lindbergh, propali student tehničkog fakulteta, radio je kod nekog vlasnika nekog dvokrilca, fizičke poslove i poslove održavanja, a ne bi li ga ovaj učio letjeti. Bilo je tu i cirkuskih točaka stajanja na gornjim krilima aviona u letu, pri čemu Lindbergh nikako nije bio taj koji je zrakoplovom upravljao. Školovanje je išlo slabije nego šljaka, uglavnom zbog škrtosti gazde, tako da je mali od palube odradio tek nekoliko sati leta u nekoliko mjeseci. Kad je došao dan da bi mali trebao probati solo, gazda mu je samo stisnuo ruku i rekao „čestitam, pilot si“.