EU radi na novoj regulativi o kriptovalutama kako bi se iskoristio potencijal i smanjili rizici

EU radi na novoj regulativi o kriptovalutama kako bi se iskoristio potencijal i smanjili rizici

Peta Direktiva o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma 2018/843 sadrži pravnu definiciju prema kojoj virtualna valuta znači digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene, i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem.

Kriptovalute, koje su se pojavile 2008. godine kada je Satoshi Nakamoto razvio peer-to-peer elektronički novčani sustav, predstavljaju vrstu digitalnog novca, a transakcije kriptovalutama temelje se na kriptografskim algoritmima odnosno na kriptografski šifriranom sustavu plaćanja.

Pravna regulacija kriptovaluta

Pravna regulacija kriptovaluta u svijetu razlikuje se od države do države. EU upravo radi na donošenju novih propisa kako bi se bolje iskoristile mogućnosti kriptovaluta i smanjili rizici. Riječ je o Uredbi o tržištima kriptoimovine (MiCA). Zastupnici Europskog parlamenta su početkom 2022. godine započeti pregovore o konačnoj verziji ovih pravila s državama članicama EU-a u Vijeću.

Zastupnici Europskog parlamenta predlažu da izdavanje nekih od tokena nadzire Europsko tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitalaEuropsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

Nakon što zastupnici postignu dogovor s vladama EU-a o konačnom sadržaju, novu uredbu moraju odobriti države članice i Parlament na plenarnoj sjednici.

Za sada, u okviru država EU postoje različiti pristupi pa tako Republika Austrija rudarenje smatra komercijalnom djelatnosti, a kriptovalute nematerijalnom robom, dok Finska kriptovalute promatra kao alternativne investicije.

U Republici Hrvatskoj kriptovalute nisu uređene zakonom ali je Porezna uprava u okviru svoje nadležnosti izdala nekoliko mišljenja o poreznom tretmanu u kojem se kriptovalute smatraju financijskom transakcijom, a prihod ostvaren njihovom prodajom podložan je porezu na dohodak na temelju kapitalnih dobitaka.

Hrvatska narodna banka ne radi nadzor nad poslovanjem društava ili pojedinaca koji se bave izdavanjem kriptoimovine ili pružanjem usluga povezanih s kriptoimovinom, međutim, u dijelu poslovanja koji se odnosi na usluge mjenjačnice virtualnih valuta i skrbničke usluge novčanika kriptoimovine, nadzor nad radom takvih subjekata obavlja HANFA, i to s aspekta primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Za onaj dio poslovanja koji se odnosi na pružanje usluga ili odnos prema klijentima ne postoji posebno definirana nadležnost regulatora financijskog sustava RH.

U Kanadi se na primjer, kriptovalute smatraju robom čiji je dobitak ili gubitak oporeziv porezom na dohodak, Kina kao država poduzima sve da spriječi da kriptovalute postanu dio financijskog tržišta, dok je Japan vrlo otvoren prema kriptovalutama.

Kao zanimljiv aspekt pravne regulacije u svijetu, ističemo ICO (Initial Coin Offering) kada neka kompanija nudi na prodaju novogenerirana kriptosredstva (tokene) za financiranje projekta (startup). Korisnici koji žele zaraditi od porasta vrijednosti tokena ili koristi, plaćaju cijenu tokena te stječu vlasništvo. Pred zakonodavce se postavilo pitanje da li tokene koji se nude preko ICO, mogu svrstati u nematerijalne vrijednosne papire (u postojeću regulativu) ili nisu vrijednosni papiri, pa ih treba regulirati. Zbog toga je nastalo razlikovanje na utility tokene i security tokene, jedne koji ne ulaze u strogi pravni okvir i druge za koje postoji čvrsta regulacija. U svakom slučaju temeljem iskustava sa ICO, sve se više razvija STO (Security Token Offering) s kojim dolazi tokenizacija nekretnina, članstva u društvima i dr. a općenito govoreći

Pravna regulacija u budućnosti

Iako postoji stalna opasnost da će neadekvatna ili stroža regulacija ugasiti napredak kriptovaluta i tehnologije blockchaina, sigurni smo da se to neće dogoditi, jer je budućnost već odavno počela.

 

Autor: Petar Petrić, odvjetnik, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.