Cloud će kroz 3 godine u potpunosti zamijeniti „in-house“ podatkovne centre

Cloud će kroz 3 godine u potpunosti zamijeniti „in-house“ podatkovne centre

Foto: Fotolia

Napredak clouda vidljiv je iz mjeseca u mjesec, na čemu treba zahvaliti sve veće broju kompanija i organizacija koje su mu se posljednjih godina okrenule. Naime, usluge i aplikacije vezane uz cloud rastu tolikom mjerom da automatski raste i potreba za cloud podatkovnim centrima, kojih je također sve više i više diljem svijeta pa će ih prema istraživanju Cisca biti 628 do 2021. godine, što je osjetan rast u odnosu na njih 338 iz 2016.

Također, priprema je to za dolazak mobilne mreže pete generacije (5G), koja će na viši nivo podići streaming glazbe i videa, korištenja društvenih mreža, prenošenja podataka, ali i pohrane sve "težeg" sadržaja. Kao najbolji način čuvanja svega što imamo, bilo da smo lideri kompanija ili privatne osobe, jest cloud. Možda je sve skuplji i dugoročno stvara veće troškove no "fizička" pohrana podataka, ali dostupnost, jednostavnost, brzina i praktičnog aduti su koje vrijedi platiti.

Stoga, lako se može reći da otkako se pojavio, cloud olakšava život apsolutno svima u vidu pohrane podataka. Jer, u vrijeme superbrzih internetskih veza nikad nije bilo lakše pohraniti podatke u "oblak". Time se izgubila potreba za fizičkim uređajima za pohranu, rasteretili su se naši mobilni uređaji, tableti, računala... i sve je nekako jednostavnije. Mogli bismo se tako ponavljati u krug jer uvijek dolazimo do istog - jednostavnost, brzina, dostupnost, praktičnost.

Naravno, u tom smislu ruže cvjetaju ponuđivačima tog prostora, a među najpopularnijima su Dropbox i Google Drive, ali ne kaska nimalo ni One Drive. Uz to, tu su i usluge kao Soundcloud ili YouTube, koji svoj sadržaj drže u cloudu pa vam je uvijek dostupan. I ne samo oni, svaka usluga na internetu danas ima mogućnosti pohrane podataka u cloudu, što znači da vam je uz pristup internetu sve uvijek dostupno.

Također, sve pogodnosti privatnih korisnika vrijede i za poslovne, kojima nikad nije bilo jednostavnije, jeftinije i dostupnije baratati ogromnom količinom podataka. Tako nešto objeručke su prihvatili, koncentrirali se u ulaganje u druge dijelove svojih IT odijela i znatno profitirali. Nije ni to sve, izostanak fizičkih uređaja za pohranu podataka smanjuje potrošnju energije, a i koristi okolišu.

Još kad se potpuno riješi problem sigurnosti cloud sustava, "buknut" će još i više no što su ovih godina i u ovim trenucima...

Još iz kategorije

INOVACIJA …  u edukaciji – izazov lošeg utjecaja okoline na djecu

INOVACIJA … u edukaciji – izazov lošeg utjecaja okoline na djecu

21.08.2018. komentiraj

Često me kritiziraju da su moji članci previše „tehnologizirani“ odnosno „digitalizirani“ ili „internetski bazirani“. To se naročito odnosi na uvjerenje o automatizaciji kao mogućem doprinosu (spasu?) obrazovnog sustava. Podsjećam na temeljni rezon takvog mojeg pristupa obrazovnom sustavu: zbog ogromne „potražnje“ za edukacijom (najmanje milijardu polaznika svih vrsti i razina obrazovanja) UN je u svojoj analizi globalnog edukacijskog sustava izračunao da je  u narednih 14 godina potrebno regrutirati gotovo 70 milijuna (!) nastavnika za primarnu i sekundarnu edukaciju. To konkretno znači diplomiranje 5 milijuna novih nastavnika godišnje! „Mission possible“?

KOMENTAR: Krećemo s velikom analizom ICT tržišta

KOMENTAR: Krećemo s velikom analizom ICT tržišta

14.08.2018. komentiraj

Ljeto je možda vrijeme kiselih krastavaca, samo za neke jer ICTbusiness.info i ove godine u suradnji s tvrtkom Bisnode i portalom Poslovna.hr kreće u veliki analizu domaćeg ICT tržišta. Ove godine analizirat ćemo tržište ponovno prema NKD odnosno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i to tako da su tvrtke podijeljene u tri velika segmenta – telekomunikacije i komunikacije, računala i softver.

INOVACIJA …  s Moodle rješenjem za Automated/Adaptive - learning

INOVACIJA … s Moodle rješenjem za Automated/Adaptive - learning

13.08.2018. komentiraj

Po tko zna koji put moramo spomenuti kako se svaka inovacija može prikazati dilemom ili proturječjem. Time smo završili i prethodnu kolumnu i naveli moguće  pristupe kao „best-in-class“ komponente adaptivne poduke i dobro ih integrirati ili „paketsko“ rješenje u kojem na jednoj platformi radimo adaptivnu poduku. Kao i obično, nema jednoznačnog odgovora niti u ovoj dilemi. No važno je da smo svjesni ovih opcija kao i  da bez subjektivne naklonosti („bias“) odlučujemo koja je u našem slučaju najbolja.