Europska komisija 24. rujna ove godine donijela je prijedlog odluke kojom regulira kako banke i druge financijske institucije koriste cloud usluge, što je nužan korak kako bi Europska unija bila konkurentnija Sjedinjenim Američkim Državama i Kini, koje su već podosta odmakle po pitanju pružanja usluga u oblaku.
Naime, ta uspostava clouda odvijat će se kroz osmišljeni Gaia-X i cilj je stvoriti nadzorni sustav osmišljen za očuvanje stabilnosti financijskog sustava Europske unije te praćenje operativnih rizika financijske infrastrukture koja se oslanja na vanjske usluge. Iz SAD-a tako nešto kritiziraju, što ne čudi jer ipak od tamo dolaze najveći pružatelji cloud usluga - Amazon Web Services, Google Cloud, IBM Cloud i Microsoft Azure.
Kritike dolaze iz razloga što Amerikanci smatraju da Gaia-X prima institucionalnu financijsku potporu, što nije sukladno pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Takav projekt bi svakako mogao, imajući na umu sve ove kritike, nakon problematike reguliranja poslovanja velikih internetskih platformi iz SAD kroz regulativu EU dodatno pogoršati odnose na dvama kontinentima.
Ali, jačanje europske kontrole pohrane financijskih podataka u cloudu dio je paketa mjera EU institucija za unapređenje digitalizacije financijskog sektora kao i nastojanja reguliranja digitalnog tržišta kroz Zakon o digitalnim uslugama (Digital Service Act) koji se očekuje do kraja ove godine. Dio tog paketa mjera je i reguliranje plaćanja te tržišta kapitala u što spada i reguliranje kriptovaluta.
Iako Gaia-X u svojim temeljima ima odličnu ideju, odličnu podršku, nezanemariv proračun i ambicije, sve skupa ide podosta sporo. Jer, dok se regulira funkcioniranje sustava, dok se sve zemlje članice dogovore kako implementirati svaki detalj, konkurencija bi mogla "odjuriti". A tako nešto trebalo bi što je moguće bolje anulirati.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
