Zdravstvo, financije i podatkovna industrija pretpjeli petinu ukupnih sigurnosnih proboja u 2020.

Kibernetički kriminalci posljednjih godina aktivnije i uspješnije izvode proboje u sustave većih organizacija diljem svijeta, što stvara enormnu financijsku štetu. Konkretnije, prošle godine u prosjeku bi takav napad iznosio 3,86 milijuna američkih dolara.

A napada se organizacije u financijskom, zdravstvenom i informacijskoj industriji, kojoj pripadaju banke, osiguravajuća društva, mediji, agencije za istraživanje tržišta... Sve te tri grane barataju s povećom količinom podataka koji mogu postići dobru cijenu na "crnom tržištu" i zato je unosno napasti ih.

Dodatni problem za svaku organizaciju jest činjenica da joj u prosjeku treba 280 dana da bi uopće prepoznala da je došlo do proboja u njen sustav. Zato, brojka od njih 5258 iz prošle godine može varirati.

Od te brojke, 470 proboja dogodilo se u zdravstvenom sustavu, 467 u financijskom i 381 u informacijskoj industriji. Zdravstvo i proizvodnja slijede s 344, odnosno, 270 prijavljenih proboja u sustav i krađu podataka iz njega.

Nažalost, moguće da će ova godina biti rekordna. Jer, u samo dva najveća napada "procurilo" je 753 milijuna podataka. U travnju, napadnut je Facebook i u opasnosti se našlo oko pola milijarde korisnika, čiji su podaci postavljeni na jedan hakerski forum. Podaci koji su se mogli tamo vidjeti bili su oni pristupni, puna imena, lokacije, datumi rođenja, kratke biografije, e-mail adrese...

I to se odnosilo na korinsike iz 106 zemalja, od čega je njih 32 milijuna iz Sjedinjenih Američkih Država, njih 11 milijuna iz Velike Britanije i šest milijuna iz Indije..

Samo tri mjeseca prije, zbio se i drugi najveći napad u 2021. Onaj na brazilsku kompaniju Serasa Experian, pri čemu su "procurili" podaci više od 220 milijuna ljudi i čak 40 milijuna kompanija. Zato je ovaj proboj daleko opasniji od onog na Facebook...

Tek kroz naredne mjesece vidjet ćemo ukupnu sliku onoga što se po pitanju proboja u organizacije događa u ovoj godini.